Prikupljanje kapitala na burzi jedan od preduvjeta razvoja kompanija

5. listopada 2021.

Foto: Shutterstock

Gospodarski napredak teško je ostvarivati isključivo zaduživanjem kod banaka te je prikupljanje kapitala na uređenom tržištu jedan od preduvjeta uspješnog rasta i razvoja kompanija, rečeno je na konferenciji u organizaciji HANFA-e i HGK. 

Konferenciju o mogućnostima financiranja gospodarstva putem tržišta kapitala i alternativnih investicijskih fondova te ulozi institucionalnih ulagatelja u razvoju gospodarstva Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga organizirale su povodom obilježavanja Svjetskog tjedna ulagatelja, a kako je pritom istaknuo član Upravnog vijeća HANFA-e Jurica Jednačak, primijećena je promjena sentimenta prema tržištu kapitala i u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

U Hrvatskoj su se tako u proteklih godinu dana dogodile dvije inicijalne javne ponude dionica (IPO) te jedna sekundarna ponuda, dok su u Uniji u ovoj godini zabilježena rekordna 182 IPO-a, pri čemu je prikupljen kapital u visini od 0,6 posto cjelokupnog BDP-a EU-a.

Izjavio je da taj sentiment veseli, a smatra da će se ti trendovi nastaviti i u EU i Hrvatskoj, što je dobro za gospodarstvo, kao i kompanije i ulagače.

Rekao je i da je na Zagrebačkoj burzi uočen značajan broj novih ulagača, a da su Crobex indeksi na ZSE-u u proteklim danima nadmašili razinu iz pretkrizne veljače prošle godine.

Jednačak je istaknuo i u petak u Saboru usvojene izmjene zakona o alternativnim investicijskim fondovima s obzirom na to da je analiza HANFA-e i Ministarstva financija pokazala da je sustav regulacije nad tim dijelom financijske industrije najrigorozniji u Uniji, pa se išlo u njegovo liberaliziranje i u osnivanju tih fondova. Time je u većoj mjeri otvoren i put financiranja za malo i srednje poduzetništvo, ocijenio je Jednačak u izjavi medijima.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher rekao je da se u Hrvatskoj realno gospodarstvo još u većini financira kreditima banaka, što u svijetu već dulje vrijeme nije slučaj, a gdje su najveći ulagatelji fondovi.

Pritom je apelirao da se oko 130 milijardi kuna kojima raspolažu obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj u većoj mjeri stavi na tržište. Naime, Zaher je iznio podatak po kojem je samo 11 posto kapitala tih fondova uloženo u dionice hrvatskih kompanija.

"To je daleko premali iznos", ustvrdio je Zaher dodajući da bi s druge strane veća ulaganja fondova u dionice dovela i do većih prinosa fondova, pa naposljetku i do većih primanja za buduće umirovljenike. 

Uspješan IPO Spana

Predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović izjavio je da nema razvijenog tržišta bez razvijenog tržišta kapitala, s obzirom na to da je teško napredak u gospodarstvu ostvarivati isključivo putem zaduživanja kod banaka. 

"Prikupljanje kapitala na uređenom tržištu, dakle putem burze, jedan je od preduvjeta uspješnog rasta i uopće uspjeha ekonomije", smatra Dujmović.

Naime, hrvatska IT kompanija Span nedavno je putem javne ponude dionica prodala ponuđenih 578.200 dionica po cijeni od 175 kuna po dionici, čime je prikupila gotovo 101,2 milijuna kuna, dok je od 23. rujna na ZSE-u počela trgovati s novouvrštenih 1,96 milijuna dionica.

Potražnja prilikom IPO-a bila je gotovo dvostruko veća od ponude, a Dujmović je napomenuo da je u kupnji dionica sudjelovalo i više od pola zaposlenika tvrtke, uz više od 800 malih dioničara koji nisu zaposlenici Spana.

Općeniti plan jest prikupljena sredstva ulagati u daljnji razvoj poslovanja, pa tako i u smjeru jačeg iskoraka na tržište zapadne Europe, rekao je Dujmović.

Financije HGK Foto: HGK

Predsjednik Uprave biogradske turističke kompanije Ilirija Goran Ražnjević istaknuo je pozitivna iskustva s dvjema dokapitalizacijama, provedenim 2015. i 2016. godine, koje su toj tvrtki ojačale financijsku poziciju i dale joj veliku mogućnost za daljnji rast i razvoj, pa tako između ostalog i za neke akvizicije.

Istaknuo je da kompanije ne smiju biti ovisne o bankama, čiji se zahtjevi često mogu razlikovati i od interesa tvrtke, već da treba težiti i vlastitim sredstvima te dolasku novih ulagača, što daje veću slobodu u poslovanju i razvoju.

Nakon iznimno loše prošle godine zbog pandemije koronavirusa, Ražnjević je istaknuo da Ilirija danas ima jako dobru financijsku poziciju, što ne bi bilo moguće bez ulaganja dioničara.

Član Uprave Croatia osiguranja Luka Babić je naglasio će se i osiguratelji morati više okrenuti alternativnim ulaganjima kao izvorima prinosa zbog ključnih rizika na tržištu osiguranja, prvenstveno onima vezanim za neizvjesnost postpandemijskog makroekonomskog okruženja, klimatske promjene, ali i dugo razdoblje niskih prinosa.

"Osim do sada dominantnih financijskih instrumenata kao što su obveznice i depoziti, ulaganja će se svakako više usmjeriti i prema alternativnim investicijskim fondovima, dionicama te nekretninama, koji nose veće rizike, ali i potencijalno veće prinose. Regulatorni okvir pritom već ima značajan utjecaj na ulagačke politike osiguratelja. Primjerice, Solvency II pozitivno je utjecao na sustav u smislu samoregulacije, sigurnosti sustava, ali i znatno veće fleksibilnosti u ulaganjima. Puna primjena novog ESG okvira tek se očekuje, a u prilagodbi svakako treba ostati oprezan i realističan u pogledu strategije ulaganja. Društva za osiguranje kao ulagatelji su uvijek bili snažna podrška razvoju domaćeg gospodarstva, što potvrđuje i činjenica da je Croatia osiguranje ulagatelj u obje danas ovdje prisutne kompanije, Span i CIAK“, rekao je Babić.

Ivan Miloš, član Uprave CIAK-a, istaknuo je kako je listanje na Zagrebačku burzu bila izvanredna prilika da iskoriste svoju tržišnu poziciju i kroz daljnji rast postanu tržišni lider na regionalnoj razini.

"Neto dug CIAK Grupe dokapitalizacijom je sveden gotovo na nulu, čime je osigurana vrlo snažna financijska pozicija društva za daljnji poslovni razvoj i financijski rast”, kazao je Miloš.

Članica Uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Eva Horvat, ističe da razvoj tržišta kapitala ne prati rast imovine mirovinskih fondova tijekom posljednjih godina, a posljedica je svakako i nedostatak novih, većih primarnih izdanja i privatizacija.

"Kao što smo i do sada sudjelovali u svim većim izdanjima, iskoristit ćemo i svaku novu dobru priliku za ulaganje s ciljem osiguranja optimalnog rasta mirovinske štednje građana u odnosu na preuzeti rizik",  poručila je Horvat, uz napomenu da je 15 milijardi kuna obveznih mirovinskih fondova uloženo u hrvatske dionice.

Član Uprave Prosperus Investa, Tomislav Tičić, naglasio je kako je ulaganje private equity fondova dugoročni kapital za rast tvrtke koji ne opterećuje svakodnevno poslovanje te predstavlja partnerstvo u kojem se dijeli rizik i nagrada između poduzetnika i fonda s konačnim ciljem povećanja vrijednosti tvrtke.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Ivana Gažić, kazala je da se u posljednje vrijeme vidi pojačana aktivnost uvrštenja novih izdavatelja.

"Osim što je to na neki način i očekivano s obzirom da u krizi banke smanjuju aktivnost, a kompanije se više okreću tržištima kapitala, radi se o prirodnom putu razvoja trgovačkih društava u razvijenim ekonomijama. Prikupljanje sredstava za rast putem tržišta kapitala logičan je put prema stvaranju nove dodane vrijednosti za samu kompaniju, investitore i gospodarstvo u cjelini. Transparentnost, niža cijena kapitala, učinkovito trgovanje u skladu sa zakonima ponude i potražnje i podrška investicijske javnosti za daljnje poslovne planove praktički nemaju alternative. Vjerujemo da ćemo u dolazećem razdoblju imati još kompanija koje će to prepoznati i odlučiti se na prikupljanje kapitala putem tržišta", zaključila je Gazić.

Hina/P.hr