Poslovanje
Končar nastavlja proizvodnju vlakova za HŽ Putnički prijevoz
Potpisan je dodatak ugovoru o proizvodnji sedam dizel-električnih motornih vlakova između Končara Električnih vozila i Hrvatskih željeznica Putničkog prometa, čime se nastavlja proizvodnja tih vlakova.  Proizvodnja sedam novih vlakova bit će financirana zajmom EUROFIMA-e u iznosu od 31 milijun eura. Nakon što je HŽPP osigurao financijska sredstva, nastavlja se proizvodnja dizel-električnih motornih vlakova koji će voziti u regionalnom prijevozu. Prvi od  sedam vlakova trebao bi biti isporučen za 24 mjeseca, nakon čega se očekuje isporuka jednog vlaka mjesečno. Nastavak proizvodnje novih dizel-električnih vlakova nužan je zbog podizanja kvalitete usluge na neelektrificiranim prugama. Trodijelne niskopodne garniture maksimalne brzine 120 km/h Novi dizel-električni motorni vlakovi bit će trodijelne niskopodne garniture maksimalne brzine 120 km/h, opremljeni rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima te prostorom za bicikle. Vlakovi će imati kapacitet od 167 sjedećih i 175 stajaćih mjesta i bit će opremljeni suvremenim sustavom grijanja i hlađenja te videonadzorom. Zaustavljanja u kolodvorima i stajalištima najavljivat će se na displejima i putem razglasa, a za putnike će biti osiguran besplatni pristup internetu (WiFi). Predsjednik Uprave HŽPP-a Željko Ukić rekao da je trenutno u prometu šest novih dizel-električnih vlakova. "Zato mi je zadovoljstvo da smo danas ugovorili isporuku još sedam takvih vlakova kojima ćemo zaista podići kvalitetu usluge na neelektrificiranim prugama. Tim vlakovima osigurat ćemo niže operativne troškove i doprinijeti smanjenju onečišćenja okoliša. S obzirom na to da je 63 posto pruga u Hrvatskoj neelektrificirano, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. planirana je i dodatna nabava vlakova za te pruge. U tijeku je izrada studije koja će uz vlakove obuhvatiti i modernizaciju radionica za održavanje vlakova", tvrdi Ukić. Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić izjavio je da je modernizacija željezničkog sustava u fokusu Ministarstva i Vlade te da će se u sljedećih 10 godina uložiti značajna sredstva u obnovu voznog parka i željezničke infrastrukture. "Cilj je povećati broj putnika koji se svakodnevno voze vlakom, odnosno osigurati kvalitetnu i mobilnost građana koji se koriste javnim prijevozom. U tijeku je i izrada strateških dokumenata koji će definirati sve elemente razvoja željezničkog sustava za narednih desetak godina te podići standarde kakve zaslužuje Hrvatska kao punopravna članica EU-a", istaknuo je Gospočić. Foto: HŽPP Predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije Gordan Kolak ocijenio je kako je dodatak ugovoru ponovni iskaz povjerenja prema Končaru, ali i dokaz da je suradnja domaće industrije i hrvatskih željezničkih poduzeća na iznimno visokoj razini. HŽ Putnički prijevoz trenutačno u prometu ima 40 novih vlakova. U sklopu projekta Obnova voznog parka HŽ Putničkog prijevoza novim elektromotornim vlakovima iz OP Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u 85-postotnom iznosu sufinancira se nabava 21 elektromotornog vlaka. Pored toga, u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. – 2026. HŽPP nabavit će dva prototipa baterijskih vlakova koji će voziti na neelektrificiranim prugama i šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje pogonskih baterija. Tijekom ove i sljedeće dvije godine kontinuirano će se proizvoditi novi vlakovi, a do sredine 2025. na prugama će voziti njih 70., zaključuju iz Uprave HŽPP-a.
Poslovanje
Studenac širi svoju mrežu, otvorio prvu prodavaonicu u Slavoniji
Studenac je potkraj srpnja otvorio vrata svoje prve prodavaonice u Slavoniji. Za lokaciju prve slavonske trgovine odabrao je upravo 'vrata Slavonije', Novsku. Nakon Novske, taj trgovački lanac planira otvaranje prodavaonica i u drugim krajevima Slavonije, počevši s Pleternicom. Uz novu kvalitetnu ponudu za kupce, dolazak Studenca na područje Slavonije kreira i nova radna mjesta te i tako pridonosi slavonskom gospodarstvu. Od strateški važne 2018. godine Studenac snažno raste i razvija se te je danas jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj s više od 1.000 prodavaonica i više od 5.500 zaposlenika. Kompanija nastavlja s poslovnom strategijom rasta uvođenjem novih inovativnih projekata i aktivnosti, ali i unaprjeđivanjem postojećih s ciljem da do kraja godine dosegnu pro forma prihode od 500 milijuna eura i uđu u top šest maloprodajnih lanaca. Michal Senczuk i Dragan Baskarad/Foto: Studenac "S više od 1.000 prodavaonica Studenac je prvi maloprodajni lanac u Hrvatskoj koji je došao do te čarobne brojke. To ujedno znači da smo u posljednje tri godine gotovo utrostručili svoju prodajnu mrežu i sada smo snažno prisutni u gotovo svim županijama diljem Hrvatske i u Zagrebu. Istodobno, Studenac ima najveći tržišni udio kada govorimo o takozvanom formatu proximity, odnosno malim prodavaonicama koje su kupcima nadohvat ruke i nude sve ono što im je bitno", rekao je Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, kada je početkom lipnja ove godine Studenac preuzeo Loniju. Studenac će u idućem razdoblju posebnu pažnju usmjeriti na digitalizaciju poslovanja. Naime, sustavnom analizom i uporabom podataka lanac će odgovoriti na specifične potrebe kupaca i poboljšavati ponudu, od personaliziranih promocija do potpuno lokaliziranog asortimana. Foto: Studenac "Digitalna transformacija strateški je smjer kojim bismo napravili još jedan korak bliže kupcima, ali i povećali učinkovitost cjelokupnog poslovanja. Naime, Studenac već sada u svome inovativnom proximity formatu nema izravnu konkurenciju, a intenzivno ćemo nastaviti obogaćivati ponudu prema specifičnim potrebama kupaca", istaknuo je Dragan Baškarad, član Uprave za operativne poslove u Studencu.  
Poslovanje
Erste banka u prvoj polovici 2022. bilježi neto dobit od 750 mil. kn
Prema nerevidiranom nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate Erste&Steiermärkische Banka bez ovisnih društava, neto dobit banke u prvoj polovici 2022. godine iznosila je 745 milijuna kuna te je 45,8 posto viša u odnosu na lanjskih 511 milijuna kuna u istom razdoblju. Rast neto dobiti rezultat je daljnjeg smanjenja troškova rizika te poboljšanoga operativnog rezultata, koji je ponajprije poduprt rastom prihoda iz transakcijskog poslovanja u post-COVID razdoblju te pozitivnim trendovima u segmentu trgovanja. Neto kamatni prihod povećan je za 0,7 posto na 817,0 milijuna kuna u istom razdoblju ove godine. Istodobno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 24,3 posto, na 271 milijun kuna. Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2022. iznosila je 92,3 milijarde kuna, odnosno 11,5 posto više u odnosu na kraj 2021. "Zadovoljni smo ostvarenim rezultatom u prvoj polovici 2022. godine. Pozitivni pokazatelji operativnog poslovanja, premašivanje razine od 100 milijardi kuna kad je riječ o ukupnoj aktivi naše lokalne grupe, rast ukupnih kredita uz postojan rast depozita, priljev novih klijenata te povećanje broja korisnika naših digitalnih rješenja, bankarstva George on-line i aplikacije KEKS Pay, elementi su koji nam daju pravo na optimizam za preostali dio godine, ali i predstavljaju potvrdu ispravnosti našega poslovnog modela", istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka, komentirajući poslovni rezultat u prvoj polovici ove godine. Christoph Schoefboeck / Foto: Erste Bank Schoefboeck ističe pozitivnu odluka o ulasku Hrvatske u monetarnu uniju s prvim danom iduće godine navodeći kako je to svakako jedna od najvažnijih vijesti koje su obilježile dosadašnji dio godine. "Ulazak u eurozonu dovest će do daljnje integracije hrvatskoga gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, djelovati pozitivno na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposljetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije. Istodobno, zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti u okviru samog procesa uvođenja eura, pozitivno će pridonijeti ostvarivanju osnovnog cilja – kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskoga gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima", rekao je Schoefboeck. Inače, neto dobit ESB Grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovici 2022. godine iznosila je 867 milijuna kuna te je za 42,6 posto više u odnosu na isto razdoblju 2021. "Nakon dužeg razdoblja postupnog pada kamatnih stopa, bilo je izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike i globalnih geopolitičkih događanja", naglasio je Schoefboeck te dodao kako je nedavno smanjenje regulatornog troška, koje proizlazi iz ulaska Republike Hrvatske u eurozonu, svakako jedna od komponenti koja će u srednjoročnom razdoblju imati pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa i općenito uvjete kreditiranja u Hrvatskoj.
Poslovanje
Nestlé objavio polugodišnje financijske rezultate
Kompanija Nestlé objavila je polugodišnje financijske rezultate za 2022. godinu. Ukupna prodaja za prvu polovicu 2022. godine povećala se za 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosi 45,6 milijardi švicarskih franaka. Organski rast dostigao je 8,1 posto, s realnim internim rastom (RIG) od 1,7 posto i cijenama od 6,5 posto. Što se tiče poslovanja u Hrvatskoj, organski rast iznosio je 11,1 posto. "U prvoj polovici godine ostvarili smo snažan organski rast i značajno povećanje osnovne zarade po dionici. Naši lokalni timovi odgovorno su proveli povećanje cijena. Volumen i kombinacija proizvoda bili su otporni, temeljeni na našim jakim brendovima, diferencirani ponudama i vodećim tržišnim pozicijama. Ograničili smo utjecaj inflatornih pritisaka i ograničenja opskrbnog lanca na svoj razvoj marže kroz discipliniranu kontrolu troškova i operativnu učinkovitost. U isto vrijeme, ulaganja koja stoje iza kapitalnih izdataka, digitalizacije i održivosti značajno su porasla", komentirao je Mark Schneider, glavni izvršni direktor Nestléa. Rezultate za Hrvatsku i regiju Sjeverni Jadran komentirao je Laurentiu-Florin Dimitriu, generalni direktor kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. "U prvih šest mjeseci 2022. Nestlé je u regiji Sjeverni Jadran dosegao organski rast od devet posto, dok je organski rast u Hrvatskoj iznosio 11,1 posto. Vrlo dobri rezultati proizašli su iz izvrsnog poslovanja naših kategorija, među kojima je njih 50 posto, odnosno četiri od osam, ostvarilo dvoznamenkasti rast. Najviše su rasli Nestlé Professional, Purina, CPW i dječja hrana, a konditorski i kulinarski proizvodi također su snažno pridonijeli rastu. Od ukupno više od 621.000 kuna, u prvoj polovici 2022. donirali smo gotovo 220.000 kuna korisnicima u Hrvatskoj. Uspješni poslovni rezultati dodatan su poticaj da i dalje održavamo kvalitetan odnos s potrošačima i zajednicom te poslujemo na održiv način", kazao je i dodao da partneri i distributeri kompanije Nestlé - Alca, MPG, Inspharma, ARC i MCI - kontinuirano pridonose uspješnim poslovnim rezultatima regije Sjeverni Jadran. Laurentiu-Florin Dimitriu / Foto: Nestlé  Po kategoriji proizvoda, najveći doprinos organskom rastu imala je Purina PetCare s premium brendovima Purina Pro Plan, Purina ONE i Fancy Feast te veterinarskim proizvodima. Prodaja kave rasla je visokim jednoznamenkasti rastom, sa širokim rastom u različitim brendovima i geografskim područjima. Konditorski proizvodi bilježe dvoznamenkasti rast, među kojima se posebno ističe brend Kit Kat. Prodaja vegetarijanske i hrane na bazi biljnog podrijetla (plant based), predvođena proizvodima Garden Gourmet, nastavlja s dvoznamenkastim rastom. Organski rast iznosi 8,1 posto. Cijene su porasle za 6,5 posto u skladu sa značajnim rastom inflacije. U odnosu na 2021. godinu i ograničenja u lancu opskrbe RIG je otporan na 1,7 posto. Organski rast na tržištima u razvoju jest 10 posto, uz povećane cijene i dobar RIG, navodi se u priopćenju kompanije. Zona Europa bilježi visok jednoznamenkasti organski rast, što odražava povećanje cijena, daljnji oporavak out-of-home kanala i inovacije. Zona Europa nastavila je bilježiti povećanje tržišnog udjela, posebno kad je riječ o hrani za kućne ljubimce, kavi i hrani za bebe. Organski rast iznosi 7,1 posto, uz rast cijena od 4,9 posto, dok je RIG 2,1 posto, untoč ograničenjima u lancu opskrbe. Do kraja 2022. godine u prehrambenoj kompaniji očekuju organski rast prodaje između sedam i osam posto, dok bi osnovna marža operativne dobiti trebala doseći 17 posto. Očekuju i da će se osnovna zarada po dionici u stalnoj valuti i kapitalna efikasnost povećati. U promatranom razdoblju osnovna zarada po dionici porasla je za 8,1 posto u stalnoj valuti.