Iskra brodogradilište Šibenik isporučilo je za norveškog naručitelja novi visoko sofisticirani višenamjenskih radni brod koji se može koristiti kao ribarski ili radni servisni brod u marikulturi. Riječ je o aluminijskom jednotrupnom brodu dugom 15 i širokom 7,5 metara, specifičnog izgleda koji je prilagođen potrebama norveških ribara i uzgajališta morskih organizama. To je, u odnosu na brodove koje je do sada gradilo Iskra brodogradilište Šibenik, potpuno novi tip broda, a uz zavidna plovna i radna svojstva, odlikuje ga multifunkcionalnost. Zbog svoje višestruke namjene brod je posebno dizajniran te ima specifičnu servisnu i ribarsku opremu. Predviđen je i za tegljenje pa ima implementiran oil spill prevention - sustav za prevenciju i zaštitu mora od zagađenja naftom. Brod je u potpunosti opremljen high tech opremom potrebnom za višenamjenski rad, potom sustavom za daljinsko upravljanje u pomorstvu, noćnim i dnevnim kamerama, dvjema dizalicama te najmodernijom tehnologijom za monitoring podmorja. Kada je brod u funkciji servisnog plovila na ribogojilištima, njime upravlja posada od tri člana, a kada ga se koristi kao ribarica, može imati šest članova posade za koju je osiguran komforan smještaj. Ukorak s najnovijim tehnologijama "Gradnja ovog broda za nas je poslovno izuzetno važna jer smo njegovim porinućem i isporukom potvrdili da smo sposobni graditi kompleksnije i tehnološki naprednije brodove. Naš se proizvodni program širi te postajemo konkurentniji te se dokazujemo kao uspješno i kvalitetno brodogradilište, koje je u stanju pratiti globalni napredak tehnologije. Sada u proizvodnom programu imamo šest različitih modela ribarskih, radnih i višenamjenskih brodova, među kojima su i brodovi s električnim odnosno hibridnim pogonom. Isto tako, jačamo svoju poziciju na međunarodnom tržištu kao brodogradilište specijalizirano za gradnju brodova od aluminija", kaže Roko Vuletić, direktor u Iskra brodogradilištu Šibenik. Deset godina suradnje Novi tip broda Iskra brodogradilište Šibenik za norveške klijente gradi posredstvom CroNoMar-a, tvrtke koja je 2009. godine osnovana u Šibeniku s ciljem stvaranja novih poslovnih mogućnosti kroz zajedničke projekte s norveškim i hrvatskim partnerima. Šibensko brodogradilište tako je nastavilo uspješnu suradnju s norveškim partnerima započetu 2010. godine. Do sada je posredstvom CroNoMara u Šibeniku izgrađeno 107 brodova, a gradi se još 10 novih brodova različitih tipova. "Za zaključenje pregovora o gradnji ribarskog broda za norveško tržište bili su ključni kvaliteta, konkurentnost, profesionalnost i iskustvo šibenskih brodograditelja. Novi brod isporučen je u ugovorenim rokovima, a njegova je gradnja trajala godinu dana. Posebno treba istaknuti činjenicu da brodovi izgrađeni upravo u šibenskom brodogradilištu postižu međunarodnu prepoznatljivost i konkurentnost na izuzetno zahtjevnom svjetskom tržištu. Upravo polazeći od te činjenice, šibensko brodogradilište bilo je logičan izbor za norveškog partnera pri odluci o gradnji prvog višenamjenskog plovila. Ovaj projekt je odličan primjer uspješne poslovne suradnje između hrvatskih i norveških partnera, kojim se predstavlja kvaliteta i konkurentnost hrvatske brodogradnje u jednoj od najrazvijenijih brodogradnji u svijetu", ističu u CroNoMar-u te naglašavaju da financijska vrijednost nije jedino mjerilo vrijednosti ovog projekta.

"Ključno je sačuvati likvidnost, investicijski potencijal, sačuvati radna mjesta te prilagoditi Adris novonastalim okolnostima", kazao je u obraćanju dioničarima Ante Vlahović, dugogodišnji predsjednik Uprave i aktualni član Nadzornog odbora Adris grupe. Sjednicom Glavne skupštine Adris grupe, održanom u Rovinju, završilo je održavanje godišnjih skupština društava u sastavu Grupe. Također su održane i skupštine Cromarisa, Maistre i Hilton Imperiala.  "Adris je tvrtka za ulaganje i upravljanje, naglašene društvene odgovornosti. Cilj nam je dugoročno stvaranje vrijednosti, kreiranje novih radnih mjesta i koristi za dioničare i zajednicu u kojoj djelujemo. U zadnjih petnaestak godina, kompanija je prošla proces potpune transformacije i restrukturiranja pa Adris danas upravlja uravnoteženim portfeljem održivih poslova. Ima dobre tvrtke u dobrim industrijama, a naš je kapital dobro razmješten", rekao je Vlahović. Strateško promišljanje i visoka razina produktivnosti Rezultat je to, kako je istaknuo, ulagačkih kriterija koje kompanija propituje prije ulaska u neki posao, vodeći pri tome računa o njihovoj dugoročnoj održivosti. Uz rastuću potražnju, ključni kriteriji su internacionalizacija poslovanja, premiumizacija proizvoda i usluga kao i prostor za daljnju konsolidaciju na regionalnim tržištima te dostizanje ekonomije razmjera. Uz strateško promišljanje portfelja, Adris drži visoku razinu produktivnosti i nastoji biti različit u odnosu na konkurenciju. Prepoznat je i po svom doprinosu zajednici, ponajprije kroz Zakladu Adris, kazao je Vlahović. U inozemstvu se ostvaruje 95 posto prihoda Poslovična nezaduženost i snažna financijska pozicija omogućili su neovisnost u vođenju poslovne politike. U razdoblju od 2005. do 2019. godine investirano je više od 10 milijardi kuna u rast i razvoj poslova, od toga gotovo šest milijardi kuna u turizam, naveo je. U Croatia osiguranju zadržana je liderska pozicija uz povećanu efikasnost poslovanja. Posljedično, ostvarena je rast neto dobiti za tri puta u četiri godine. Cromaris je od malog obrta pretvoren u respektabilnu tvrtku, šestu u svijetu u proizvodnji orade i brancina koja je narasla devet puta ili prosječno 22 posto godišnje. Danas prihodi sa stranih tržišta čine 80 posto ukupnih prihoda ove tvrtke , s trendom daljnjeg rasta. Glavna konkurentna prednost su i proizvodi dodane vrijednosti koji, od početnih tri posto, danas iznose 44 posto ili 15-ak puta više. U turizam je od 2005. uloženo gotovo šest milijardi kuna, uključujući akviziciju HUP-a i dubrovačkog Hiltona. Promijenjena je struktura ponude, 84 posto hotela danas je na razini 4* i 5*, što je pet puta više nego na početku investicijskog ciklusa. Prihodi su povećani četiri puta, a operativna dobit šest puta. Čak 95 posto prihoda ostvaruje se na inozemnim tržištima, iznio je Vlahović. Jako dobra 2019. Vlahović se osvrnuo na prošlogodišnje rezultate poslovanja, navodeći kako je i u 2019. godini nastavljen višegodišnji rast i ostvaren jedan od najboljih rezultata u proteklih desetak godina. Prošle godine je zabilježen rast prihoda od prodaje roba i usluga za šest posto i iznosio je 5,4 milijardi kuna. Konsolidirana neto dobit iznosi 506 milijuna kuna, što predstavlja rast od 13 posto, a neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 402 milijuna kuna i rasla je 31 posto. Konsolidirana zaduženost Grupe je niska, te kompanija, ističe, praktički nema duga. Očuvan je financijski potencijal Grupe koji osigurava stabilnost u uvjetima krize i poslovne neizvjesnosti. "Budući da ne znamo duljinu trajanja krize, čuvamo likvidnost za 15 do 20 mjeseci", kazao je Vlahović dioničarima. Na kraju, s pozicije dugogodišnjeg predsjednika Uprave i sadašnjeg člana Nadzornog odbora, Vlahović se osvrnuo i na okruženje u kojem poslujemo i očekivanjima u narednom razdoblju. Oporavak od krize će biti težak "Svijet je početkom 2020. godine pogodila najjača gospodarska kriza od 2. svjetskog rata. I hrvatsko gospodarstvo snažno je pogođeno i oporavak će biti težak. Zato smo, za godinu u kojoj smo ostvarili jedan od svojih najboljih rezultata, predložili ne isplatiti dividendu kako bismo dugoročno sačuvali Adris", rekao je Vlahović te dodao kako je ključno sačuvati likvidnost i investicijski potencijal te prilagoditi Adris novonastalim okolnostima – zbog kojih su, uz ostalo, napravljene i organizacijske promjene te usvojen novi pravilnik o korporativnom upravljanju. U nastavku Glavne skupštine predsjednici uprava Adrisovih tvrtki dioničarima su predstavili ostvarene rezultate u turizmu, marikulturi i osiguranju. Marko Remenar, koji obnaša funkciju predsjednika Uprave od 1. siječnja ove godine, istaknuo je da se nastavljaju razvojni cikluse svih kompanija. Pri tome, poseban je naglasak na digitalizaciji poslovanja koji će omogućiti ulazak u nove segmente i područja rasta, primarno u turizmu i osiguranju. "Ukupni iznos koji je investiran u digitalizaciju veći je od 200 milijuna kuna", zaključio je Remenar. Boris Nemšić novi član NO-a Na kraju, Skupština je dala razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora. Donijeta je i odluka o izboru članova NO-a za naredno mandatno razdoblje. Dosadašnjim članovima NO-a u novom četverogodišnjem sazivu pridružuje se i novi član, ugledni europski stručnjak dr. sc. Boris Nemšić.

Unatoč suočavanju s brojnim izazovima, Grupa Končar u prošloj godini je ostvarila prihode od prodaje za 12,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu, rečeno je na Glavnoj skupštini društva. Udio izvoza iznosi 60 posto, a poduzetim aktivnostima i širenjem na nova tržišta izvezeno je roba i usluga u više od 90 zemalja svijeta. Konsolidirana zaduženost Grupe je niska, a dobar financijski potencijal osigurava stabilnost u uvjetima krize koja je zahvatila gospodarstvo Hrvatske i cijelog svijeta. Predsjednik Uprave Gordan Kolak osvrnuo se i na gospodarsku krizu uzrokovanu korona virusom koja predstavlja najveći svjetski ekonomski šok u posljednjih nekoliko desetljeća. "Zbog toga su Uprava i Nadzorni odbor predložili da se ne isplati dividenda, a očuvanje likvidnosti i investicijskog potencijala je jedan od najvažniji poslovnih prioriteta u narednom razdoblju", rekao je Kolak, ističući kako kompanija s velikom pažnjom prati sve aspekte situacije vezane uz virus, ocjenjujući okolnosti i poduzimajući sve moguće mjere zaštite. "Prioritet je održati poslovanje u proizvodnim pogonima uz zaštitu i očuvanje zdravlja i sigurnosti zaposlenika te poslovnih partnera", rekao je Kolak. Uprava i NO su na sjednici održanoj 15. travnja utvrdili financijske izvještaje. Neto dobit Končar - Elektroindustrije u 2019. iznosi 7,35 milijuna kuna, a raspoređena je tako da pet posto dobiti ili 367,5 tisuća kuna ide u zakonske rezerve, a 3,85 milijuna kuna u ostale rezerve. Preostala dobit od 3,5 milijuna kuna se raspoređuje u zadržanu dobit. Skupština je dala razrješnicu članovima Uprave i Nadzornog odbora za vođenje poslovanja u 2019. godini. Dosadašnjim članovima Nadzornog odbora istekao je četverogodišnji mandat te su prema prije objavljenim prijedlozima odluka, za članove Nadzornog odbora izabrani: Joško Miliša, Branko Lampl, Ivan Milčić, Mario Radaković i Danko Škare. Uz izabrane članove na Skupštini, u Nadzornom odboru Društva jedan član je predstavnik radnika, a prema Statutu Društva, Kapitalni fond koji je imatelj 28,17 posto dionica imenuje tri predstavnika u Nadzorni odbor. Svim izabranim i imenovanim članovima Nadzornog odbora mandat traje četiri godine.

Hrvatska elektroprivreda objavila je javni poziv zainteresiranim partnerima za iskazivanjem interesa za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Hrvatska, a koji je otvoren do kraja godine.  Novi javni poziv zainteresiranim partnerima otvoren je do 31. prosinca 2020., a upućen je jedinicama lokalne samouprave radi zajedničke pripreme razvojne dokumentacije za projekte sunčanih elektrana (SE) te pravnim ili fizičkim osobama zainteresiranima za prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) SE u razvoju snage veće ili jednake 2 MW, vjetroelektrana u razvoju ili u pogonu te hidroelektrana u razvoju ili u pogonu snage veće i jednake 1 MW. Na objavu novog javnog poziva, kako se pojašnjava u priopćenju, HEP se odlučio na temelju dobrog iskustva s odzivom na prethodni poziv iz 2019. godine. Na temelju analize zaprimljenih iskaza interesa i komunikacije s jedinicama lokalne samouprave kao potencijalnim partnerima, HEP je od rujna 2019. do travnja 2020. s 11 općina i gradova potpisao sporazume o razvoju projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Dodatnih 60 megavata HEP je na temelju poziva osigurao ugovorenim akvizicijama projekata u razvoju, dok je 100 megavata potencijalna ukupna snaga sunčanih elektrana koje je HEP počeo samostalno razvijati na nekoliko drugih lokacija. Prema potpisanim sporazumima, dio jedinica lokalne samouprave projektnu dokumentaciju priprema do ishođenja lokacijske dozvole. To su općine Kršan, Lipovljani, Sućuraj i Viljevo te Grad Mali Lošinj. Ostale jedinice lokalne samouprave projektnu dokumentaciju pripremaju do ishođenja građevinske dozvole, a to su gradovi Lipik, Novska, Križevci i Ludbreg te općine Bedekovčina i Marijanci. Frane Barbarić/Foto:HEP „Suradnja s lokalnom zajednicom pomaže nam ubrzati realizaciju našeg obnovljivog scenarija razvoja. S druge strane, općine i gradovi imaju priliku da se jače angažiraju na razvoju održive energetske infrastrukture na svom području što će doprinijeti njihovom gospodarskom i ukupnom razvoju. Mi u HEP-u shvaćamo svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva. Zato smo bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta", kazao je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede. Rekordne investicije Istaknuo je da ne samo da investicijski ciklus HEP grupe nije zaustavljen ili usporen, već da je tvrtka plan investicija za 2020. godinu utvrdila u do sada najvećem iznosu u povijesti Hrvatske elektroprivrede - na 4,9 milijardi kuna. "Već smo prošle godine, s 3,4 milijarde kuna ostvarili rast investicija na godišnjoj razini za više od 40 posto, a planom za ovu godinu postavili smo još ambicioznije ciljeve. S jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2024. godine. U ovom trenutku u izgradnji imamo hidroenergetski sustav Kosinj/Senj2, najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj, vrijednosti 3,4 milijarde kuna, novi visokoučinkoviti blok u Elektrani-toplani Zagreb, u koji ulažemo 900 milijuna kuna, vjetroelektranu Korlat vrijednosti 500 milijuna kuna, i šest sunčanih elektrana. Naš je plan do 2030. godine u proizvodnim kapacitetima imati novih 1.500 megavata, od čega 350 megavata u vjetroelektranama, a jednako toliko i u sunčanim elektranama“, kazao je Barbarić. U ciklus izgradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. HEP će uložiti 750 milijuna kuna. Te i ostale novoizgrađene HEP-ove elektrane pomoći će ispunjenju obveza Hrvatske u provedbi ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva Europske unije, a koji su nedavno dobili svoj okvir u obliku Europskog zelenog plana. Za financiranje obnovljivog scenarija razvoja HEP koristi i europska sredstva te je u posljednje tri godine iz fondova EU povukao sredstva u iznosu od oko milijardu kuna.

Predstavnici Brodogradilišta 3. maj i MKM Yachtsa, tvrtke koja posluje u sklopu australske Scenic Grupe, potpisali su u četvrtak ugovor kojim 3. maj daje MKM Yachtsu 10-godišnju potkoncesiju na dijelu pomorskog dobra u luci posebne namjene, odnosno potkoncesiju na dijelu tog riječkog brodogradilišta. Uz ugovor o potkoncesiji, obje strane potpisale su ugovor o 10-godišnjoj poslovnoj suradnji. Riječ je o operacionalizaciji dogovorene suradnje s australskom Scenic Grupom, koja u riječkom brodogradilištu gradi prvi, a planira izgradnju još 4 luksuzna putnička broda za kružnja putovanja, ukupne vrijednosti 860 milijuna eura. Potkoncesiju je zatražio 3. maj, a Vlada je dala suglasnost da se MKM Yachtsu izda potkoncesija na 21.493 četvorna metra površine, na rok od 10 godina, s potkoncesijskom naknadom jednakoj koncesijskoj. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prigodom potpisivanja ugovora istaknuo je da je Vlada u lipnju dala suglasnost kako bi se danas mogao potpisati ugovor o potkoncesiji za dio 3. maja, čime bi na dvije lokacije imali dva brodogradilišta, međusobno povezana. To je još jedna u nizu pozitivnih odluka, koju je u posljednjih godinu dana donijela Vlada, kako bi 3. maj oživio, funkcionirao i napredovao, dodao je. "Preostaju nam još jamstva, koja treba izdati. Vlada je dala zaključak i namjeru da će to učiniti tako da nas to očekuje vrlo brzo, da se izdaju i ta jamstva, kako bi i proizvodnja i 3. maj išli pozitivnim putem", naveo je Butković. Na novinarsko pitanje kada će državna jamstva biti izdana, odgovorio je "iza izbora, sigurno." Direktor 3. maja Edi Kučan rekao je da su potpisani ugovori s tvrtkom s kojom će se sljedećih godina zajedno razvijati niša putničkih polarnih brodova. "Na lokalitetu 3. maja sada ćemo praktički imati dva brodogradilišta, koja će biti međusobno intenzivno povezana i koja će koristiti sve raspoložive resurse s ciljem da troškovi budu minimalni, da oba budu konkurentna na svjetskom tržištu," kazao je. Kučan je pojasnio da je u vezi s potkoncesijom riječ o dijelu opremnog bazena, vezu 2 i 3 te da su financijski uvjeti, odnosno koncesijska naknada isti kao i u koncesiji. Dodao je da je u stečaju Uljanik Grupe 3. maju ostao dio prostora, koji se također nastoji komercijalizirati upravo potkoncesijskim ugovorima, kako bi se smanjili troškovi. Direktor MKM Yachtsa Saša Čokljat ocijenio je da je napravljen važan korak za nastavak gradnje Scenicove flote. Naglasio je da je za takve projekte važna potpora Vlade i lokalne samouprave, zahvalivši svima. Na novinarski upit, rekao je da polaganje kobilice za prvi od pet polarnih kruzera ovisi o zatvaranju financijske konstrukcije broda. Scenic Grupa, odnosno njezina tvrtka PEC Limited, brod sličnih karakteristika, luksuzni polarni kruzer "Scenic Eclipse", već je gradila u pulskom Uljaniku u stečaju. Taj brod je uspješno završen, plovio je diljem svijeta, a sada je na vezu u riječkoj luci zbog pandemije Covida-19. Vlada je u lipnju usvojila zaključak kojim je iskazala spremnost za uključivanje u proces izdavanja državnih jamstava za Brodotrogir Cruise, Uljanik Brodogradnju 1856 i MKM Yachts. U zahtjevu za izdavanje državnog jamstva za izgradnju broda koji je ugovorilo društvo MKM Yachts iz Rijeke s kupcem PEC 2 LIMITED iz Malte riječ je o osiguranju kredita u ukupnom iznosu malo većem od 100 milijuna eura, koje pokriva 80 posto kreditnog zaduženja, odnosno 80,13 milijuna eura. Takvo državno jamstvo neće se smatrati nedozvoljenom državno potporom, a aktiviralo bi se po fazama, tako da maksimalna izloženost sredstava iz kredita za koji jamči RH niti u jednoj fazi gradnje broda ne smije prijeći relevantni iznos od maksimalno 64 posto izloženosti do kraja 2021. godine, nakon čega izloženost RH treba pasti na maksimalnih 48 posto.