Poslovanje
Sačuvan Adrisov potencijal za novi investicijski ciklus
Nadzorni odbor Adris Grupe dao je suglasnost na revidirane financijske izvještaje za 2020. godinu te na prijedlog Uprave da se prošlogodišnja dobit Adrisa d.d. poslije oporezivanja od 3,44 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit, priopćeno je iz Adris Grupe. U okolnostima koronakrize Adris Grupa je, izvijestilo je poslovodstvo tvrtke, prema revidiranim konsolidiranim izvješćima za 2020. godinu, ostvarila ukupan prihod u iznosu od 4,7 milijardi kuna, što je za 18 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 4,3 milijarde kuna i za 20 posto je manji u usporedbi s prethodnom godinom. Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 586 milijuna kuna, a neto dobit 45 milijuna kuna. Grupa je, uz uloženih gotovo 500 milijuna kuna u 2020. godini, sačuvala financijski potencijal nužan za novi investicijski i razvojni ciklus, navodi se u priopćenju. Kampovi poslovali najbolje Kao odgovor na krizu, u turističkom dijelu poslovanja navodi se da su pokrenute brojne mjere optimizacije poslovnih procesa i racionalizacije troškova. Zadržan je kontinuitet unaprjeđenja proizvoda te je i u ovoj zahtjevnoj godini uloženo 207 milijuna kuna, najvećim dijelom u podizanje kvalitete dodatnih sadržaja u kampovima Koversada / Porto Sole i Amarin. Nastavljene su i pripreme planiranih projekata te ulaganja za razdoblje nakon 2020. godine. Maistra, uključujući i dubrovački hotel Hilton Imperial, u 2020. godini zabilježila je prodaju od 679.000 jedinica, što iznosi 45 posto ostvarenja u istom razdoblju prošle godine. U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem ostvareno je 41 posto prihoda od prodaje robe i usluga. Analiza po segmentima pokazuje da su u 2020. kampovi ostvarili devet postotnih bodova bolje rezultate u broju prodanih jedinica od prosjeka Maistre. U razdoblju lipanj - rujan, kada je poslovanje bilo bez znatnijih ograničenja zbog epidemioloških mjera, najbolju prodaju u usporedbi s prošlom godinom ostvario je luksuzni hotelski segment u Rovinju ostvarivši sedam postotnih bodova bolje rezultate od prosjeka Maistre. Rezultati su iskazani indeksom ostvarenja u odnosu na prošlu godinu. HUP - Zagreb u 2020. godini ostvario je 18 posto prodanih jedinica i 20 posto prihoda od prodaje u odnosu na prethodnu 2019. godinu. Konsolidirani prihod od prodaje turističkog segmenta u 2020. godini iznosi 596 milijuna kuna, što predstavlja 35 posto ostvarenja prethodne godine. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 90 milijuna kuna, a neto gubitak 136 milijuna kuna. Ostvarena pozitivna EBITDA upućuje na činjenicu da je u kriznoj 2020. godini turistički segment ostvario razinu operativne dobiti i likvidnosti dostatnu za redovito operativno poslovanje. Croatia osiguranje osnažilo lidersku poziciju Croatia osiguranje u 2020. godini osnažilo je svoju vodeću tržišnu poziciju. Prvi je put, nakon višegodišnjeg pada, preokrenut trend i postignut rast u tržišnom udjelu koji iznosi 26,7 posto, što je za 0,5 postotna boda više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna bruto zaračunana premija iznosila je 2,674 milijuna kuna. Bruto zaračunana premija na razini CO grupe pak iznosi 3,238 milijuna kuna i za dva posto je manja od prošlogodišnje. Kombinirani omjer iz redovitog poslovanja Grupe, kao jedan od ključnih pokazatelja efikasnosti poslovanja, iznosi 94,8 i za 0,8 postotnih bodova bolji je od prošlogodišnjeg, što upućuje na daljnje poboljšanje troškovne učinkovitosti poslovanja. Poslovanje osiguravateljske kuće u 2020. godini bilo je opterećeno većim brojem jednokratnih stavki, od kojih su najveći troškovi potresa u ožujku i prosincu te odluka Vrhovnog suda RH o povećanju orijentacijskih kriterija i iznosa za nematerijalne štete. U uvjetima koronakrize smanjeni su i priljevi od dividende i naplate potraživanja. Neto učinak spomenutih događaja i aktivnosti negativno je utjecao na rezultat prije poreza za više od 100 milijuna kuna. Kako se pojašnjava u priopćenju, navedeni negativan utjecaj u znatnoj je mjeri nadoknađen operativnom izvrsnošću i pozitivnim učincima transformacijskih programa društva te je u 2020. godini CO grupa ostvarila neto dobit u iznosu od 328 milijuna kuna. Rast prodaje u Cromarisu Cromaris je u 2020. godini ostvario prodaju od 10.376 tona ekvivalenta svježe ribe, što je za devet posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Na izvoznim tržištima ostvaren je količinski rast od 17 posto. Tvrtka na inozemnim tržištima ostvaruje 84 posto prodanih količina i 86 posto prihoda od prodaje. Prihodi od diferenciranih proizvoda, prije svega svježe očišćene i pakirane ribe - fileta brancina, orade i hame, porasli su za 16 posto. Diferencirani proizvodi trenutno čine 48 posto udjela u prihodima od prodaje, što je u skladu sa strategijom razlikovnosti u odnosu na konkurenciju. Zabilježen je i rast prosječnih cijena od dva posto. Prihodi od prodaje u 2020. godini iznose 512 milijuna kuna i osam posto su veći od prošlogodišnjih. Tvrtka je u 2020. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 9,2 milijuna kuna. Nadzorni odbor dao je suglasnost na prijedlog da se ukupna ostvarena dobit za 2020., poslije oporezivanja, u iznosu od 3.439.910,68 kuna, rasporedi u zadržanu dobit društva, navodi se u priopćenju tvrtke.  
Poslovanje
Počela berba rajčica u Belju
U Belju je započela berba rajčica tijekom koje je do sada u stakleniku u Mitrovcu ubrano 150 tona koje su otpremljene u trgovačke centre, izvijestili su u četvrtak iz Belja plus, navodeći kako godišnje proizvedu 2.800 tona rajčica. Prva berba rajčica u stakleniku u Mitrovcu kreće početkom travnja. U stakleniku veličine 4,5 hektara, što je površina osam nogometnih igrališta, rajčica je zasađena u siječnju i brat će se do kraja studenog. O tri vrste rajčica koje se uzgajaju u stakleniku brine se 49 radnika, a zbog kvalitete plodova i distribucije na prodajna mjesta, rajčica se bere minimalno četiri dana u tjednu i odmah nakon berbe slijedi otprema, navodi se u priopćenju. Direktor staklenika Mitrovac Robert Marković je istaknuo kako je do sada ubrano više od 150 tona domaćih rajčica koje su odmah nakon berbe otpremljene u trgovačke centre. "Svaka naša biljka godišnje da oko 20 kilograma zrelih plodova, ali traži puno brige i sunca pa je zato lokacija u Mitrovcu posebno pogodna za uzgoj rajčice“, kazao je. Predsjednik Uprave Belja plus Andrej Dean napominje kako je proizvodnja u staklenicima jedini način cjelogodišnje proizvodnje povrća kojom se zadovoljavaju potrebe domaćeg stanovništva. "Mi, u stakleniku Belja, godišnje proizvedemo 2.800 tona rajčica koje se plasiraju na hrvatsko tržište", kazao je. U uzgoju rajčica, kako je naveo, primjenjuje se isključivo biološka zaštita bez ikakvog korištenja pesticida, a za oplodnju biljaka su zaduženi bumbari. Staklenik zimi zagrijava bioplinska elektrana pa je cijeli poljoprivredni kompleks Mitrovac međusobno povezan i osim staklenika i bioplinske eketrane, obuhvaća i farmu s 4.000 mliječnih krava.
Poslovanje
Hrvatsko tržište je vrlo perspektivno, nastavit ćemo ulagati u naše brendove
Prema posljednjim podacima FINA-e koji se odnose na 2019. godinu, proizvođači piva u Hrvatskoj ostvarili su 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda, dok mi je konsolidirana dobit bila 284,4 milijuna kuna. O hrvatskom tržištu piva kao jednom od zanimljivih tržišta i vrlo važnoj industrijskoj grani za Privredni.hr govorio je Marcin Burdach, predsjednik Uprave tvrtke Carlsberg Croatia. Kakva je izazovna 2020., koja je sada iza nas, bila za Carlsberg Croatia? Suočili smo se s ovom stvarnošću, s ovim potpuno novim izazovom i morali smo u ovom razdoblju aktivirati sve svoje kompetencije kriznog upravljanja. Naravno, prvi prioritet bio je osigurati sigurnost našim zaposlenicima, potom sigurnost u našem poslovanju, a zatim zaštititi poslovanje. Promijenili smo interne procedure i primijenili zaštitne mjere koje smo strogo provodili u cijeloj tvrtki i osigurali kontinuitet svoga poslovanja. Učinili smo to kako bismo svojim kupcima mogli isporučiti dovoljne količine bez pauza. Naravno, zbog ograničenja ljetne sezone i smanjenog priljeva turista, kao ni cijela industrija piva, ni mi nismo bili u poziciji ispuniti svoje ambicije. Suočeni s gotovo 14 posto pada tržišta piva, uspjeli smo ograničiti izloženost sektoru HoReCa i prilagoditi se novoj stvarnosti te u njoj relativno dobro raditi. Prema podacima FINA-e iz 2019., vaša pivovara bila je treća u Hrvatskoj po prihodima. S obzirom na konkurenciju, kakvo je po Vama hrvatsko tržište piva? Hrvatsko tržište piva otprilike je na sredini ljestvice kad se gleda potrošnja piva po glavi stanovnika u Europi. Vjerujem da možemo naznačiti dva dugoročna trenda, naravno, ako izuzmemo utjecaj COVID-a 19 za koji se nadam da je samo privremen. Prvi je stalan rast tržišta - primjećujemo polagano, ali kontinuirano povećanje interesa za pivo koje bi se trebalo nastaviti dugoročno. Drugi je trend povećan interes za diferencijacijom pivskih stilova. Hrvatskim tržištem piva dominiraju svijetla piva, ali potrošači su sve zainteresiraniji posegnuti i za drugim stilovima. Ovaj trend dijelom je pokrenula i pojava craft-piva, ali danas se on očituje u tome da postoji velika skupina potrošača koji su sve zainteresiraniji isprobati druge popularne stilove poput pšenice ili nekoga drugog manje prepoznatljivog okusa. Također primjećujemo sve veći interes za cidere koji nude široku paletu okusa. Vjerujem da su ti trendovi vidljivi i kod naših konkurenata kad gledaju na svoju ponudu i razmišljaju o novim proizvodima koje će plasirati na tržište. Foto: Pixabay/Ilustracija Prema statistici, u Hrvatskoj se po glavi stanovnika popije 83 litre piva godišnje? Vjerujem da je statistika malo pretjerana s obzirom na potrošnju turista. Naše istraživanje upućuje na nešto niži broj od 83 litre. Kao što sam već rekao, koncentracija i konkurencija u području lager-piva vrlo su visoke. Također, tržište je vrlo sezonsko, s velikim promjenama u sezoni, s kojima se moraju nositi sve velike pivovare kako bi mogle odgovoriti na veliku potražnju ljeti i nižu potražnji zimi. Naravno, sada je svim pivarima jasan prioritet povratak u normalu. Nažalost, situacija je još uvijek neizvjesna, mjere povezane s pandemijom i dalje su na snazi ​​i utječu na ukupnu prodaju, ali i na format pakiranja koji naši potrošači odaberu. Zato moramo predvidjeti potencijalne promjene. U konačnici, postupak kuhanja piva nije vrlo fleksibilan, naš kvasac 'radi posao' po svome rasporedu i moramo poštovati ​​njegov tempo. Stoga sve promjene trebamo planirati unaprijed što je, naravno, izazov. Posljednjih godina na hrvatskom tržištu sve je prisutniji trend proizvodnje craft-piva; planirate li i na tom polju dati svoj obol? Promatramo razvoj craft-piva i zapravo sam vrlo pozitivan u vezi s tim. Sveukupno, to mnogo pomaže u popularizaciji različitih pivskih stilova, izgrađujući svijest o tome koliko širok spektar okusa pivo može ponuditi. Mi, naravno, nećemo imati isti pristup, ali već krećemo u širenje svoga asortimana kako bismo ispunili rastuća očekivanja potrošača. Marcin Burdach / Foto: Carlsberg Croatia Prošle smo godine lansirali svoju novu Pan verziju - Pan Pilsner, koja se temelji na dodanome hmelju saaz s jasno prepoznatljivim profilom okusa tipa pilsner. Recept je nadahnut pivima koje kuhamo u svojoj pivovari Žatec u Češkoj koristeći se hmeljom zatecky koji dolazi s toga područja - to je 'meka' hmelja saaz u svijetu. Pan Pilsner je profiliraniji u okusu, ali i dalje vrlo jednostavno piće i osvježavajuće pivo. To je način na koji se razvijamo. Uz pivo proizvodite i Somersby u Hrvatskoj; po čemu je ta proizvodnja posebna u odnosu na druge vaše tvornice? Somersby je cider, dakle razblaženo voćno vino. Ključna razlika je u tome što se ne temelji na sladu, već na fermentiranom soku od jabuke ili kruške. Sjajna je stvar kod Somersbyja to što ovaj brend našim potrošačima nudi široku paletu atraktivnih okusa. Naravno, postupak proizvodnje je drukčiji i mi smo u Koprivnici dobro pripremljeni za upravljanje ovim procesom. Naša ulaganja u pivovaru učinila su nas 'središtem' za proizvodnju Somersbyja za mnoge zemlje širom svijeta s obzirom na našu specijalizaciju. To piće šaljemo u više od 30 zemalja, iako broj varira od godine do godine. Kod domaćih potrošača primjećujemo sve veću popularnost Somersbyja i jako nam je drago što ga sve više njih bira kao svoje omiljeno piće. Na taj način možemo reći da su Hrvati slični potrošačima u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj ili čak na Tajvanu – mjestima na koje izvozimo Somersby proizveden u Koprivnici. Vodeći smo na tržištu cidera i uspijevamo poboljšati svoj položaj čak i u teškoj 2020. godini. Optimizam koji Somersby zagovara i njegov potpis 'Genijalno. Zar ne?' sjajna su ravnoteža izazovnoj situaciji koja nas okružuje. Koliki je njegov omjer prodaje na domaćem, a koliki na inozemnom tržištu? Zapravo, ako gledamo u odnosu na stanovništvo, nema velike razlike. Želimo se oporaviti nakon teške 2020. godine i imamo planove za ulaganje u svoje brendove. Naravno da nismo u potpunosti sigurni kako će izgledati ljetna sezona, ali pripremamo se za nju i želimo biti sigurni da ćemo moći ponuditi pivo i Somersby - izvrsna pića za uživanje s prijateljima i obitelji. Foto: Carlsberg Croatia I ova će godina biti veoma izazovna, koji su planovi za poslovanje Carlsberga Croatia? Svoju poslovnu budućnost svakako gledamo mnogo dalje od 2021. godine. Želimo osigurati povećanje tržišne pozicije jer će rasti popularnost naših brendova i želimo nuditi još veću vrijednost svojim potrošačima. Nastavit ćemo ulagati u Hrvatskoj, i u brandove i u svoju pivovaru kako bismo se prilagodili promjenjivim trendovima te sve većoj popularnosti Somersbyja na tržištima na koja izvozimo ovu marku. Razmotrit ćemo i neke nove prijedloge za uvođenje na tržište, ali definitivno je prerano za konkretne najave. Mogu samo reći da dobro napredujemo u svome radu i imamo ambiciozan plan jer nam je hrvatsko tržište vrlo perspektivno. Povrh toga, također razvijamo planove za ograničenje emisija CO2 na koje smo se kao tvrtka obvezali svojim ambicioznim programom 'Zajedno prema NULA'. Koliko vam je pomogla Strategija Sail ’22 Carlsberg grupacije; jeste li ostvarili zacrtane ciljeve? Da, Strategija Sail ’22 svakako nam je pomogla. Kada je strategija postavljena 2014. godine, morali smo se redefinirati. Sail ’22 postavio je jasne prioritete za razvoj, a jedan od njih je i povećanje i stvaranje Somersbyja kao Carlsbergove globalne marke. Također, bolje strukturiramo svoju organizaciju i način na koji upravljamo troškovima. Sve se to pokazalo izvrsnim upravo sada, kada u teškim vremenima nastupamo agilnije i brže se prilagođavamo izazovima koje nam je 2020. donijela globalno. Sada započinjemo sljedeći korak za svoju globalnu strategiju kako bismo ispunili svoje ambicije rasta. Ima svoj radni naslov: Sail ’27.    
Poslovanje
Analiza poslovanja hrvatskih poduzetnika 2002.-2019.
Kratka analiza koju je izradila FINA predstavlja kretanje broja poduzetnika i zaposlenih te pokazuje osnovne financijske rezultate poduzetnika od 2002. do 2019. godine. Agencija je u svom registru za 2019. prikupila i obradila 136.260 godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika za statističke i druge potrebe, bez financijskih institucija. Rast broja poduzetnika i zaposlenih Broj poduzetnika rastao je tijekom razdoblja od 18 godina, osim 2012. godine kada je bio manji u odnosu na 2011. godinu, a 2013. godine ponovno se nastavlja trend rasta broja poduzetnika. Broj zaposlenih kod poduzetnika u promatranom je razdoblju bio najveći 2019. godine (969.776), a najmanji 2002. godine (754.186). Od 2002. do 2008. godine zabilježen je rast broja zaposlenih, dok se od 2009. do 2014. godine broj zaposlenih u pravilu smanjivao, s iznimkom 2013. godine u kojoj je bio neznatno veći u odnosu na 2012. godinu. Od 2014. godine broj zaposlenih kontinuirano raste i u tom je razdoblju povećan za 139.660. Prosječan broj zaposlenih po poduzetniku u promatranom razdoblju bio je najveći 2002. godine, 11,9 zaposlenih po poduzetniku, i od tada se iz godine u godinu smanjuje te je 2019. godine taj prosjek bio 7,1 zaposleni po poduzetniku. Najviša prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih na razini svih poduzetnika RH obračunana je u 2019. godini kada je iznosila 5.815 kuna, što je 80,6 posto više u odnosu na 2002. godinu kada je obračunana najniža prosječna mjesečna neto plaća u promatranom razdoblju (3.219 kuna). 2019. - najuspješnija godina Ukupni prihodi poduzetnika u 2019. godini iznosili su 796,1 milijardu kuna. U odnosu na 2002. godinu, ukupni prihodi u 2019. godini veći su za 403,9 milijardi kuna ili za 103,0 posto. U posljednjih 18 godina poduzetnici Hrvatske poslovali su pozitivno i iskazivali neto dobit, osim u 2010. godini kada su poslovali negativno i iskazali neto gubitak u iznosu nešto manjem od 1,7 milijardi kuna. U 2019. godini ostvarene su 31,3 milijarde kuna neto dobiti, što je najveća neto dobit u promatranih 18 godina. Dobit razdoblja u iznosu od 48,9 milijardi kuna ostvarilo je 90.955 poduzetnika, dok je gubitak razdoblja od 17,6 milijardi kuna iskazalo 45.305 poduzetnika. U posljednjih 18 godina poduzetnici Hrvatske poslovali su pozitivno i iskazivali neto dobit, osim 2010. godine kada je konsolidirani rezultat bio negativan te je neto gubitak iznosio nešto manje od 1,7 milijardi kuna. HEP i Pliva s najvećom dobiti Analiza poslovnih rezultata poduzetnika u proteklim godinama uputila je na značaj maloga broja poduzetnika na ukupne financijske rezultate poduzetnika Hrvatske. Tako je bilo i u 2019. godini kada je prvih 10 poduzetnika po visini ukupnih prihoda ostvarilo 79,7 milijardi kuna ili 10,0 posto od 796,1 milijarde kuna ukupnih prihoda 136.260 poduzetnika, a prvih 100 poduzetnika ostvarilo je 227,3 milijarde kuna ili 28,6 posto ukupnog prihoda. Kao i proteklih godina, daleko ispred svih bila je INA, s udjelom od 2,7 posto u ukupnim prihodima. HEP s ostvarenih 10,5 milijardi kuna i Konzum Plus d.o.o. sa 7,7 milijardi kuna, na drugom su i na trećemu mjestu te zajedno u ukupnim prihodima poduzetnika Hrvatske imaju udio od 2,3 posto, što znači da tri prvorangirana društva imaju udio u ukupnim prihodima poduzetnika od 5,0 posto. Relativno mali broj poduzetnika imao je vrlo značajan utjecaj i u ukupno ostvarenoj dobiti razdoblja poduzetnika u 2019. godini. Prvih 10 poduzetnika po ostvarenoj dobiti razdoblja (dobit nakon oporezivanja) ostvarilo je dobit od 5,7 milijardi kuna, što je 11,7 posto ukupno ostvarene dobiti razdoblja kod svih poduzetnika RH. Prvih 100 poduzetnika po dobiti razdoblja ostvarilo je 16,2 milijarde kuna ili 33,2 posto dobiti svih poduzetnika Hrvatske. U 2019. godini najveću dobit razdoblja ostvario je HEP u iznosu od 1,1 milijarde kuna, na drugom je mjestu Pliva Hrvatska s 984,4 milijuna kuna dobiti, a na trećemu Hrvatski Telekom sa 717,1 milijunom kuna.