Odvjetnici: Lako je dokazati prikriveni radni odnos

29. studenoga 2021.

"Iz iskustva znamo da se u organizacijama gdje se koriste paušalisti, paušalistima plaća naknada i za vrijeme kad su na godišnjem odmoru, oni zajednički idu na pauze s kolegama koji su u radnom odnosu, a u pravilu i imaju samo jednoga klijenta. Sve su to dovoljni dokazi da se ne radi o samozapošljavanju, nego o vrlo dokazivome radnom odnosu", kaže odvjetnica Dora Ljevar.

Dora Ljevar / Foto: Privatni album

Javna je tajna da u domaćoj informatičkoj industriji brojne tvrtke vrbuju iskusne programere nudeći im znatno veća primanja ako rade za njih u statusu paušalnih obrtnika. Kako su za ovakav oblik rada propisani manji porezi negoli je dohodak od nesamostalnog rada, zapravo je riječ o prikrivenom zapošljavanju.

Porezna uprava prije nešto više od mjesec dana pokrenula je provjeru paušalnih obrta, upravo zbog sumnji da ih neki rabe za prikriveni nesamostalni rad, a što je protivno zakonima. Postupkom kontrole obuhvaćeno je 6,42 posto paušalnih poreznih obveznika ili njih 3.771 od ukupno 58.769 registriranih paušalnih obrta.

Ovaj jednostavniji i povoljniji sustav oporezivanja uspostavljen je radi poticanja razvoja malih poduzetnika.

"Poreznom reformom se, između ostaloga, htjelo rasteretiti obrtnike u poreznom (plaćaju porez na dohodak po najnižoj propisanoj stopi poreza od 10 posto prema utvrđenim poreznim razredima) i administrativnom smislu (nisu dužni voditi poslovne knjige, imaju smanjene administrativne troškove) te ih potaknuti na pokretanje vlastita posla povećanjem praga paušalnog oporezivanja i, u skladu s time, korištenjem mjerama za samozapošljavanje", kažu u Poreznoj upravi.

Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost obrta utvrđuje se u pet razreda propisanih Pravilnikom o paušalnom oporezivanju, a najviši godišnji primitak paušalnog obrta može iznositi do 300.000 kuna godišnje.

Budući da je najveći porast broja paušalnih obrta zabilježen u djelatnostima razvrstanim po sljedećim područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. (NKD 2007.) i to: J – Informacije i komunikacije, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i S – Ostale uslužne djelatnosti, u Poreznoj kažu da će se najveći opseg provjere odnositi na obveznike koji obavljaju upravo navedene djelatnosti te koji nisu obveznici fiskalizacije.

Prvi rezultati analize potvrđuju kršenje zakona

Postupkom kontrole obuhvaćeno je 6,42 posto paušalnih poreznih obveznika (3.771 od ukupno 58.769 paušalnih obrta - stanje na dan 11. listopada 2021.) Od tog broja predviđenih za analizu dosad je poslano 2.779 (73,7 posto) poziva na popunjavanje Upitnika NR radi utvrđivanja elemenata kriterija nesamostalnog rada. Na temelju zaprimljenih poziva, njih 1.743 (62,72 posto) dostavilo je Poreznoj upravi traženu dokumentaciju.

Uvidom u dokumentaciju prikupljenu od poreznih obveznika i na temelju analize njihova poslovanja, Porezna uprava utvrdila je da je u pojedinim slučajevima došlo do korištenja poreznim pogodnostima protivno svrsi zakona, tj. da su ispunjeni elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada propisani Pravilnikom o porezu na dohodak. Budući da još uvijek nije završena započeta analiza poslovanja poreznih obveznika, iz Porezne poručuju da se još ne mogu iznijeti konkretnije informacije.

U Poreznoj podsjećaju da su Pravilnikom o porezu na dohodak propisani elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada, a to su: kriteriji kontrole ponašanja, kriterij financijske kontrole i kriterij odnosa stranaka. Pri utvrđivanju elemenata nesamostalnog rada svi kriteriji, odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istodobno ispunjeni. Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla, pojašnjavaju u Poreznoj.

Svima dobro, osim poreznim vlastima

Zagrebački odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić slažu se da je prilično lako dokazati prikriveni radni odnos.

"Prema iskustvu znamo da je veliki broj srednjih i malih poduzeća nagovarao radnike na otvaranje paušalnih obrta umjesto nastavka radnog odnosa ne bi li se, zbog plaćanja manjeg poreza, i poslodavcu i radniku isplatilo koristiti se paušalnim obrtom. Do sada nismo imali sudske sporove u kojima bi ti isti radnici tražili priznanje radnog odnosa i radnička prava jer je u mnogim slučajevima ovakav način poslovanja dogovoren i odgovara svima, osim poreznim vlastima", komentira zagrebački odvjetnik Danijel Pribanić.

Paušalisti su se počeli pojavljivati u svim mogućim djelatnostima, od servisa za čišćenje do vrhunskih konzultanata i osoba sa specijalnim znanjima, a oni iz IT sektora su najočitiji i kod njih je najlakše utvrditi povredu zakona, kaže odvjetnica Dora Ljevar.

"Iz iskustva znamo da se u organizacijama gdje se koriste paušalisti, paušalistima plaća naknada i za vrijeme kad su na godišnjem odmoru, oni zajednički idu na pauze s kolegama koji su u radnom odnosu, a u pravilu i imaju samo jednoga klijenta. Sve su to dovoljni dokazi da se ne radi o samozapošljavanju, nego o vrlo dokazivome radnom odnosu", kaže Ljevar.

laptop, računalo, IT

Foto:Pixabay/Ilustracija

Tužbama do radničkih prava

Cijela Europa i Sjeverna Amerika susreću se s tužbama tisuća dostavljača, taksista, prodavača, ljudi uključenih u piramidalne sheme i marketing te drugih zanimanja već desetak godina. Tužbe se svode na to da se tim radnicima koji rade putem paušalnih obrta, studentskih ugovora i sličnih aranžmana prizna radni odnos u korporacijama, isplate doprinosi na primljeni neto iznos, isplati naknada za bolovanja i godišnje odmore ako im nisu do tada bili plaćani.

"Kod nas ne očekujem tužbe za priznanje radnog odnosa, ali očekujem veliki broj poreznih rješenja kojima će se utvrditi razlika u porezima. Problem će nastati kad Porezna uprava izda rješenja o plaćanju neplaćenih poreza paušalistima i njihovim nalogodavcima smatrajući ih oboje odgovornima. Naime, i paušalisti i njihovi nalogodavci odgovorni su za plaćanje punih poreza, oni odgovaraju solidarno. Razlika je samo u tome što paušalisti odgovaraju za obveze obrta cijelom svojom poslovnom i privatnom imovinom, a trgovačka društva mahom samo temeljnim kapitalom", kaže Ljevar.

Sredinom 2021. godine vlasti su kaznile talijanski Glovo s 2,6 milijuna eura i naredile da više od 16.000 dostavljača, koji su do tada radili kao freelanceri, moraju biti primljeni u radni odnos. U isto je vrijeme nizozemski sud više od 4.000 vozača Ubera, koji su službeno bili nezavisni ugovaratelji, proglasio radnicima. Pribanić podsjeća da je to samo jedna od desetak odluka koje se odnose na Uberove vozače od Kalifornije i ostatka SAD-a do europskih država.

"Riječ je o trendu u priznavanju radničkih prava osobama koje imaju vlastite obrte ili druge djelatosti i koje djeluju kao freelanceri, često i protiv interesa tih osoba. Nema konkretnih podataka o tome koliko njih u više od 200.000 obrtnika u Hrvatskoj uistinu djeluje samostalno, a koliko se zapravo radi o otvaranju obrta umjesto o zapošljavanju na ugovor o radu. Jasno je da se radi o trendu koji se intenzivirao uvođenjem digitalnih platformi kao što su platforme za dostavu hrane, taksi-službe i one koje omogućuju rad na daljinu", kaže odvjetnik Pribanić.

Danijel Pribanić

Danijel Pribanić / Foto: Privredni

Pružatelji usluga ili radnici?

Iako se rad na daljinu, rad od kuće i rad bez šefa više ne smatraju privilegijom za manjinu koja ima vlastitu tvrtku, Pribanić ističe da angažiranje radne snage, pretvarajući se da se radi o samostalnim pružateljima usluge, ima i negativne posljedice za radnike i za poslodavce.

"Radnici, koji to nisu, nemaju radnička prava, poput prava na godišnji odmor, prava na obrazloženi otkaz ugovora o radu, otpremninu i otkazni rok. Takvi radnici nemaju pravo na dnevni i tjedni odmor, pravo na minimalnu plaću", kaže zagrebački odvjetnik.

Dodaje da se u praksi viđaju ugovori o pružanju usluga - ili popularnije zvani - ugovori o poslovnoj suradnji, koji nalikuju ugovorima o radu iako su sklopljeni s freelancerima.

"Paradoks takvih ugovora je to što službeno to nisu ugovori o radu, ali faktički jesu jer tretiraju 'pružatelje usluga' kao faktičke radnike. Upravo je ovo jedan od osnovnih dokaza u slučaju sudskog spora da se je zapravo radilo o radnom odnosu. Često se i takvim slobodnjacima daju prava kao da je riječ o radnom odnosu, pa oni dolaze i odlaze s posla kao i radnici u radnom odnosu, koriste se opremom poslodavca i imaju mjesec dana godišnjeg odmora", navodi odvjetnik Danijel Pribanić.

 

Ivana Barać