Potreban konsenzus o suzbijanju sive ekonomije

Godina koja je na izmaku donijela je važne novine hrvatskim obrtnicima. Zabilježen je rast broja obrta, što je manifestacija kontinuiranoga gospodarskog rasta i oporavka domaćeg tržišta. Iako ta tendencija vraća optimizam u poduzetničku aktivnost, pred nama stoji još izazova koje je potrebno riješiti kako bi se maksimalno rasteretilo poslovanje malih i srednjih gospodarstvenika. Očekivane izmjene i dopune Zakona o obrtu predstavljaju napredak, posebno u području strukovnog obrazovanja. Hrvatska obrtnička komora još je od izmjena Zakona o obrtu iz 2013. godine upućivala na to kako će umanjivanje uloge gospodarstva u strukovnom obrazovanju dovesti do ozbiljnih posljedica i za gospodarstvo i za obrazovanje. Sadašnjim izmjenama spona obrazovanja i gospodarstva trebala bi biti ponovno uspostavljena, što će omogućiti usklađenost kvalifikacija s tržištem rada. Međutim, već nastalu ozbiljnu štetu morat ćemo dugo i ustrajno popravljati. Od svoje ponovne uspostave 1994. godine Hrvatska obrtnička komora zalaže se za aktivnu ulogu obrtništva u osmišljavanju i provedbi strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja. Ovim izmjenama vraća nam se ingerencija nad važnim naučničkim ispitima, kojima se jamči veća kvaliteta strukovnog obrazovanja. Porezna reforma ostvarena u 2019. godini u određenim dijelovima ide u smjeru rasterećenja obrtnika, pa su tako npr. izmjene Pravilnika o porezu na dohodak donijele povećanje neoporezivih naknada čime se povećavaju primanja radnika bez dodatnoga poreznog opterećenja obrtnika, što je ujedno doprinos pokušaju zadržavanja radnika. Također, izjednačena su prava obrtnika glede naknada i nagrada. Procjene za 2020. u gospodarstvu pozitivne su, a proporcionalna su tome i naša očekivanja. No, za održiv sustav potrebno je još mnogo rada, posebno na područjima koja su dugoročni problem i hrvatske ekonomije i društva u cjelini. Siva ekonomija jedan je od tih problema. Nelojalna konkurencija izravan je pritisak na one koji posluju u skladu sa zakonima. Ona stvara dodatna opterećenja na registrirane gospodarske subjekte zbog izostanka davanja u proračun onih neregistriranih.

Nulta stopa tolerancije na sivu ekonomiju jest imperativ oko kojeg mora postojati društveni i politički konsenzus koji će iznjedriti sustavno rješenje ovog problema. Hrvatska obrtnička komora godinama je upozoravala kako će nedostatak radne snage postati goruće pitanje domaćega gospodarstva. Naša su se predviđanja, nažalost, ostvarila. Razmjeri problema postali su posebno vidljivi u turističkoj sezoni kad je manjak radne snage stvorio ozbiljne poteškoće u poslovanju obrtnika, a u pojedinim slučajevima neki su bili prisiljeni zatvoriti vrata svojih obrta. Povećanje broja kvota za uvoz stranih radnika, koje je došlo kao spas u zadnji čas, spriječilo je trenutnu katastrofu, no nije zatvorilo ovo poglavlje. Prijedlogom novog zakona o strancima kvote se ukidaju, ali se propisuju uvjeti i postupak koji neće uvijek biti ni brzi ni jednostavni. U objavljenom Prijedlogu usvojena su dva traženja Hrvatske obrtničke komore: da u uvjet od najmanje jednog zaposlenoga ulazi i sam obrtnik te da se postupak zapošljavanja stranaca olakša tako da se dio dokumentacije pribavlja po službenoj dužnosti tj. izravnom komunikacijom između tijela i institucija. No, stav Hrvatske obrtničke komore od početka je jasan - zapošljavanje stranaca kratkoročna je mjera. Potreban je sustavan pristup kojim bi se ovaj problem riješio dugotrajno, a rješenje se nalazi u adekvatnom obrazovanju domaćega kadra.

Kvalitetno strukovno obrazovanje temelj je funkcionalnog tržišta rada. Naravno da ne smiju biti izostavljene ni druge mjere, poput stvaranja okvira koji će poslodavcima omogućiti da radnicima isplaćuju veću plaću, što će svakako biti razlog da dobri i kvalifi cirani radnici ostanu u Hrvatskoj. Hrvatska obrtnička komora, svjesna stvarnih potreba u poslovanju svojih članova, trudi se brzim i kvalitetnim inputima utjecati na zakonodavni okvir, nastojeći na taj način stvoriti poticajno poslovno okruženje. Obrtništvo je vrlo raznoliko. Stoga je zadatak izuzetno složen i zahtijeva mnogo truda da se sve uskladi, a zatim još i koordinira s mjerama gospodarske politike i pravnom regulativom. Ipak, postoje segmenti koji su važni svim obrtnicima bez obzira na djelatnost kojom se bave i za koje će se Hrvatska obrtnička komora nastaviti aktivno zalagati. Kako bi se položaj obrtnika dodatno unaprijedio, a njihova prava izjednačila s ostalim gospodarskim subjektima, u 2020. potreban je nastavak smanjenja administrativnih barijera te poreznog opterećenja. Prvu polovicu 2020. godine obilježit će hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije. Kako je jedna od prioritetnih premisa u razdoblju predsjedanja održivo i uključivo gospodarstvo, otvara nam se jedinstvena prilika za promociju i snažnije zastupanje hrvatskih interesa. Vjerujemo da će u toj priči svoju ulogu pronaći i hrvatsko obrtništvo, za koje su zemlje članice Europske unije nezaobilazno izvozno tržište.