Dobit bankarskog diva HSBC-a više se nego udvostručila u prvoj polovini godine, zahvaljujući gospodarskom oporavku u Britaniji i Hong Kongu, prenose britanski mediji. Najveća europska banka po imovini ostvarila je u tom razdoblju dobit prije poreza od 10,8 milijardi dolara (7,8 milijardi funti), dok joj je dobit u istom razdoblju lani iznosila 4,3 milijarde dolara.  Banka sa sjedištem u Velikoj Britaniji objavila je da su sve regije na kojima posluje bile profitabilne, prenosi BBC. "Zadovoljan sam zamahom koji je generiran zahvaljujući našim planovima rasta i transformacije, uz dobre rezultate sva četiri stupa naše strategije. Konkretno, pokrenuli smo čvrste mjere kako bismo definirali budućnost naših američkih i kontinentalnih europskih poslova", rekao je izvršni direktor HSBC-a Noel Quinn. Po podatcima koje iznose iz te banke, njihovo je britansko bankarsko poslovanje u tom razdoblju ostvarilo više od 2,1 milijarde dolara dobiti prije poreza. Potaknuta gospodarskim oporavkom na svoja dva najveća tržišta, Britaniji i Hong Kongu, banka će dioničarima isplatiti dividendu. Nakon što je Bank of England prošli mjesec ukinula ograničenja takvih isplata, HSBC se odlučio na privremenu isplatu dividende dioničarima za prvo polugodište u iznosu od sedam centi po dionici. HSBC je priopćio da ostaje kod svog programa restrukturiranja, nakon što je u veljači prošle godine najavio da će otpustiti 35 tisuća radnika u okviru plana smanjenja troškova za 4,5 milijardi dolara do 2022. godine.

Erste banka je u prvoj polovini godine poslovala s 511,2 milijuna kuna neto dobiti, što je gotovo tri puta više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je neto dobit iznosila 171,3 milijuna kuna, objavila je banka. Rast neto dobiti prvenstveno je rezultat značajno nižih troškova rizika, koji su u prvoj polovini 2021. godine iznosili 26,5 milijuna kuna u odnosu na 316,5 milijuna kuna u istom razdoblju godinu ranije, navodi se u priopćenju. „Zadovoljni smo ostvarenim rezultatom u prvoj polovini 2021. godine. Zadržali smo stabilnost operativnog poslovanja, uz pozitivne trendove u segmentima ukupnih kredita i depozita, istovremeno pružajući adekvatnu podršku klijentima u ovim izazovnim vremenima. Snažan naglasak bio je na daljnjem razvoju naših digitalnih rješenja, pri čemu je na George platformi omogućeno podizanje gotovinskog kredita online putem i za klijente drugih banaka, dok je Keks Pay aplikacija, uz razvoj dodatnih funkcionalnosti plaćanja, nedavno prešla 200 tisuća korisnika", kazao je predsjednik Uprave Erste&Steiermaerkische Banka Christoph Schoefboeck u osvrtu na ostvarene rezultate, Bančin neto kamatni prihod u tom je razdoblju povećan za 1,4 posto, na 811 milijuna kuna. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 4,2 posto, na 217,5 milijuna kuna, dok je neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvih šest mjeseci 2021. dosegao 103,2 milijuna kuna, što je 24,8 posto više.  Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2021. iznosila je 79,9 milijardi kuna, odnosno 9,2 posto više u odnosu na kraj 2020. Ukupni krediti klijentima na kraju lipnja 1. iznosili su 45,6 milijardi kuna, 0,9% više u odnosu na 45,2 milijarde kuna krajem 2020.  Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30.6.2021. iznosili su 58,7 milijardi kuna, što je 2,4% više u odnosu na kraj 2020. godine, kada su iznosili 57,3 milijarde kuna. “Iako su vidljivi pozitivni pomaci i postignut određeni napredak opće investicijske klime u Hrvatskoj, jačanje pravne i investicijske sigurnosti, posebice na lokalnim razinama, i dalje ostaju najvažniji preduvjeti održivog gospodarskog rasta. Zacrtani put prema implementaciji eura početkom 2023. godine, kao i planirani ulazak u Schengen, daju dodatan pozitivan impuls oporavku i snažnijem rastu hrvatskog gospodarstva, odnosno njegovoj dugoročnoj stabilnosti i kvalitetnijem pozicioniranju na međunarodnoj razini. U tom pogledu stabilan financijski sustav te robustan, likvidan i adekvatno  kapitaliziran hrvatski bankarski sektor i dalje će biti okosnica budućeg razvoja i rasta, istovremeno predstavljajući snažnu komparativnu prednost Republike Hrvatske u regionalnom kontekstu“, naglasio je Schoefboeck. Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovini 2021. godine iznosila je 608,1 milijuna kuna u odnosu na 200,5 milijuna kuna u istom razdoblju 2020., navodi se između ostalog u priopćenju 

Čakovečka tekstilna industrije Čateks u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvarila je ukupni prihodi od 62,17 milijuna kuna, što je više za 16 posto u odnosu na prvo polugodište lani, stoji u izvješću tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza. Ukupni rashodi u istom periodu iznosili su 54,87 milijuna kuna, što je više za 12 posto, te je ostvarena polugodišnja bruto dobit u iznosu od 7,3 milijuna kuna.  "Na rast prihoda u 1. polugodištu, utjecao je rast prihoda ostvarenog na inozemnom tržištu, pri čemu ističemo dva značajna posla iz Defend programa: opremanja Ministarstva obrane Republike Slovenije maskirnom tkaninom za izradu službenih vojnih odora, kao i realizacija posla proizvodnje maskirne tkanine za izradu službenih borbenih odora latvijske vojske" ističe se u izvješću. Tvrtka je ostvarila prihod od prodaje na domaćem tržištu u prvom polugodištu 2021. godine u iznosu od 14,59 milijuna kuna, što je 11 posto manje u odnosu na prvo polugodište 2020. godine. Ukupni  promet u izvozu, iznosio je 46,11  milijuna kuna , što je 35 posto više. Foto: Čateks d.d. Iz Čateksa ističu kako je manja realizacija na domaćem tržištu posljedica je kasnijeg ugovaranja poslova opremanja Ministarstva obrane RH i Ministarstva unutarnjih poslova RH zbog čega  je većina te realizacije izostala u prvom kvartalu, ali je dijelom već realizirana u 2. kvartalu, a u cijelosti će biti realizirana u 3. kvartalu. Na rast izvoza je osim rasta u Defend programu, značajan utjecaj imao i porast Home programa u proizvodnji tkanina. Inače, udio izvoza u prihodima od prodaje iznosi 76 posto. "Tvrtka ima dobru popunjenost kapaciteta i u 3. kvartalu 2021. godine. Na domaćem tržištu će se završiti realizacija posla s Ministarstvom obrane RH. Na međunarodnom tržištu će se  završiti realizacija posla opremanja Ministarstva obrane Latvije i to u programu proizvodnje maskirne tkanine za izradu borbene odore s partnerom iz Latvije",  navodi se u financijskom izvješću, gdje također stoji kako se zbog kolektivnog godišnjeg odmora, kao i montaže nove opreme u pogonu Tekstila, u kolovozu očekuje pad poslovnih aktivnosti, ali i da se tvrtka  intenzivno priprema za posljednji kvartal u kojem očekuju dodatne prihode iz programa Defend, ukoliko se trenutni tenderi te pregovori oko novih nabava uspješno završe.  

Atlantic grupa u prvom polugodištu ostvarila je neto dobit od 217,5 milijuna kuna, što je rast od 18 posto kad se isključe jednokratne stavke, a za gotovo 10 posto porasli su i prodajni prihodi. Prihodi od prodaje ostvareni su u visini od 2,7 milijardi kuna, što u odnosu na isto razdoblje lani rast od 9,7 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) bila je 387,2 milijuna kuna, što je bez jednokratnih stavki 6,7 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine, navodi se u priopćenju kompanije. "Atlantic Grupa je u prvom polugodištu 2021. ostvarila rast u svim poslovnim i distribucijskim područjima, što je, u odnosu na isti period lani, posljedica i bolje epidemiološke situacije na svim tržištima te popuštanja mjera za suzbijanje pandemije. Osobito smo ponosni na činjenicu da smo, unatoč svim izazovima, ostvarili organski rast prodaje od gotovo 9 posto u odnosu na prvo polugodište 2019. - godine u kojoj smo imali povijesno najviše prihode. Zabilježili smo također novu najvišu cijenu dionice te smo isplatili i povijesno najvišu dividendu. Svjesni smo da će i nadolazeće razdoblje biti epidemiološki izazovno, pri čemu naši prioriteti ostaju isti: zdravlje i sigurnost naših djelatnika, osiguranje nesmetanog nastavka proizvodnje i kontinuirana opskrba naših kupaca i potrošača te društvena odgovornost u najširem smislu", komentirao je predsjednik Uprave Emil Tedeschi. Pića, Donat i Kava predvodnici rasta prodaje Najbolji rezultat među poslovnim područjima ostvarili su strateška poslovna područja Pića, čiji je vodeći brend Cedevita, s rastom od 16,1 posto, Donat s rastom od 15,8 posto te Kava, pojedinačno najveća kategorija s udjelom od 20,5 posto u ukupnom prihodu i nosećim bredovima Barcaffe i Grand kafa, koja je rasla 10,3 posto. Među distribucijskim područjima prednjače Hrvatska s rastom od 10,6 posto i Srbija s rastom od 9,7 posto. Valja istaknuti i to kako su dva nova brenda – čokolada Jimmy Fantastic i paleta proizvoda na bazi zobi Boom Box, uspješno lansirani u ožujku i travnju na tržištima Hrvatske i Slovenije, s izvrsnim početnim prodajnim rezultatima i sjajnom perspektivom na tržištu. Nova tvornica i nova suradnja S obzirom na odličan razvoj poslovanja i planove rasta u kategoriji delikatesnih namaza, u Atlanticu podsjećaju da su u ožujku započeli ulaganje u izgradnju nove tvornice proizvoda pod robnom markom Argeta i to na području općine Kneginec u okolici Varaždina. Investicija ukupne vrijednosti od preko 50 milijuna eura odvijat će se u nekoliko faza, a novi proizvodni pogon prema planu bi trebao biti pušten u rad u roku od 15 mjeseci od ishođenja građevinske dozvole. Realizacijom svih faza projekta planirano je otvaranje i do 150 novih radnih mjesta. Također podsjećaju da su u srpnju Atlantic Grupa i Barry Callebaut, vodeći svjetski proizvođač visokokvalitetnih proizvoda od čokolade i kakaa, sklopili ugovor o suradnji, koja će unaprijediti proizvodnju Atlanticovog etabliranog portfelja u asortimanu čokolada. Atlantic Štark je prvi regionalni strateški partner tvrtke Barry Callebaut i njezine tvornice u Novom Sadu, a ovo partnerstvo potvrđuje Atlanticovo usmjerenje na daljnji razvoj glavnih brendova u ključnim kategorijama, navodi se u priopćenju.    

M+ Grupa prikupila je više od 105 milijuna kuna svježeg kapitala sekundarnom javnom ponudom novih dionica, a u kojoj je sudjelovao velik broj institucionalnih investitora te malih ulagatelja. Ukupno je izdano 124.227 novih dionica po cijeni od 850 kuna, što nove imatelje dionica čini vlasnicima 12,65  posto društva Meritus ulaganja. U ukupnoj strukturi investitora prednjačili su obvezni mirovinski fondovi sa 65,02  posto od ukupnog broja novih dionica, 3,58 posto upisali su dobrovoljni mirovinski fondovi, 24,80 posto investicijski fondovi, 2,37 posto osiguravatelji, 3,83 posto dionica stekle su fizičke osobe, dok su pravne osobe upisale 0,40 posto dionica. Agent izdanja i uvrštenja je Privredna banka Zagreb. "Realizirali smo prvu domaću javnu ponudu dionica u 2021. godini te jedinu ponuda dionica iz tehnološkog sektora u povijesti domaćeg tržišta kapitala. Iznimno smo zadovoljni što je većina dosadašnjih institucionalnih investitora M+ Grupe, uključujući i sva četiri obvezna mirovinska fonda, povećalo svoj udio u kompaniji, što uvjerljivo potvrđuje njihovo dosadašnje povjerenje i podršku daljnjem ambicioznom rastu na još širem spektru gospodarskih sektora. Veseli nas i niz novih institucionalnih te malih ulagatelja", izjavio je Darko Horvat, predsjednik Uprave Meritus ulaganja d.d. U tvrtki podsjećaju da su svojom inicijalnom javnom ponudom dionica na Zagrebačkoj burzi u kolovozu 2019. godine, kada je prikupljeno 93 milijuna kuna kapitala, realizirali prvu javnu ponudu dionica neke domaće kompanije od 2017. godine. "Izuzetno nam je drago što je M+ Grupa ponovno odlučila svoj impresivni rast financirati kapitalom prikupljenim putem uređenog tržišta. U razvijenim ekonomijama to je logičan put financiranja razvojnih ciklusa kompanija, čime M+ Grupa pokazuje da i u tom smislu slijedi trendove za koje se nadamo da će i na našem tržištu postati uobičajeni. Vrlo veliki interes ulagatelja po značajno višoj valuaciji od one na inicijalnoj javnoj ponudi svjedoči da kapitala u Hrvatskoj ima dovoljno za financiranje zanimljivih i uspješnih investicijskih priča", izjavila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Prikupljeni kapital za rast i akvizicije Prikupljeni kapital tvrtka će iskoristiti za rast i akvizicije na razvijenim tržištima, infrastrukturnu i tehnološku opremu potrebnu za daljnji razvoj poslovanja te nastavak snažnog pozicioniranja kao tehnološkog lidera u BPTO sektoru, sposobnog pružiti tehnološku potporu najzahtjevnijim klijentima iz sektora bankarstva i financija, telekomunikacija, tehnologije, e-trgovine i logistike. Kapital će se koristiti i za nastavak smanjivanja zaduženja kod kreditnih institucija. Društvo već ima izrazito nisku razinu zaduženosti te značajne zalihe gotovine na računima. "Više od 105 milijuna kuna svježeg kapitala, uz postojeću veliku likvidnost M+ Grupe, snažna je poluga za nastavak našeg rasta na razvijenim tržištima, osobito suinvestiranjem s private equity i venture capital fondovima u propulzivne i zdrave kompanije s velikim potencijalom rasta. Ponosni smo da smo već izvršili dvije investicije prema tom modelu, jednu u partnerstvu s vodećim private equity fondom za ulaganja u središnju Europu, Mid Europa Partners sa sjedištem u Londonu, a drugu s vodećim venture capital fondom u jugoistočnoj Europi, South Central Ventures. Nastavit ćemo i sa samostalnim akviziranjem kompanija za koje procjenjujemo da će imati sinergijski učinak na naše poslovanje te osnažiti, proširiti i nadograditi poslovanje M+ Grupe u skladu s našim strateškim planovima", istaknuo je Darko Horvat. M+ Grupa je hrvatska kompanija u vlasništvu privatnih ulagatelja, sva četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj, dobrovoljnih mirovinskih i investicijskih fondova, kao i private equity i venture capital fondova. Sjedište kompanije je u Zagrebu, a operativno posluje u devet zemalja. Uz Hrvatsku, posluje u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Turskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u. Poslovno djeluje na tržištima Europske unije i Sjeverne Amerike. Tijekom proteklih pet godina realizirala je 14 akvizicija i osigurala diverzificiran portfelj klijenata koje čine vodeći telekomi, financijske, tehnološke i logističke kompanije te kompanije za elektroničku trgovinu i one koje posluju u sektoru robe široke potrošnje.