Potrošači su izloženi nikad većim rizicima zbog lažnih proizvoda

8. lipnja 2021.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Gotovo svaki deseti Europljanin izjavio je da je prijevarnom radnjom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, pri čemu postoje znatne razlike među državama članicama EU-a, stoji u studiji Europski građani i intelektualno vlasništvo, koju je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo, a navodi se kako je potrošačima i dalje teško razlikovati originalne od lažnih proizvoda.

Hrvatska je ispod europskog prosjeka, naime, sedam posto državljana Hrvatske tvrdi da prijevarnom radnjom navedeno na kupnju lažnih proizvoda. Države s većim udjelom prevarenih potrošača jesu Bugarska (19 posto), Rumunjska (16 posto) i Mađarska (15  posto). S druge strane, najniže su brojke u EU zabilježene u Švedskoj (dva posto) i Danskoj (tri posto).

U globalnom kontekstu u kojem e-trgovina bilježi golemi rast – prema podacima Eurostata, tijekom 2020. više od 70 posto Europljana kupovalo je putem interneta – nesigurnost zbog krivotvorina i dalje zabrinjava građane EU-a. Kako se tvrdi u studiji, trećina Europljana (33 posto) pitala se je li proizvod koji su kupili originalan.

Krivotvorine predstavljaju 6,8 posto uvoza u EU u vrijednosti od 121 milijardu eura, kako je navedeno u zajedničkoj studiji EUIPO-a i OECD-a, i utječu na sve sektore: od kozmetike do igračaka, vina i napitaka, elektroničkih proizvoda, do odjeće, pa čak i pesticida. Mogu predstavljati ozbiljne zdravstvene i sigurnosne rizike za potrošače, osobito zbog izloženosti štetnim kemikalijama, ali i ostale opasnosti.

Diljem svijeta trguje se krivotvorenim farmaceutskim proizvodima u vrijednosti od četiri milijarde eura. 

Tijekom pandemije bolesti COVID-19 porasla je zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda. Širenje krivotvorenih lijekova, kao što su antibiotici i analgetici te, u posljednje vrijeme, ostalih medicinskih proizvoda, poput osobne zaštitne opreme i maski za lice, uputili su na ovu pojavu jer počinitelji povreda iskorištavaju nesigurnost ljudi zbog novih oblika liječenja i cjepiva.

Krivotvorine uzrokuju povrede sigurnosti i financijske gubitke

Digitalno piratstvo također predstavlja isplativo tržište za počinitelje povreda. U slučaju IPTV-a, odnosno televizijskog sadržaja koji se gleda putem interneta, gubici su značajni. Pružatelji nezakonitog IPTV-a u EU svake godine stječu gotovo milijardu eura, čime nastaje šteta za tvorce sadržaja i zakonite gospodarske subjekte.

Kaznena djela u području intelektualnog vlasništva predstavljaju isplativu aktivnost koja obuhvaća organizirane kriminalne skupine, a sve više dokaza upućuje na poveznice između krivotvorenja i piratstva te ostale zločine poput trgovine drogom i ljudima, kiberkriminaliteta ili prijevara.

"Intelektualno vlasništvo jedna je od najvrjednijih europskih imovina te ključni element u našem društvenom i gospodarskom oporavku, osobito za mala poduzeća. Pandemija bolesti COVID-19 uvelike je uputila na problem kriminala u području IV-a zbog porasta broja krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda koji dodatno ugrožavaju zdravlje i sigurnost građana. Riječ je o dugotrajnom problemu, koji je često povezan s drugim vrstama nezakonitih aktivnosti i zahtijeva žurno, odlučno i koordinirano djelovanje te je nedavno ponovno postao jedan od deset prioriteta EU-a u borbi protiv organiziranoga kriminala", rekao je Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, decentralizirana agencija EU-a koja upravlja registracijom žigova Europske unije i registriranih dizajna.

lijekovi, tablete Foto: Pixabay

Tvrtke i povreda prava intelektualnog vlasništva

Krivotvorenje ne utječe samo na potrošače, nego podrazumijeva i značajnu štetu za gospodarstvo EU-a te osobito za mala i srednja poduzeća (MSP-ove). Kako proizlazi iz pregleda stanja u području IV-a za MSP-ove koji je objavio EUIPO, svaki četvrti MSP u Europi tvrdi da je pretrpio štetu zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, od čega samo na Hrvatsku otpada 21,7  posto.

Poduzeća koja posjeduju prava intelektualnog vlasništva kao što su žigovi i patenti prijavila su gubitak prometa (33 posto), štetu za njihov ugled (27 posto) i gubitak konkurentnosti (15 posto) zbog povrede njihovih prava.

Danas manje od 9  posto svih MSP-ova u Europi posjeduje vlastita registrirana prava intelektualnog vlasništva. Međutim, za one koji posjeduju takva prava, IV predstavlja veliku prednost: MSP-ovi koji posjeduju vlastita prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, dizajni ili žigovi, imaju za 68 posto veće prihode po zaposleniku od ostalih, a njihovi zaposlenici imaju veće plaće.

Radi podizanja svijesti o vrijednosti IV-a te potpore MSP-ovima da iskoriste konkurentnost na tržištu, EUIPO je, u suradnji s Europskom komisijom i uredima za intelektualno vlasništvo država članica, pokrenuo program Ideas Powered for Business, koji obuhvaća fond za MSP-ove u vrijednosti od 20 milijuna eura. Ovom se inicijativom subvencioniraju usluge ocjenjivanja IV-a te troškovi prijava žigova i dizajna u iznosu od 50 posto na nacionalnoj i regionalnoj razini ili na razini EU-a te se pomaže tisućama mikro, malih i srednjih tvrtki u razvoju njihovih strategija u području IV-a u ova izazovna vremena.

 

 

P.hr/I.G.