Primorac predstavio projekt Središnjeg registra stanovnika

22. veljače 2024.

Foto: Shutterstock

Ministar financija Marko Primorac predstavio je projekt Središnjeg registra stanovništva koji bi trebao biti ustrojen tijekom iduće godine i zaživjeti sredinom 2026. godine, pri čemu bi državi trebao omogućiti "bolje ciljanje" socijalnih mjera, a građanima donijeti administrativno rasterećenje.

Zakon o središnjem registru u petak će biti upućen u javno savjetovanje, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani i državne institucije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat će pristup registru, rekao je Primorac na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Središnji registar stanovništva sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem izvan Hrvatske te strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.

Konkretno, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, poput onih o  izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etnokulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, podaci o srodstvu i kućanstvima te kontakt-podaci.

Registrom će se omogućiti cjeloviti podaci o stanovništvu u realnom vremenu, istaknuo je Primorac, što će olakšati provođenje adekvatnih politika, a između ostalog i zamijeniti popise stanovništva koji se provode svakih deset godina, administrativno su zahtjevni, a samo posljednji je koštao više od 23 milijuna eura.

Tako, kada je riječ o ciljevima uspostave registra, uz ukidanje potrebe popisa stanovništva, tu je i omogućavanje realnog izračuna dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, pri čemu primjerice neće biti moguće da neka osoba bude član dvaju kućanstava.

U kontekstu potonjeg, Primorac je spomenuo i pakete pomoći građanima zbog inflacije i rasta cijena energenata, kojima se ponajprije htjelo pomoći onima s najnižim dohocima. Nastojalo se da te mjere budu što "ciljanije", no u nedostatku i podataka i samog registra, postoji mogućnost da su njima bila obuhvaćena i ona kućanstva s nekim dodatnim prihodima ili značajnijom imovinom, napomenuo je ministar.

"Onemogućavanje zloupotrebe sustava"

Prema njegovim riječima, uspostava registra onemogućit će zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava, pri čemu će se podaci ažurirati te razmjenjivati među institucijama.

Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih, kazao je Primorac.

Ta pojedina prava odnose se, primjerice, na dječji doplatak, naknade za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije studenata. Kako je izvijestio ministar, samo u 2022. obrađena su 427.083 takva zahtjeva, a njima su bile obuhvaćene 912.393 osobe.

U kontekstu potencijalnih pitanja o zadiranju tog registra u privatnost građana, Primorac je naglasio da registar neće sadržavati "neke posebne nove informacije", već će povezivati postojeće. Također, podaci neće biti javno objavljeni, a građani će im moći pristupiti putem sustava identifikacije.

Građanima će biti omogućen uvid u vlastite osobne podatke u registru, no oni ga sami neće morati popunjavati, osim određenih ispravaka i dopuna, objasnio je.

Primorac je kazao da će registar imati 45 primjena, poput vođenja jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada. Zatim, služit će za ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka, za analizu tržišta rada, izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja, upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta, a tu je i već spomenuta provedba mjera socijalne politike.

Hina/P.hr