Poslovanje
U Istarskoj županiji najveće prihode ostvarila Valamar Riviera
Poduzetnici Istarske županije prošle su godine ostvarili konsolidiranu neto dobit od 1,4 milijarde milijuna kuna, što je rast za 2,8 posto prema godini ranije, dok su bruto investicije u novu dugotrajnu imovinu porasle za 6,5 posto, na 2,6 milijardi milijuna kuna, pokazuju podaci Fine. U Istarskoj županiji u 2019. godini sjedište je imao 11.291 poduzetnik, kod kojih je bilo 54.264 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 3,7 posto ili za 1.958 djelatnika, unatoč smanjenju broja zaposlenih u Uljanik grupi za oko 2.400, navode iz Fine. Poduzetnici Istarske županije lani su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 35,7 milijardi kuna, što je rast od rast 4,5 posto u odnosu na 2018. godinu.  Ukupni rashodi poduzetnika Istarske županije lani su iznosili 33,9 milijardi kuna i povećani su 3,9 posto. Prema podacima Fine, poduzetnici Istarske županije su u 2019. ostvarili dobit razdoblja u iznosu od 2,65 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu ranije pad od 7,3 posto, dok je gubitak razdoblja smanjen za 15,9 posto, na 1,3 milijarde kuna. Tako je konsolidirani financijski rezultat neto dobit od 1,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini rast za 2,8 posto. Poduzetnici Istarske županije lani su povećali izvoz za 6,6 posto, na 11,5 milijardi kuna, dok je uvoz rastao za 1,3 posto, na 3,96 milijardi kuna. Ostvaren je suficit od 7,5 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.933 kuna što je 16,2 posto više u odnosu na 2018. te dva posto više od prosjeka zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj koja je lani iznosila 5.815 kuna. Po podacima Fine, najveće prihode među poduzetnicima sa sjedištem u Istarskoj županiji u 2019. godini ostvarila je tvrtka Valamar Riviera, u iznosu od 2,1 milijardu kuna. Ta je tvrtka ostvarila i najveću dobit, od 377 milijuna kuna, a bila je i najveći izvoznik s 1,69 milijardi kuna izvoza.
Poslovanje
Konzum i dalje najjači trgovac
Konzum plus je i prošle godine bio najjači trgovac na malo mješovitom robom na hrvatskom tržištu, no njegov je udio blago pao zbog rasta glavnih konkurenata, dviju članica Schwarz grupe - Lidla i Kauflanda, pokazuju rezultati istraživanja tržišta distributivne trgovine na malo koje je objavio AZTN.  Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je i u 2019. godini provela istraživanje tržišta distributivne trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, a u njega je bilo uključeno 50-ak trgovaca, među kojima i dva nova - Robin i Dergez - koji imaju prodajna mjesta na području Koprivničko-križevačke županije.   Rezultati istraživanja, koje je AZTN objavio na svojim internetskim stranicama, pokazuju da su prihodi svih trgovaca iz uzorka u prošloj godini bili veći za 2,25 milijardi kuna u odnosu na 2018. godinu odnosno nominalno porasli za 6 posto, što je nešto blaži trend rasta nego godinu ranije (2018. su u odnosu na 2017. rasli za 7 posto). Trgovci su lani povećali ukupan broj svih prodanijih mjesta za 84 mjesta (2 posto), a neto prodajnu površinu za 26 tisuća četvornih metara (3 posto). Trend rasta nastavlja Schwarz grupa "Kao najjači trgovac na malo mješovitom robom u 2019., Konzum plus bilježi jednoznamenkasti rast prihoda. Tržišni udio Konzuma plus u 2019. iznosio je 20 - 30 posto i ujedno se bilježi blagi pad tržišnog udjela zbog rasta glavnih konkurenata", navode iz AZTN-a. Pritom napominju da je Konzum plus lani imao ukupno 615 prodajnih mjesta, što je 8 manje nego 2018., kao i manju neto prodajnu površinu.  Foto: Konzum No, trend rasta nastavljaju članice Schwarz grupe - Lidl je lani "zabilježio najveći nomalani rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom u dvoznamenkastom iznosu", a rast prihoda bilježi i Kaufland, iako blaži nego Lidl.  Tržišni udio Lidla u prošloj je godini iznosio 10 - 20 posto, uz rast tržišnog udjela za jedan postotni bod, a Kauflandov tržišni udio iznosi 5 -10 posto i blago je porastao.  "Zbirno obje članice Schwarz grupe u 2019. bilježe zbirni tržišni udio od 20 - 30 posto te je Schwarz grupa prvi put na prvoj poziciji, ispred višegodišnjeg tržišnog lidera Konzuma plus (odnosno Konzuma)", navode iz  AZTN-a. Lidl je lani bio na drugom mjestu top 10 najvećih trgovaca na malo mješovitom robom, dok je Kaufland prestigao Spar na četvrtom mjestu. Između te dvije članice Shwarz grupe na trećem je mjestu riječki trgovački lanac Plodine, s udjelom od 5 -10 posto. Slijede Kaufland, Spar i Tommy, sva tri također s tržišnim udjelima 5 - 10 posto.  Listu top 10 najvećih trgovaca po ostvarenom prihodu u prošloj godini, zaključuju Studenac, K.T.C., NTL te Mlin i pekare, pri čemu je svaki od njih imao tržišne udjele manje od pet posto. Lani je ukupno 13 trgovaca na razini Hrvatske imalo tržišni udio veći od jedan posto (2018. je taj tržišni udio imalo 14 trgovaca). Iz AZTN-a navode i prvih deset trgovaca prema kriteriju nominalnog rasta prihoda u trgovini na malo mješovitom robom, gdje, već spomenuti Lidl, slijede - Konzum plus, Studenac, Kaufland, Tommy, Plodine, K.T.C., Spar, NTL i lokalni trgovac Decentia.  Lani je ukupno 38 trgovaca na malo bilježilo rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom u odnosu na prethodnu 2018. godinu, 12 je imalo pad prihoda, dok dva nova trgovca (negativan trend, odnosno pad prihoda (u prošlogodišnjem istraživanju njih 14), dok za dva nova poduzetnika (Robin i Dergez) to nije utvrđivano. Smanjenje asimetrije i koncentriranosti tržišta AZTN zamjećuje i kako istraživanja pokazuje da se na mjerodavnom tržištu trgovine na malo mješovitom robom u 2019. bilježi daljnje smanjenje asimetrije, odnosno razlike između lidera na tržištu, Konzuma plus i drugog trgovca na malo Lidla, promatrajući pojedinačno ostvarene tržišne udjele. Također, bilježi se i blaga promjena koncentriranosti tržišta temeljem ostvarenih udjela prvih deset trgovaca na malo mješovitom robom - u 2019. je iznosila  82,7 dok je 2018. iznosila 81,8 (pokazatelj koncentriranosti CR10). Taj je pokazatelj blago rastao iako je, promatrano pojedinačno poduzetnike, prvi smanjio tržišni udio, ali je istovremeno jačao udjela drugih trgovaca, prije svega Lidla i Studenca te nešto blaže Tommyja i Kauflanda. Foto: Kaufland "Ako se promatra prvih pet trgovaca na malo, rezultati istraživanja pokazuju kako pokazatelj koncentriranosti CR5 u 2019. godini iznosi 66 i nepromijenjen je u odnosu na 2018.u odnosno bilježi se stagnirajući trend. Prvih pet poduzetnika drži nešto manje od dvije trećine ukupnog tržišta, a prvih deset poduzetnika nešto više od četiri petine ukupnog tržišta", pokazalo je istraživanje. Herfindahl-Hirschmanov indeks (HH indeks) u 2019. godini iznosi 1.380, što upućuje na zaključak o umjereno koncentriranom tržištu, napominju iz AZTN-a. Trgovci u Zagrebu s više od 7 milijardi kuna prihoda Istraživanje je također pokazalo da je u svih 20 županija i gradu Zagrebu lani zabilježen pozitivan trend odnosno rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom. Najveći prihod trgovci na malo mješovitom robom su ostvarili u Zagrebu - 7,2 milijardi kuna, čime je po prvi put prihod u najvećem gradu veći od sedam milijardi kuna, zamjećuju iz AZTN-a. U Splitsko-dalmatinskoj županiji trgovci na malo su mješovitom robom u 2019.  zajedno ostvarili ukupan prihod od 5,3 milijarde kuna, a više od dvije milijarde kuna prihoda su zabilježili u još četiri županije - Primorsko-goranskoj (3,5 milijarde kuna), Istarskoj (2,9 milijarde kuna), Zadarskoj (2,6 milijarde kuna) i Zagrebačkoj županiji (2,5 milijarde kuna). Prihodi trgovaca u većini županija lani su se kretali od 500 milijuna do dvije milijarde, a i nadalje su dvije županije s prihodom trgovca manjim od 500 milijuna kuna - Ličko-senjska i Požeško-slavonska županija. Analiza tržišta trgovine na malo mješovitom robom prema tipu prodajnog mjesta pokazuje da su i lani u toj strukturi dominantni supermarketi.  U trgovini na malo mješovitom robom izrazito dominira kupovina u hipermarketima i supermarketima jer je više od dvije trećine (71 posto ukupnog prihoda iz maloprodaje) ostvareno prodajom u supermarketima (nešto više od 49 posto) i hipermarketima (22 posto).  U sva četiri tipa prodajnog mjesta u 2019. bilježi se rast prihoda u trgovini na malo mješovitom robom, odnosno u malim prodavaonicama (najmanji rast od 2 posto), samoposlugama (za 6 posto), supermarketima (najviši rast od 7 posto) i hipermarketima (rast od 5 posto).  AZTN u objavi podsjeća da je na dva značajnija preuzimanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom - Studenac, iza kojega stoji poljski investicijski fond, je preuzeo Istarske supermarkete i Sonik trgovine, a Lonija je preuzela Sloga Podravsku trgovinu. 
Poslovanje
Uspješni hrvatski poduzetnici otkrili kako učiti na vlastitim greškama
Put do poslovnoga uspjeha pun je uspona i padova te učenja na vlastitim greškama. Istraživanje tržišta može dovesti do loše odluke, možemo odabrati pogrešnog poslovnog partnera ili pak možemo previše ovisiti o jednom kupcu ili klijentu, što može biti pogubno kada u neizvjesnim vremenima poput pandemije taj klijent raskine suradnju. Uspješni hrvatski poduzetnici koji su na vlastitoj koži osjetili što znači pogriješiti u poslovanju, ali i usvojiti vrijednu lekciju te nastavili ustrajati, prenijeli su svoja iskustva sa sudionicima jučerašnjega prvog izdanja webinara BizHack Startup Caffe 'Griješim, dakle učim'. Ciklus organizira Hrvatska gospodarska komora uz podršku Lean startup Hrvatske. Radi se o susretima s domaćim poduzetnicima s ciljem razmjene informacija, iskustava i znanja između poduzetnika i sudionika te međusobne pomoći pri lakšoj realizaciji poduzetničkih pothvata. Ovim događanjima se također želi osnažiti i lokalna komponenta te potaknuti razmjena iskustava poduzetnika s određenog područja, stoga su za ovo izdanje svoja iskustva predstavili poduzetnici s riječkoga područja. Marija Trcol, vlasnica branda Wild Olive, Oil koji se jedini u Hrvatskoj bavi proizvodnjom maslinovog ulja iz autohtonih sorti divljih maslina, sudionicima je predstavila svoju poduzetničku priču, koja je počela istraživanjem tržišta putem anketnog upitnika. "Upitnik nije bio prilagođen našim potrebama te su samim time i rezultati istraživanja tržišta prikazivali pogrešne rezultate. Da nismo to na vrijeme prepoznali, odustali bismo od daljnjeg razvoja proizvoda i biznisa", rekla je Trcol. Odabir dobrog poslovnog partnera također je važna karika svake uspješne poslovne priče. Poželjno je da već prilikom stupanja u poslovni odnos imate jasnu razradu funkcija i zadataka, ali i udjela. Dejan Radić, direktor Playrixa Croatia, koja je dio svjetski poznate kompanije koja se bavi mobilnim igrama, u ovom je kontekstu naglasio i važnost pokrivanja komplementarnih područja u timu te korištenja usluga stručnjaka, posebno kada želite skalirati biznis, poput vrhunskog knjigovođe i dobrog odvjetnika. Nepredvidive situacije pravi ispit za poduzeća Jedna od čestih početničkih grešaka u pokretanju poslovanja je i kada se mali poduzetnici i startupi fokusiraju samo na jednog kupca koji im donosi prihode. "Ako tek počinjete, dobro je imati jednog sigurnog kupca koji će kupiti vaš proizvod ili uslugu, posebno ako su početna ulaganja visoka", naglasio je Saša Ivan Vrdoljak, direktor tvrtke Alcina, koja je posvećena razvoju tehnologije i znanja. "Međutim, s vremenom bi se mreža vaših kupaca trebala granati kako bi se biznis razvijao, ali i smanjivala ovisnost o samo jednom izvoru prihoda te kako bi se na taj način upravljalo rizikom", kaže Vrdoljak. Nepredvidive situacije poput trenutne pandemije pravi su ispit za poduzeća, a mogu imati i katastrofalne posljedice na poslovanje ako je fokus jedan kupac. Mnogi se startupi nakon par mjeseci rada na ideji i bez konkretno definiranog problema koji žele riješiti, proizvoda koji nude ili kupca koji će kupiti taj proizvod, okreću prema investitorima i raznim natjecanjima na kojima žele pobijediti kako bi dokazali vrijednost svoje ideje. "Dok god niste sigurni što radite, s kim i koji vam je plan barem za prvu fazu razvoja poslovanja, nemojte razmišljati o potencijalnim investitorima jer odavno su prošla vremena u kojima su se investicije davale samo na temelju dobre ideje ili zvučnog startup buzzworda", rekao je Dario Zorić, direktor Riječke razvojne agencije PORIN.
Poslovanje
Budi prvi na tražilici uz SEO optimatizaciju stranice
Tvrtka Digitalni asistent sa sjedištem u Zagrebu analizirala je 100-tinjak web stranica hrvatskih tvrtki od mikro do srednjih poduzetništva, a rezultati provedene analize nisu nimalo ohrabrujući – čak 76 posto web stranica nisu SEO optimizirane. U današnje vrijeme da bi se dobar proizvod istaknuo na tržištu potrebno je doći do korisnika što nije nimalo lak zadatak. Ako imate web stranicu, a riječ SEO vam predstavlja nepoznanicu onda nije teško zaključiti da vam stranica nije optimizirana što vam bitno utječe na poslovanje, i to ne u onom smjeru kojim biste voljeli ići. SEO optimizacija web stranice za internet tražilice sastoji se od niza aktivnosti koje su usmjerene prema podizanju posjećenosti stranica s tražilica. Ukratko, SEO optimizacija je neophodna da bi se vaš proizvod što bolje plasirao na tržištu. Davor Prpić vlasnik je tvrtke Digitalni asistent koja poduzetnicima nudi besplatnu SEO analizu. Prije nekoliko mjeseci njegova je tvrtka provela anketu na uzorku od 70 tvrtki u Hrvatskoj, a tvrtkama je bilo postavljeno samo jedno pitanje – je li vaša tvrtka prilikom izrade web stranice ili bloga radila Strategiju ključnih riječi? “U anketu smo uključili razne tvrtke, od malih poslovnih korisnika do velikih tvrtki s više od 100 zaposlenih. Rezultat je zabrinjavajuć jer 76 posto anketiranih tvrtki nije izradilo Strategiju ključnih riječi prilikom izrade web stranice ili prilikom pisanja bloga. Strategija ključnih riječi je temelj digitalnog marketinga jer određuje riječi ili fraze po kojima želimo da nas korisnici pronađu na tražilici. Također, 27 posto analiziranih web stranica nije imalo povezan Google Analytics sa stranicom što je nevjerojatan podatak jer je alat besplatan i jako pomaže pri radu”, objašnjava Davor te dodaje da tvrtke koje nisu odredile ključne riječi prilikom izrade weba ili bloga, sigurno nisu ni web niti blog kasnije prilagodile za ključne riječi i pronalazak stranice od strane korisnika. SEO na web stranici je bitan i neophodan zato što dugoročno donosi posjetitelje na web, a samim time raste i prihod vašoj tvrtki. No, doći na prvo mjesto tražilice nije nimalo jednostavan pothvat. Davor je, prema rezultatima istraživanja, došao do pet najvažnijih točaka ključnih za probitak na tržištu. “Potrebno je analizirati je li sadašnja stranica SEO optimizirana. Ako je SEO optimizirana to je onda odličan start, a ako nije onda treba tehnički 'posložiti' web stranicu prema SEO pravilima. Nužno je pridržavati se Strategije ključnih riječi te analizirati konkurente prema ključnim riječima, backlinkovima, reffering domenama, PPC oglašavanjima i objavama na društvenim mrežama. Peta točka je ključna: Sadržaj, sadržaj, sadržaj – jedinstven i kvalitetan. Naravno i dobro SEO optimiziran. Kod ove točke blog je kralj koji vam otvara vrata vrha tražilice”, navodi Davor. Ako se i dalje pitate zašto je SEO optimizacija web stranice neophodna statistika je neumoljiva. Čak 76 posto ljudi ignorira plaćene oglase na tražilici, 75 posto ljudi nikada ne odlazi na drugu stranicu Googleove tražilice. 52 posto ljudi klikne na prvo, drugo ili treće mjesto na tražilici, a poražavajućih 91 posto stranica ne dobiva nikakav promet putem Googleovih tražilica jer nema podešen SEO.  “Mnogi se korisnici pitaju zašto se mučim sa SEO-om? Možemo li bez SEO optimizirane stranice? Odgovor je možemo, ali smo osuđeni na plaćene oglase. Dok plaćamo sve nam se čini OK, ali kada ne platimo Google oglašavanje, Facebook oglašavanje  ili  LinkedIn oglase – sve staje. Dok ne uredimo web stranicu po pravilima SEO i ne organiziramo sadržaj prema strategiji ključnih riječi osuđeni smo na veći budžet za plaćene oglase”, ističe Davor. Valjalo bi također istaknuti kako benefiti SEO optimatizacije nisu vidljivi munjevitom brzinom. “Kod razgovora s klijentima oko SEO optimizacije uvijek napomenem da nema rezultata preko noći nego je SEO optimizacija proces koji prve rezultate nosi nakon pet do 8 mjeseci rada, a nakon toga taj proces ne završava nego i dalje moramo kontinuirano brinuti oko SEO našeg weba. Ja bih SEO optimizaciju usporedio s mršavljenjem tj. dijetom. Nema rezultata preko noći i promjena prehrambenih navika je neophodna i cjeloživotna. Ponekad nailazim na pokušaje pojedinaca da dobiju rezultate preko noći i da 'prevare' Google. Ti pokušaji se nazivaju Black Hat SEO i osuđeni su na propast. Jer u Google-u rade top mozgovi ove industrije i borba pojedinaca s tim sustavom je juriš praćkom na najmoderniju tehniku. Nemate šanse”, zaključuje Davor koji tvrdi kako je web stranica tvrtke najradišniji i najbolji djelatnik koji radi 24x7x365, a ako je stranica SEO optimizirana daje fantastične rezultate i donosi prihode tvrtki.
Poslovanje
Valamar Riviera očekuje 30 posto lanjskog prihoda
Na Glavnoj skupštini Valamar Riviere predočeni su rezultati poslovanja 2019. godine, u kojoj je Valamar ostvario dvoznamenkasti rast prihoda na 2,22 milijarde kuna te rast operativne dobiti od 11 posto. Prošla godina bila je rekordna godina poslovanja i posljednja godina petogodišnjega razvojnog ciklusa u kojem je hotelska kuća ostvarila prosječnu stopu rasta operativne dobiti od 22 posto te učinila strateške iskorake koji će u narednom razdoblju osigurati stvaranje nove vrijednosti za dionike, ulažući u djelatnike, proizvode i destinacije na održiv i društveno odgovoran način, navodi se u priopćenju. U 2019. godini uloženo je 955 milijuna kuna u podizanje kvalitete portfelja te je prošireno partnerstvo s mirovinskim fondovima povećanjem kapitala u Imperial Rivieri te akvizicijom hotela na Hvaru. Kako bi se osnažila financijska pozicija grupe, 363 milijuna kuna ostvarene dobiti raspoređeno je u zadržanu dobit te je do daljnjeg odgođena isplata dividende. Nastavlja se program Radi postizanja dugoročne održivosti poslovanja, a uz podršku ključnih dionika, iz hotelske kuće kažu da su tijekom 2020. godine aktivno upravljali krizom. Ističu da su očuvana sva radna mjesta uz pomoć mjera Vlade i podrške socijalnih partnera programom Pauza, Restart. Prilagodbom poslovanja i uz podršku dioničara, banaka i ostalih investitora osigurana je dovoljna likvidnost za amortizaciju krize u naredne tri godine. Kako bi se sačuvala sva radna mjesta do početka naredne turističke sezone, nastavit će se provoditi program Pauza, Restart te će se intenzivno raditi na pripremi budućih razvojnih projekata, digitalizaciji i transformaciji poslovanja za novo razdoblje rasta. Kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom, 2020. godine obustavljeno je 125 milijuna kuna ulaganja u projekte čiji je završetak u većem dijelu planiran za sezonu 2021. godine. Radovi na Valamar Pinea Collection Resortu u Poreču i ostali projekti ulaganja privremeno su obustavljeni na razdoblje od 12 do 24 mjeseci radi neizvjesnosti budućeg poslovanja. Povratak u normalu 2022. godine U 2020. godini očekuju da će ostvariti oko 30 posto prihoda u usporedbi s realizacijom 2019. godine i pozitivnu razinu operativne dobiti. Iako je turistička sezona započela dobro, nakon što je tijekom kolovoza više država izdalo upozorenja za putovanja, onemogućen je turistički promet prema Hrvatskoj što je uzrokovalo snažan pad u drugom dijelu kolovoza i posezoni. Valamar očekuje da će turistički sektor i dalje biti pod utjecajem krize u 2021. godini, dok se povratak u normalu očekuje u 2022. i 2023. godini.