Analiza EIZ-a: Zbog lošijih rezultata poslovanja, operateri dižu cijene usluga

Ukupni prihodi od telefonskih usluga u nepokretnoj i pokretnoj mreži u četvrtom tromjesečju 2021. smanjeni su u odnosu na isto razdoblje 2020. a međugodišnje smanjenje prihoda od usluga u nepokretnoj mreži u posljednjem tromjesečju prošle godine iznosilo je 4,7 posto. Pad ukupnih prihoda od telefonskih usluga u pokretnoj mreži u istom je razdoblju bio još veći, iznosio je čak 8,7 posto, pokazuje to novi broj publikacije Sektorske analize Ekonomskog instituta Zagreb u kojoj autorica Ljiljana Božić donosi pregled trendova u telekomunikacijama kao i analizu poslovanja vodećih trgovačkih društava u ovom sektoru.

Božić ističe kako su slični trendovi nastavljeni i na početku ove godine. U prvom tromjesečju ukupni prihod od telefonskih usluga u nepokretnoj mreži pao je 2,3  posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2021. te je bio 4,6  posto manji u odnosu na prvo tromjesečje 2021.

Pad ukupnih prihoda od usluga u pokretnoj mreži u prva tri mjeseca 2022. u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. još  je izraženiji – čak 10 posto.

Pad prihoda u ovom segmentu na međugodišnjoj razini u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 1,3  posto. U obje vrste telekomunikacijskih usluga ponovno je zamjetan pad veleprodajnih prihoda na međugodišnjoj razini.

"Veleprodajni su prihodi u nepokretnoj komunikacijskoj mreži u prvom tromjesečju ove godine bili 21,8 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pad veleprodajnih prihoda u pokretnoj mreži u  istom razdoblju iznosio je 1,7  posto. Treba  također napomenuti da su maloprodajni prihodi od pružanja usluga u pokretnoj mreži na početku ove godine smanjeni za 12 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2021. Smanjenje prihoda od telefonskih usluga u nepokretnoj mreži posljedica je pada broja priključaka uz istovremeno smanjenje ukupnog odlaznog prometa", ističe se u analizi.  

Većinski udio na tržištu telefonskih usluga u nepokretnoj mreži prošle godine držao je HT. Ovaj operator drži udio od 50,5 posto korisnika u segmentu usluga u nepokretnoj mreži. Svi ostali operatori, uključujući i Iskon Internet i Optima Telekom drže preostalih 49,5 posto tržišnog udjela.

Podaci za prvo tromjesečje ove godine pokazuju da je u nepokretnoj mreži bilo preneseno ukupno 2.055.704 brojeva.

Broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži relativno je stabilan.

U 2021. godini u Hrvatskoj je bilo 4.402.213 korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži. U odnosu na 2020. godinu, broj korisnika usluga u pokretnoj mreži bio je 0,6 posto veći. Taj broj je u prva tri mjeseca 2022. povećan za 0,02  posto te je u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 4.403.111 korisnika. 

Foto: HT

HT i dalje s najvećim udjelom na tržištu

Najveći udio na tržištu u pokretnoj mreži u 2021. godini i dalje je imao HT s 45,5 posto korisnika. Slijedi ga A1 s 35,4 posto. Telemach je u 2021. godini imao 19,2 posto ukupnog broja korisnika usluga u pokretnoj mreži.

Podaci HAKOM-a o prenesenim brojevima u pokretnoj mreži u 2021. ukazuju na postojanje interesa korisnika za promjenom pružatelja usluga pokretne telekomunikacije. U četvrtom tromjesečju 2021. godine bilo je ukupno 2.184.911 prenesenih brojeva. To je 12 posto više u odnosu na posljednje tromjesečje  2020.

"Kad je riječ o korištenju telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj u prošloj godini i na početku ove godine, podaci ukazuju na smanjenje korištenja nepokretne mreže koje je prisutno već duži niz godina. Nadalje, korištenje pokretne mreže je u fazi stagnacije, dok korištenje interneta u analiziranom razdoblju raste. Podaci o poslovanju poduzeća u djelatnosti telekomunikacija ukazuju na izazove s kojima se ova poduzeća susreću posljednjih godina", stoji u analizi.

Njihovi su prihodi već u 2020. pali, a s obzirom na smanjenje broja korisnika i druge negativne trendove, autorica ističe kako je bilo za očekivati da su i prošle godine poslovali lošije. 

"Uzevši u obzir promjene u korištenju telekomunikacijskih usluga, smanjenje prihoda od pružanja usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži, ali i lošije rezultate poslovanja, jasno je zašto pružatelji telekomunikacijskih usluga posežu za povećanjem cijena", navodi se u analizi EIZ-a.

Foto: Pixabay

Hrvatska ima jedan od skupljih pristupa internetu u EU-u

Treba napomenuti da su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene mobilnih usluga kao i cijene pristupa internetu već u prošloj godini rasle u odnosu na prethodnu godinu. Taj trend će se, stoji u analizi, očito nastaviti i ove godine.

Poskupljenja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj osobito su zabrinjavajuća kad je u pitanju pristup internetu. Hrvatska je i do sada imala jedan od skupljih pristupa internetu u EU. Već 2019. godine, prema podacima Europske komisije, 7,3 posto kućanstava u Hrvatskoj koja nisu imala pristup internetu izjavilo je da su razlog tome preveliki troškovi.

Hrvatska je po tom pokazatelju 2019. godine bila treća zemlja EU-a, iza Portugala i Bugarske. Usporedbe radi, uNizozemskoj samo 0,5 posto kućanstava bez pristupa internetu kao razlog navodi visoke troškove.

Promjene cijena pristupa internetu i/ili paketa koji uključuju pristup internetu obično su praćene povećanjem podatkovnog prometa uključenog u tarifu ili povećanjem brzine interneta.

Time se potrošačima osigurava veća kvaliteta usluge, odnosno daje im se mogućnost da koriste više usluga bez nadoplate, što je svojevrsna kompenzacija za više cijene.

"Međutim, postavlja se pitanje koliko korisnika doista iskoristi dodatni promet jer svi oni koji ne koriste (ili ne trebaju) dodatni promet zapravo plaćaju istu količinu usluge po višim cijenama. Upravo to pružateljima telekomunikacijskih usluga omogućava povećanje prihoda", navodi se u analizi.