Poslovanje
Drago Cota novi je generalni direktor Glova Hrvatska
Glovo, platforma za dostavu raznih vrsta proizvoda i jela po želji kupaca, objavljuje imenovanje Drage Cote za novoga generalnog direktora za Hrvatsku. S ove pozicije Cota će upravljati dinamičnim širenjem Glova u Hrvatskoj i daljnjim razvojem lokalnog tržišta. Drago Cota ima bogato iskustvo u upravljanju i poslovnom savjetovanju koje je stekao u više od sedam godina profesionalnog rada u multinacionalnim kompanijama kao što su Deloitte, Croatia osiguranje i Glovo. Dio je tima Glovo od 2019. godine, kada je započeo kao operation manager u Hrvatskoj, a nastavio kao strategy manager za regiju SEE te je u to vrijeme bio vodeći koordinator za lansiranje Glova na dva nova tržišta u regiji: u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. "Vrlo sam uzbuđen što mogu podijeliti svoje iskustvo u poslovnoj strategiji kako bismo nastavili dobar posao koji smo dosad radili u Hrvatskoj. Na lokalnom tržištu postoji izvrstan potencijal rasta i naša je predanost pružanje visokokvalitetne i brze usluge, podržane stalnim inovacijama u tehnologiji. S nove pozicije moći nastavit ću ispunjavati obećanja Glova što je više moguće pokrivanjem sve više gradova, ali i dodavanjem što više partnera i proizvoda, tako da svojim korisnicima možemo ponuditi najbolje potrošačko iskustvo na tržištu", komentirao je Cota imenovanje na novu funkciju. Drago Cota diplomirao je međunarodnu ekonomiju, menadžment i financije na Sveučilištu Bocconi u Milanu, a magistrirao je međunarodnu ekonomiju na Sveučilištu Esade u Barceloni.
Poslovanje
Zračne luke s 5,1 milijunom ili 228 posto više putnika nego lani
Hrvatske zračne luke u prvih sedam mjeseci ove godine opslužile su 5,1 milijun putnika ili 228 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, povećan je i broj operacija zrakoplova te promet tereta kao i promet u srpnju, ali još uvijek sa zaostatkom za 2019. godinom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Osim porasta broja putnika, zračne luke su u sedam mjeseci 2022. imale i 73 posto više operacija zrakoplova ili ukupno nešto malo više od 65.000. Promet tereta od više od 5.600 tona rastao je pak nešto nižom stopom, za 19 posto u odnosu na sedam mjeseci 2021. godine. Samo u srpnju zračne luke opslužile su više od 1,7 milijuna putnika, što je 99,4 posto više nego u srpnju 2021., kada je putnika bilo gotovo dvostruko manje zbog širenja bolesti COVID. S brojem putnika srpanj se 2022. ukupno na zračnim lukama približio rekordnoj 2019., kada je u tom mjesecu bilo nešto više od 1,9 milijuna putnika, što pokazuje i da za time ove godine zaostaje za oko 10,5 posto. Uobičajeno za ljetnu sezonu, potaknuto i porastom sezonskih aviolinija iz Europe, najveći promet putnika među svim lukama u Hrvatskoj u srpnju je zabilježila Zračna luka Split - bilo ih je 639.000 ili 83,2 posto više nego u lanjskom srpnju. To je ujedno za tu zračnu luku, kako navode iz DZS-a, i gotovo 89 posto prometa iz srpnja 2019. S 425.000 putnika na drugom je mjestu bila Zračna luka Dubrovnik, koja time upisuje i porast od 126,5 posto u odnosu na srpanj 2021. te 83,2 posto prometa iz srpnja 2019. godine. Treća je Zračna luka Zagreb s 327.000 ili 114,3 posto više putnika nego lani i s dosegnutih gotovo 90 putničkog prometa iz srpnja 2019., što je i najviše među svim zračnim lukama. I ostale su zračne luke, osim Zračnog pristaništa Mali Lošinj, u srpnju imale znatne poraste prometa putnika u odnosu na prošlu godinu, pri čemu iz DZS-a ne navode usporedbu s 2019. godinom. Iza zagrebačke zračne luke slijedi zadarska s 230.100 putnika ili 100 posto više njih nego u srpnju 2021., zatim Zračna luka Pula sa 100.500 putnika ili 58,5 posto više te Zračna luka Rijeka s 40.000 ili 178 posto više putnika. Porast od 56,5 posto u srpnju je s oko 3.500 putnika zabilježila i Zračna luka Brač, a i osječka zračna luka može se pohvaliti rastom od 4,3 posto, s oko 2.000 putnika. Na Malom Lošinju je pak u srpnju bilo 31 posto manje 'zračnih' putnika nego lani ili njih 362. Iz DZS-a ističu i da je najveći međunarodni putnički promet ostvaren sa zračnim lukama Ujedinjene Kraljevine, s 306.000 putnika, što je i čak 671,6 posto više nego u srpnju 2021., a slijede zračne luke Njemačke, Francuske, Nizozemske, Italije itd. U zračnim lukama u srpnju je povećan i promet tereta u odnosu na isti lanjski mjesec, za 16,8 posto, na 905 tona.
Poslovanje
Prošle godine najuspješnije poslovali poduzetnici Zagreba, Splita i Osijeka
Poduzetnici iz Zagreba, Splita i Osijeka ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine, pokazuje analiza koju je objavila Financijska agencija (FINA). Među top 10 gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Rijeka, Karlovac, Varaždin, Poreč, Zadar, Vukovar i Velika Gorica. Konsolidirana neto dobit poduzetnika u top 10 gradova lani je iznosila 31,3 milijarde kuna, dok je konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila 44,8 milijardi kuna. U navedenih top 10 gradova lani su poslovala 75.432 poduzetnika, a zapošljavala su 537.030 radnika. Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, na 10 najvećih gradova koji su od ukupnog poduzetništva u 2021. imali 52,3 posto broja poduzetnika, 55,7 posto broja zaposlenih, 65,6 posto ukupnih prihoda, 67,1 posto dobiti razdoblja, 60,2 posto gubitka razdoblja te 69,7 posto neto dobiti. Razlog tome, kako navode iz FINA-e, ponajprije je udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu. Udio zagrebačkih poduzetnika u ukupnoj dobiti 75,5 posto Zagrebački poduzetnici, njih 47.956 s 370.821 zaposlenim, ostvarili su najveću neto dobit u iznosu od 23,6 milijardi kuna, što je udio od 75,5 posto u neto dobiti poduzetnika sa sjedištem u jednom od 10 spomenutih gradova. Slijede poduzetnici Splita koji su u 2021. ostvarili konsolidiranu neto dobit od 1,4 milijarde kuna te poduzetnici iz Osijeka s dobiti od 1,14 milijardi kuna. Na četvrtom mjestu liste top 10 gradova po kriteriju neto dobiti poduzetnici su Rijeke koji su ostvarili neto dobit od 1,1 milijarde kuna, dok su poduzetnici Karlovca na petom mjestu sa 758,8 milijuna kuna neto dobiti. Na šestom su mjestu poduzetnici Varaždina sa 716,5 milijuna kuna neto dobiti, sedmo mjesto zauzeli su poduzetnici Poreča sa 655,9 milijuna kuna neto dobiti, a osmo mjesto poduzetnici Zadra koji su lani ostvarili 636,3 milijuna kuna neto dobiti. Na začelju liste nalaze se poduzetnici Vukovara sa 629,96 milijuna kuna neto dobiti te su zauzeli deveto mjesto, dok su na 10. mjestu poduzetnici Velike Gorice s neto dobiti od 601,97 milijuna kuna. Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je pridonijela INA, navode iz FINA-e. Rezultatima Splita najviše je pridonijela tvrtka Tommy, Osijeka tvrtka Amplitudo, Rijeke Plodine, Karlovca HS Produkt, a Varaždina Gumiimpex-GRP. Rezultatima Poreča najviše je pridonijela Valamar Riviera, Zadra Tankerska plovidba, Vukovara Prvo plinarsko društvo (PPD), a Velike Gorice Lidl Hrvatska.
Poslovanje
Hrvoje Čeović novi predsjednik Uprave Belupa
Nadzorni odbor Belupa na današnjoj sjednici održanoj u Koprivnici imenovao je Hrvoja Čeovića novim predsjednikom Uprave, na mandat od tri godine, s početkom od 1. listopada pa do 30. rujna 2025. godine. Hrvoje Čeović stručnjak je bogatoga međunarodnog iskustva koji je gotovo 30 godina radio u američkom divu Procter&Gamble. Između ostalog, radio je kao direktor prodaje za južnu i srednju Europu, direktor za OTC operacije i segment ljekarni za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike te potpredsjednik za srednju Europu od 2014. do 2020. godine. Također, 2021. osnovao je Ceovic Consulting, tvrtku za savjetovanje i pomoć u implementaciji projekata iz područja nastupa na tržištu, poslovne i organizacijske transformacije te razvoja komercijalnih i liderskih kompetencija. Diplomski studij Čeović je završio na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a 2001. obranio doktorsku disertaciju na bečkom Wirtschaftsuniversitätu. Od 2019. godine gostujući je predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a na Katedri za pravo redovito održava predavanja studentima hrvatskog i engleskog studija iz područja primjene regulative Europske unije u poslovnoj praksi. Bivši predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Kolarić kompaniju je napustio u svibnju, nakon što je funkciju predsjednika Uprave obavljao 10 godina. Tada je predsjednica Nadzornog odbora Martina Dalić najavila imenovanje novog predsjednika Uprave te je NO, na mandat od tri godine, izabrao dva nova člana Uprave, Tihomira Heđevera i Marka Đereka, koji su u međuvremenu vodili Belupo.