Poslovanje
Meteor grupa korak do 100-postotnog vlasništva nad Badelom 1862
Badel 1862 objavio je da je njegov glavni dioničar tvrtka Meteor grupa - Labud zatražio od Uprave sazivanje Glavne skupštine radi donošenja odluke o prijenosu dionica manjinskih dioničara, uz isplatu primjerene otpremnine u novcu u iznosu od 12,86 kuna po dionici, navodi se u objavi putem Zagrebačke burze, uz najavu da će Uprava razmotriti taj zahtjev.  Inače, Badel 1862 je početkom ožujka izvijestio da njegov glavni dioničar razmatra provedbu postupka prijenosa dionica manjinskih dioničara na glavnog dioničara, uz isplatu primjerene otpremnine.  U skladu sa zakonskim odredbama, da bi glavni dioničar mogao ići u postupak prijenosa dionica manjinskih dioničara (istiskivanje malih dioničara ili squeeze out), mora imati najmanje 95 posto dionica te kompanije.  Korak po korak do 100-postotnog vlasništva  Meteor grupa - Labud, prema posljednjim podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), ima 97 posto dionica Badela 1862.  Sredinom siječnja ove godine Glavna skupština Badela 1862 donijela je odluku o povlačenju dionica te tvrtke sa Zagrebačke burze. Svim dioničarima koji su glasovali protiv te odluke otkupit će se njihove dionice uz pravičnu naknadu, i to po prosječnoj cijeni dionica ostvarenoj na Burzi, izračunatoj kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih u posljednja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu, objavljeno je nakon skupštine održane 13. siječnja. Kako je protiv te odluke glasao Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), kao zastupnik države koja je u Badelu imala 11,72 posto dionica, krajem siječnja je CERP postavio zahtjev Badelu 1862 za otkup dionica uz pravičnu naknadu, a na temelju čega je država prodala 11,5 posto dionica, za što je dobila oko 38,1 milijun kuna.  Nakon tog otpuštanja dionica, država u Badelu 1862 ima 0,26 posto dionica, a ostali dioničari imaju manje udjele.  Meteor grupa postala je strateški partner Badela 1862 u predstečajnoj nagodbi tog proizvođača pića, a sama nagodba sklopljena je u rujnu 2017. godine, dok je krajem siječnja 2018. ispunila i svoju obvezu dokapitalizacije, i to sklapanjem ugovora kojim tražbine u iznosu od 184,15 milijuna kuna unosi u temeljni kapital Badela te uplatom novca u iznosu od 30 milijuna kuna. Meteor je tako u dokapitalizaciji Badela sudjelovao s ukupno 214,15 milijuna kuna te je tada stekao 84,29 posto dionica te tvrtke. 
Poslovanje
Za razvijene zemlje kriza je mali trzaj, a naša stara "pruga" dugo će se tresti
Pandemija koronavirusa može se, poput svake krize, definirati kao neplanirano i neželjeno razdoblje u poslovanju tvrtke, pogotovo stoga što u toj situaciji cijeli svijet proživljava lockdown, gdje se javljaju izazovi s kojima se svi prvi put susreću. Svaka je tvrtka pokušala na njih odgovoriti najbolje što je mogla, pa tako i informatička tvrtka iz Duge Rese Tehno Nebula koja pruža servisne usluge industrijskim kompanijama na području Hrvatske i regije. Kako u svomE poslovanju nude cjelovita rješenja za sljedivost u prehrambenoj industriji te detaljno analitičko praćenje proizvodnje, u otežanim uvjetima krize, kad su informacije često bile nepotpune, nejasne ili kontradiktorne, imali su pune ruke posla. "S obzirom na to da je naše poslovanje najvećim dijelom povezano s proizvođačima hrane, koji su i u ovim kriznim vremenima morali isporučivati hranu, i to možda i u povećanom obujmu, volumen poslovanja u održavanju procesne opreme, a to su strojevi za pakiranje i vakumiranje, vaganje, etiketiranje, detekciju metala, skladišno i logističko poslovanje te drugo, nije se drastično smanjio, već samo u onom dijelu koji se odnosi na klijente u inozemstvu koje nismo mogli posjećivati jer, pored Hrvatske, servisne usluge pružamo i klijentima u Sloveniji te Bosni i Hercegovini", kaže direktor i vlasnik tvrtke Tehno Nebula Željko Magličić, ističući kako u prodaji nove opreme bilježe pad zbog toga što je većina investicija odgođena ili otkazana. Foto: Pixabay/Ilustracija  IT rješenja u industriji u stalnom su rastu Njihovo radno okruženje jesu, uz vlastite urede, proizvodni pogoni u kojima se proizvodi hrana i higijenska sredstva, a koji su oduvijek podlijegali vrlo strogim higijenskim standardima gdje pranje ruku dezinficijensima te nošenje zaštitne odjeće i opreme nije nikakva novost, tako da im se svakodnevica u tom smislu nije gotovo nimalo promijenila. "Sektor koji nije zabilježio pad jest onaj informatički, pošto je potreba za informatičkim rješenjima u industriji u stalnom rastu, a tu ionako najveći dio posla odrađujemo na daljinu, pa nismo bili spriječeni djelovati iako su putovanja bila otežana ili čak nemoguća", kaže Magličić, no smatra žalosnim što, primjerice, nisu mogli otputovati iz Hrvatske u Sloveniju ili BiH, u proizvodni pogon neke prehrambene tvrtke u kojoj su se i otprije provodile stroge mjere prevencije prijenosa zaraza, a da se pritom nije trebalo u samoizolaciju, kao što je to bilo riješeno za vozače. "Malo tko razmišlja o tome koji su sve subjekti uključeni u lanac da bismo na stolu imali ono što svaki dan konzumiramo, a onemogućavanjem djelovanja tih subjekata, ugrožavamo upravo to - isporuku hrane, za kojom je u ovom razdoblju manične kupnje građana, bila itekako povećana potražnja, što znači neuobičajeno veliko opterećenje na cijeli taj sustav", kaže Magličić i dodaje kako svatko ima svoje viđenje na utjecaj koronakrize na IT sektor, a ni najiskusniji poslovni analitičar u ovom trenutku ne može biti vidovit. "Vjerujem da će se svuda u svijetu, a naročito u Hrvatskoj, pokazati redikuloznost ovisnosti gospodarstva o turizmu. Industrijski razvijenije zemlje vjerojatno će relativno brzo nastaviti prugom kojom voze već desetljećima uz ovaj mali trzaj, dok očekujem da će se naša stara pruga dugo tresti, negdje i odvaliti, pa će pokoji vlak sletjeti u provaliju, a prave žrtve ove koronapandemije očekujem tek kad budemo brojali nezaposlene i gladne iz poduzeća koja propadaju, ne isplaćuju plaće i sve što već ide uz taj scenarij, koji ova zemlja gleda već četvrt stoljeća", zaključuje Magličić.
Poslovanje
Martin Evačić: Ekonomska kriza odrazit će se i na trgovinu
Zbog utjecaja pandemije COVID-a 19 i posljedično ekonomske krize u NTL-u ne očekuju dostizanje prošlogodišnjih rezultata, ističe direktor Narodnoga trgovačkog lanca Martin Evačić u razgovoru za Privredni.hr te dodaje kako su prošle godine članice NTL-a ostvarile 5,6 milijardi kuna prihoda, dok je sam NTL imao je 1,1 milijardu kuna prometa.  "U ovoj krizi nismo prekidali rad, međutim, uvjeti rada bili su znatno otežani. Zahvaljujući dobrim mjerama zaštite, nismo imali zaraženih radnika. Članice koje rade na kontinentu imale su u ovoj krizi rast prometa, dok su naše članice koje posluju u primorskom dijelu Hrvatske, prema našim posljednjim rezultatima, imale otprilike isti prihod kao i prošle godine. Međutim, moguće je da su naše članice koje posluju na moru imale već do sada i pad prihoda jer se već osjeća nedostatak dolaska turista. Pogotovo se njihov nedolazak osjetio pred i nakon Uskrsa. Što se tiče potrošnje naših građana, ona je za vrijeme najveće ugroze virusom bila uobičajena, s time da je u samom početku epidemije osjetno poraslo kupovanje osnovnih živežnih namirnica. Zbog straha od nestašice naši su kupci stvarali zalihe", pojašnjava ditrektor NTL-a Evačić te dodaje da se i u idućim mjesecima može očekivati pad prometa u trgovinama na moru u odnosu na prošlu godinu. "Teško ćemo ponoviti prošlu godinu jer smo sigurni da unatoč otvaranju granica neće doći toliko turista da se može ponoviti prošlogodišnji promet. Manji će promet sigurno imati naše članice koje posluju na moru, dok je za članice s kopna u ovom trenutku to teško reći. Nismo sigurni što će se događati do kraja godine jer će, pored manjeg broja turista, na cjelokupnu situaciju sigurno utjecati i pad kupovne moći građana. Ekonomska kriza svakako će se odraziti i na trgovinu", pojašnjava Evačić, koji napominje da su u ovoj situaciji znatno porasli troškovi rada i poslovanja. "Naši radnici radili su maksimalno i u vrlo teškim uvjetima dali su sve od sebe. Zato smo ih i nagrađivali, što nas nije toliko opterećivalo jer su oni to i zaslužili. Mnogo je više porastao trošak koji se odnosi na zaštitna sredstva i dezinfekciju prostorija. Ne znamo koliko će to biti potrebno, no to još uvijek traje", kaže Evačić. Za rad nedjeljom nema jedinstvenog stava  Kad je riječ o radu nedjeljom, Evačić kaže da je dio članica Udruženja trgovine HGK, čiji je Evačić potpredsjednik, bio za to da se ne radi nedjeljom, dok je dio članica za to da se radi. "O tome smo raspravljali i unutar našeg Udruženja pri HGK-u i unutar HUP-a,  ali nismo nikada postigli jedinstveno stajalište o temi rada nedjeljom. To je i razlog zašto nismo mogli izići u javnost sa zajedničkim stavom. No, možemo jedinstveno komunicirati o tome da zatvaranje trgovina nedjeljom u ovoj situaciji nije dobra epidemiološka mjera. Svjedoci smo da se zbog takve odluke dodatno stvaraju gužve subotom i ponedjeljkom. Dakle, ne ulazeći u to tko je od nas za rad nedjeljom, a tko nije, slažemo se da zatvaranje trgovina nedjeljom nije dobra epidemiološka mjera. Upitno je i to koliko je dobra mjera prekid rada polovicom dana zbog dezinfekcije objekata. U pravilu se zbog toga opet stvore gužve i redovi. Prije zatvaranja imate gužve na blagajnama, a prije otvaranja stvore se redovi kupaca", pojašnjava direktor NTL-a te otkriva da dio članica Udruženja trgovine HGK koji je bio protiv rada nedjeljom ipak nije bio za to da se nedjeljom ne radi u turističkim mjestima. "To je i razumljivo jer je u primorju zbog turizma specifična situacija. U ovoj krizi HGK nam je pomogao pružanjem informacija, a i osiguranjem komunikacije prema državnim institucijama. Bili su nam servis i na usluzi. Putem Udruženja pokušavamo utjecati i na zakonodavni okvir, pogotovo u vrijeme dok traje rasprava prije donošenja zakona", pojašnjava Evačić. Direktor NTL-a kaže i kako je vidljiv rast udjela vlastitih robnih marki na policima članica Narodnoga trgovačkog lanca. "Rast tog udjela vidljiv je iz godine u godinu. Razlog rasta udjela vlastitih robnih marki jest i u tome što su to uglavnom proizvodi iste kvalitete kao i proizvodi brendova. U ovoj se krizi ništa neuobičajeno nije događalo kad je riječ o promjenama trendova povezanih s udjelima vlastitih robnih marki", kaže na kraju Evačić.
Poslovanje
Više od 1,2 mlrd. kuna za nove kredite za likvidnost uz nižu kamatnu stopu
Hrvatska banka za obnovu i razvitak izvijestila je da je putem okvirnih kredita bankama, poduzetnicima pogođenim pandemijom COVID-19 omogućila odobrenje novih kredita za likvidnost uz kamatne stope snižene za 0,75 postotna boda, pri čemu im je na raspolaganje stavljeno više od 1,2 milijarde kuna. Kako se navodi u priopćenju, banke uključene u suradnju su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische banka, OTP banka, Raiffeisenbank Austria, Hrvatska poštanska banka, Addiko Bank i Sberbank. Pritom, korisnici novih kredita za likvidnost mogu biti mikro, mali i srednji poduzetnici te srednje kapitalizirani poduzetnici, do 3.000 zaposlenih, koji nisu bili u teškoćama na dan 31. prosinca 2019. godine. Poduzetnici koji podnose zahtjev za kredit trebaju, po metodologiji za izračun COVID score-a Financijske agencije, biti ocijenjeni kao klijenti čije je poslovanje ugroženo i kod kojih postoji potreba za dodatnim financiranjem, napominje se. Foto: Tamara Perko/HABOR Sredstvima se ne mogu podmirivati stari krediti Najviši iznos kredita može biti 35 milijuna kuna, a sredstva se mogu koristiti za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja, nabavu sirovina i podmirenje obveza prema dobavljačima te ostalih troškova tekućeg poslovanja. Sredstvima se, pak, ne mogu podmirivati postojeće kreditne obveze prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama, a za odobrenje kredita poduzetnici se trebaju obratiti jednoj od navedenih poslovnih banaka. Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko u izjavi koja se prenosi u priopćenju ističe da će ovakav način kreditiranja omogućiti brže odobrenje sredstava potrebnih poduzetnicima uz sniženu kamatnu stopu. "Naime, poduzetnicima je stavljeno na raspolaganje više od 1,2 milijarde kuna za nove kredite za likvidnost koje će banke, zahvaljujući izvorima HBOR-a, odobravati po kamatnoj stopi sniženoj za 0,75 postotna boda u odnosu na redovnu“, kaže Perko.
Poslovanje
Ova izazovna vremena trebamo pretvoriti u svoju priliku
U tekstilnoj industriji nije lako poslovati ni u krizi ni u boljim vremenima, ali oni najuspješniji pronađu nišu i svoju priliku na domaćem i inozemnom tržištu. Jedna je od takvih tvrtki i Naftalina koja posluje 37 godina i čija je osnovna djelatnost šivanje korporativne odjeće za hotele, restorane i zračne luke. Kupcima nude i izradu zavjesa, tapeciranje namještaja, a imaju i vlastitu radionicu te uslugu pranja za restorane. Budući da su u poslovanju naslonjeni na HoReCa program, zbog pandemije koronavirusa morali su napraviti potpuni zaokret. "Trudimo se tvrtku učiniti otpornijom na vanjske šokove jer okruženje svjetske pandemije unosi u sve nas strah i neizvjesnost. U takvim izvanrednim okolnostima pokušavamo unijeti stabilnost u poslovne procese donošenjem zajedničkih odluka za okvire održivosti", kaže za Privredni Josipa Maslać Petričević, vlasnica i direktorica Naftaline. Zbog novonastale situacije proizvodni asortiman Naftaline potpuno je promijenjen - preusmjerili su se na program u zdravstvu, pa sada šivaju pamučne maske, kirurške kute, medicinske nazuvke i jednokratnu posteljinu za bolnice. "Moramo naglasiti da nam je Hrvatska gospodarska komora u tome mnogo pomogla, a gospođi Jagodi Divić, koja nas je na dnevnoj bazi spajala s dobavljačima tkanina i krajnjim kupcima, nesebično davala savjete i ideje kako dalje te nam tako olakšala ovu tešku i izazovnu situaciju, ljudski smo i profesionalno posebno zahvalni", kaže zagrebačka poduzetnica. Uz šivanje za potrebe hrvatskog tržišta, Naftalina izrađuje i pamučne zaštitne maske za Grad Pariz koje će oni dijeliti beskućnicima te kirurške kute za njemačko tržište. "Borimo se za svako radno mjesto i za sada smo zadržali sve djelatnike. Što će biti u budućnosti, zaista ne znamo jer na neke situacije ne možete utjecati. Težište smo stavili na zajedništvo i trudimo se iskreno razgovarati i dogovarati o svim okolnostima sa zaposlenicima te dobavljačima i kupcima", priča Maslać Petričević. Ističe da su Vladine mjere u pandemiji bile nužne te da su zahvaljujući njima sačuvali radna mjesta i opstali. "Trebalo bi nastaviti i zadržati barem to da se PDV plaća po naplaćenoj fakturi te ukinuti plaćanje poreza na dobit za iznos koji se reinvestira u poslovanje", mišljenja je naša sugovornica. "Najvažnija lekcija koju bi Hrvatska trebala naučiti iz ove krize jest da je novi svijet - svijet potpune povezanosti i da su nam se životi radikalno promijenili. Moramo uhvatiti korak u primjeni digitalnih komunikacijskih alata. A ključno je i najvažnije to da svi damo pozornost domaćem proizvodu, uložimo dodatne napore u razmjenu ideja i informacija te da ova izazovna vremena pretvorimo u svoju priliku", zaključuje Maslać Petričević.
Poslovanje
Renault se bori za opstanak
Renault bi mogao nestati ako u kratkom roku ne dobije pomoć u rješavanju problema koje je izazvala koronakriza, rekao je francuski ministar financija, izražavajući nadu da će europski propisi o javnoj potrošnji biti suspendirani i u idućoj godini. "Da, Renault bi mogao nestati", naglasio je ministar Bruno Le Maire u razgovoru za radio Europe 1. Francuska ima 15-postotni udio u Renaultu. Ministar je istaknuo da Renaultova tvornica u Flinsu ne smije biti zatvorena i da kompanija mora zadržati što više radnih mjesta u Francuskoj, ali mora voditi računa i o tome da ostane konkurentna. Predsjednik uprave Jean-Dominique Senard radi na novom strateškom planu i ima potporu francuske vlade, naveo je francuski ministar. U razgovoru za pariški Le Figaro, objavljenom u četvrtak, Le Maire je rekao da još nije potpisao pet milijardi eura državnog zajma Renaultu koji bi kompaniji trebali pomoći da prebrodi pad povezan s pandemijom koronavirusa. Razgovori se nastavljaju, istaknuo je ministar. „Renault se bori za opstanak. Još nisam odobrio zajam“, rekao je Le Maire. Izvori su u ponedjeljak za Reuters rekli da je Renault s bankama postigao dogovor o zajmu koji bi uskoro trebao biti predstavljen upravnom odboru, a potom bi ga trebalo odobriti ministarstvo financija. Vlada traži od proizvođača automobila da se u zamjenu za državnu pomoć obavežu na proizvodnju električnih vozila, pošten odnos prema podizvođačima i povratak proizvodnje vezane uz naprednu tehnologiju u Francusku. Le Maire je podsjetio da je Francuska na najgoru depresiju od Drugog svjetskog rata odgovorila paketom pomoći i državnih jamstava vrijednih 450 milijardi eura, što odgovara petini francuskog BDP-a. Vlada predviđa da će se drugo gospodarstvo eurozone ove godine smanjiti najmanje osam posto. Proračunski deficit trebao bi poskočiti na devet posto. Europska unija odobrila je svim zemljama članicama sve potrebne fiskalne mjere ublažavanja ekonomskih posljedica koronavirusa, suspendirajući propise koji uključuju limit proračunskog deficita i javnog duga od tri odnosno 60 posto iskazano udjelom u BDP-u. Klauzula sporazuma iz Maastrichta ne definira vremenski okvir u kojem se propisi mogu suspendirati a francuski ministar nada se da će suspenzija biti produljena i na iduću godinu.   „Najgore bi bilo kada bismo paralelno oživljavanju ekonomskog stroja morali zauzdavati javnu potrošnju“, rekao je.