Poslovanje u globalnoj krizi: Disrupcija je smjer budućnosti

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstva vanjskih i europskih poslova, održana je konferencija Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti. Uz središnje predavanje poznatoga svjetskog futurologa Matthewa Griffina, o istraživanju prilika za hrvatski izvoz na panel-raspravama govorili su brojni stručnjaci iz različitih relevantnih sektora i organizacija.

U posljednjih desetak godina i u idućih pet do 10 godina nastaju i predviđaju se značajne promjene u poslovnim modelima i načinu poslovanja, granice poslovanja lokalnog i globalnoga konteksta se smanjuju ili postaju nejasne, a brojne neočekivane situacije s kojima se susrećemo otežavaju poslovanja diljem svijeta.

Kako bi zajednički postavili temelje za novi put i pomogli hrvatskom gospodarstvu da uspostavi prilagodljiva, agilna i fleksibilna poslovanja spremna odgovoriti na sve izazove, u Laubi su stručnjaci u sklopu predavanja i panel-rasprava istraživali prilike koje hrvatski izvoz ima u lancima vrijednosti, razmatrali o tome kako ih iskoristiti te povezati s inovacijama, pametnim specijalizacijama na nacionalnoj razini i industrijskom tranzicijom planiranom na onoj regionalnoj.

Burilović: Za sustizanje konkurencije smjelije zakoračiti na nova tržišta

Konferenciju je otvorio predsjednik HGK Luka Burilović istaknuvši kako je jedino promjena stalna, a u ovakvim situacijama nužna agilnost i spremnost na prilagodbu te da se ne sjeća vremena kad nismo živjeli u određenoj vrsti krize.

"Hrvatski je izvoz duže vremena išao dobro poznatom stazom postojećih, starih proizvoda i usluga za postojeća, stara tržišta u industrijama nižih tehnologija. Za značajniji iskorak i sustizanje konkurencije hrvatsko gospodarstvo trebalo bi smjelije i hrabrije zakoračiti u segmente novih proizvoda za nova tržišta, tzv. diversifikacijom u poslovnim modelima. Toga smo tek u našoj novijoj povijesti postali svjesni. Nadam se da će ova konferencija donijeti mnogo odgovora i savjeta koji su nam danas svima potrebni", rekao je Burilović te se osvrnuo na brojne tvrtke koje svoja poslovanja moraju neprekidno prilagođavati.

Program je započeo predavanjem Matthewa Griffina, stručnjaka svjetskoga glasa, koji je tijekom proteklih šest godina prepoznat kao jedan od najznačajnijih svjetskih futurologa i stručnjaka za inovacije i strategije. Nakon rada za IBM, ATOS i EMC osnovao je vlastitu savjetodavnu tvrtku 311 Institute i dvije filantropske organizacije čiji je cilj smanjiti globalnu nejednakost i osigurati da su koristi koje nosi budućnost dostupne svima.

Ulaganje u tehnologije omogućava disrupciju

U svom izlaganju Griffin je istaknuo disrupciju kao najbolji smjer, a ulaganje u tehnologije naveo kao ključni alat koji omogućava disrupciju na tržištima komunikacije, energije, poljoprivrede, zdravstva, infrastrukture, aeronautike i drugih. To svijet na kakav smo navikli može potpuno promijeniti te nam omogućiti da živimo zdravije, bolje i sigurnije. Griffin je nizom primjera istaknuo kako se više ne nalazimo u digitalnoj nego u postdigitalnoj eri.

Tako i lanci vrijednosti više nisu fizički i digitalni, nego hibridni. Razdoblje u kojemu živimo omogućava nam da se uz umjetnu inteligenciju više koristimo obnovljivim izvorima energije, štedimo više vode, liječimo ljude na načine koje do sad nismo mogli ni zamisliti.

Neki su od primjera gdje kombinacija raznih industrija i najnovijih tehnologija rezultira inovacijama – 3D printeri organa, sustavi koji omogućavaju liječenje genetskih bolesti uz pomoć sintetičke biologije, autonomna vožnja, uređaji za skeniranje cjelokupnog stanja tijela...

Važno je istaknuti i utjecaj koji mogu imati na poljoprivredu – vertikalne farme, jedna od najvećih inovacija u ovom području, omogućavaju da uz 100 posto manje vode i kemikalija poslovanje farme rezultira osam puta većim prinosima. Uz to, da je Europa prešla na održive izvore energije, sada ne bi imala izazove zbog stanja s Rusijom. Naime, cijena solarne energije stabilna je i iznosi 20 dolara po megavatu.

Kako bi se iskoristilo sve što nude današnje tehnologije, nužno je kreirati ekosustav koji će povezati vladu i sve ključne industrije te im tako omogućiti da povezano djeluju s ciljem inoviranja.

"Disrupcija je sve brža i sve viralnija. Prilike su posvuda, a svaka je prijetnja prilika. Ne branite se od prijetnje, nego je iskoristite za svoju prednost. Istražujte, eksperimentirajte, planirajte – ako to ne budete činili, bit ćete korisnik, a ne onaj tko omogućava", zaključio je Griffin.

Kriza je prilika: Budućnost lanaca vrijednosti i dobave

Tema prvoga panela Kriza je prilika: Budućnost lanaca vrijednosti i dobave bila je krhkost globalnih lanaca vrijednosti te prilike za malo i otvoreno hrvatsko tržište. U panel je sudionike konferencije uvela Ulla Englemann iz Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike Europske komisije. Engelmann je kao podlogu raspravi iznijela pregled smjernica nove Industrijske strategije za globalno konkurentnu, zelenu i digitalnu Europu te predočila ulogu organizacije Enterprise Europe Network u pomoći malim i srednjim poduzetnicima da odgovore na krize i u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Na panel-raspravi su sudjelovali Mathew Griffin, Zdenko Lucić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Josip Grilec iz Stražaplastike, Ivan Vrdoljak iz Metal Producta i Mislav Vučić iz farmaceutske tvrtke JGL.

Svi su se panelisti složili kako je na ovakve situacije nužno gledati kao na prilike, djelovati odmah te poslovanjem uvijek upravljati kao u krizi – tako je uvijek moguće dati brza i pravovdobna rješenja.

Jedna od takvih prilika ponudila se tvrtki Stražaplastika koja je nedavno postala dijelom velike belgijske korporacije. "Povezivati se s velikim korporacijama možemo – ali spremni, u punom naponu snage i čvrsti. U protivnom, ne možemo baštiniti naše najbolje poslove. Stražaplastika je kupljena na vrhuncu i zajedno s nekadašnjim suparnicima složili smo se kako nam je cilj zajedno biti jači u nastupu za treće tržište", osvrnuo se Grilec na spajanje s belgijskom tvrtkom.

S nužnošću prilagodljivosti složio se i Ivan Vrdoljak iz Metal Producta te istaknuo kako ih je ova situacija ponukala na promjenu ponašanja u pozitivnom smislu. Kako bi bili otporniji na probleme nabave sirovina i isporuka na vrijeme, počeli su iskorištavati dobre trenutke za nabavu materijala i gomilati zalihe. Također, pokušavaju doskočiti i izazovu s radnom snagom – educiraju svoje buduće zaposlenike kako bi manji dio uvozili.

Dobru praksu u farmaceutskoj industriji istaknuo je i Vučić iz JGL-a gdje su se fokusirali na istraživanje i razvoj te sa stručnjacima iz niza zemalja testiraju ideje za nove projekte, razvijaju nove ideje i proizvode te identificiraju nove dobavljače. Vučić je zaključio kako su novi načini razmišljanja o proizvodnim procesima ključ za nove vrijednosti.

Raspravu je zaključio Zdenko Lucić istaknuvši kako je jedan od odličnih alata i prilika širenje mreže ugovora o slobodnoj trgovini te da je to samo jedan od načina kako će pomoći tvrtkama u internacionalizaciji i privlačenju stranih ulaganja.

Kako pametno internacionalizirati domaću industriju

Susret je završio glavnim zaključcima i razmjenom najboljih praksi u sklopu panel-rasprave Inovativnost i hrabrost: Kako pametno internacionalizirati domaću industriju, na kojemu su sudjelovali Josip Ćesić iz Gideona, David Mrkonjić iz Sofascorea, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman i Todor Milčevski iz Svjetske banke.

Glavni cilj panela bilo je dijeljenje najboljih praksi gdje su jedni od predvodnika uspješni startupovi. Jedan je od izvrsnih primjera tvrtka Sofascore. Briljirali su upravo u internacionalizaciji – kako bi identificirali tržišta na kojima žele biti prisutni i istaknuti se, istraživali su i prilagođavali se interesima diljem svijeta, što je rezultiralo time da danas ne postoji država u kojoj nemaju korisnika. Uspješan primjer je i tvrtka Gideon, čiji je predstavnik Josip Ćesić pobliže objasnio na koji se način koriste tehnologijom za svoje inovativne robote te istaknuo kako nipošto nije cilj takvim inovacijama zamijeniti ljude nego proširiti njihove sposobnosti da svojim znanjem mogu robotima dati dodatnu vrijednost.

Kao izvrstan alat za realizaciju još ovakvih uspjeha ministrica Tramišak istaknula je novu Strategiju pametne specijalizacije te davanje prilika slabije razvijenim područjima u okviru novog VFO-a. Također, najavila je i pojednostavnjenje brojnih procesa u novom razdoblju.

"Najvažnije je sada odlučiti kako potaknuti hrvatsku industriju u smjerovima koji mogu donijeti pozitivne pomake. 'Business as usual' nije opcija, nego posebno osmišljen pristup prema svakom pojedincu u ovom procesu", dodao je Todor Milčevski iz Svjetske banke.

Tvrtke koje su dio globalnih ili regionalnih lanaca vrijednosti obično pokazuju visoku razinu inovativnosti, veću učinkovitost i povećanu produktivnost. No, uz veću povezanost dolazi i do veće složenosti, što nije lak iskorak.

"Mislim da se možemo složiti kako su naše najizglednije prilike identificirane Strategijom pametne specijalizacije, gdje su definirana prioritetna područja s transformacijskim ciljevima u kojima možemo napredovati te ostvariti izvrsnost. Kako? Ulaganjem u istraživanje, razvoj i inovacije, i to suradnjom i povezivanjem u lance, kako se to na tržištu samo i prirodno poslaguje", rekao je potpredsjednik HGK Tomislav Radoš.