Mađarski MOL je polaganjem kamena temeljca započeo investiciju u proizvodni kompleks poliola u Tiszaújvárosu. Kompleks bi trebao biti pušten u pogon 2021. godine. MOL će uložiti 1,2 milijarde eura u izgradnju kompleksa koji će proizvoditi oko 200.000 tona poliola godišnje. MOL Petrochemicals u Tiszaújvárosu bit će jedina tvrtka u Mađarskoj i središnjoj i istočnoj Europi koja će imati integriran cijeli lanac dobave, od vađenja sirove nafte do proizvodnje polieter poliola - alkohola s dvije ili više hidroksilnim skupinama - što je jedna od glavnih sirovina za proizvodnju mnogih različitih vrsta plastike. Projekt proizvodnje poliola omogućit će dugoročno zapošljavanje 200 ljudi. Proizvodnja bi trebala početi 2021. godine. Ovo je postrojenje najveći organski investicijski projekt u povijesti MOL-a, s ukupnim budžetom od 1,2 milijarde eura, uključujući investicijsku pomoć mađarske vlade koja iznosi 131 milijun eura (spoj poreznih olakšica i bespovratnih sredstava). Prema MOL-ovim procjenama, postrojenje će godišnje pridonijeti MOL-ovim financijskim rezultatima (EBITDA) s približno 150 milijuna eura. Poliolov kompleks u Tiszaújvárosu proizvodit će poliol pomoću učinkovitih i za okoliš prihvatljivih tehnologija poput tzv. HPPO procesa (proizvodnje propilen oksida iz vodikova peroksida), koji su razvili Thyssenkrupp i Evonik. Ovo će ulaganje učiniti MOL Grupu jednim od najvažnijih igrača u kemijskoj industriji cijele regije, s obzirom na to da je MOL jedina tvrtka u središnjoj i istočnoj Europi koja kontrolira cijeli vrijednosni lanac, od vađenja sirove nafte do proizvodnje poliola, kaže glavni i izvršni direktor MOL Grupe Zsolt Hernádi. "Nakon puštanja u pogon 2021. godine, postrojenje će dodatno ojačati poziciju Tiszaújvárosa u kemijskoj industriji jer će stručnost i nova proizvodna infrastruktura privući nove ulagače u to područje", dodaje Hernádi. Kako kažu u toj kompaniji, jedna od okosnica MOL-ove strategije 2030 - Enter Tomorrow jest i širenje petrokemijskoga vrijednosnog lanca kompanije i proizvodnja veće količine vrijednih proizvoda. Postrojenje za proizvodnju poliola i prethodno otvoreno postrojenje za proizvodnju sintetske gume važne su prekretnice u toj strategiji. Postrojenje za proizvodnju sintetske gume koje su otvorili MOL Grupa i japanska tvrtka JSR Corporation proizvodi 60.000 tona sintetičke gume S-SBR (solution polymerization styrene-butadiene rubber), koja je globalno traženi kemijski proizvod. Najvažnija sirovina za S-SBR jest butadien, koji MOL proizvodi u susjednom postrojenju, puštenome u pogon 2015. godine.

U prva četiri mjeseca ove godine u Rafineriji nafte Rijeka u Urinju obavljen je do sada najveći remont, vrijedan 800 milijuna kuna, a u pripremi je ugradnja postrojenja za obradu teških ostataka delayed coker vrijednosti četiri milijarde kuna, rečeno je na Danu otvorenih vrata Rafinerije. Član Uprave Ine Ivan Krešić kazao je da se ta manifestacija organizira s ciljem da kompanija bude što transparentnija u svom djelovanju te u odnosu prema lokalnoj zajednici. Naglasio je da je ulaganje u postrojenje delayed coker veće od onog u Pelješki most. Nakon dovršetka, za oko tri godine, povećat će se profitabilnost i omogućiti da riječka Rafinerija nafte dođe u rang najsofisticiranijih europskih rafinerija te time osigurati njenu dugoročnu održivost, rekao je Krešić. Potpis ugovora za ove radove očekuje se do kraja godine. Direktor Rafinerije nafte Rijeka Ivica Jerbić izvijestio je da su u sklopu remonta Rafinerije ove godine obavljeni investicijski radovi, radovi održavanja i zamjene katalizatora. Očekivani rezultati su podizanje operativne sposobnosti, povećanje energetske učinkovitosti i sigurnosti te zaštite okoliša. U sklopu investicijskih radova bili su radovi na pećima Rafinerije, postrojenjima za uklanjanje sumporovodika iz destilata, modernizacija generatora pare a najsloženiji zadatak bila je ugradnja nove kolone na toping postrojenju, visine 55 metara. Uz to, počela je gradnja novog postrojenja za proizvodnju propilena, osnove za proizvodnju plastike, novog visoko profitabilnog proizvoda rafinerije. Radovi održavanja obuhvatili su kemijsko čišćenje 750 komada opreme i više od od 1000 inspekcijskih nadzora, pri čemu je zbrinuto više od 680 tona opasnog otpada, rekao je Jerbić. U poslovima remonta riječke Rafinerije nafte sudjelovalo je 2000 vanjskih izvođača iz nekoliko desetaka domaćih i međunarodnih tvrtki. Jerbić je istaknuo i da mjerne postaje i redovita mjerenja zraka i morske vode oko i uz Rafineriju pokazuju najbolje rezultate, osim postaji neposredno uz Rafineriju, koja je bilježila prekoračenja količine štetnih elemenata zraku. No, kazao je, nadamo se da će izvedeni radovi u sklopu remonta znatno doprinijeti smanjenju emisije štetnih čestica.

U proteklom tjednu na Zagrebačkoj burzi aktivnost ulagača je uvećana u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet je porastao za 20 posto to jest za 43 milijuna kuna te je iznosio 257,5 milijuna kuna. Razlog tome je ponajviše likvidnost dionice Kraša već treći uzastopni tjedan. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 234,7 milijuna kuna, što predstavlja 91 posto ukupnog dioničkog prometa. Promet ostvaren dionicama Kraša čini 60 posto ukupnog prometa. Tjedne promjene deset najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 0,00 posto do +17,65 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 18 izdanja, dok je ukupno 22 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni dionički indeksi su zabilježili porast treći tjedan zaredom. CROBEX je uzletio za 4,16 posto, s 1.899,75 bodova na 1.978,73 boda. CROBEX10 je porastao za 5,31 posto, na 1.176,49 bodova. CROBEXprime bilježi rast od 6,46 posto, zaključio je na 1.152,70 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od +0,35 posto koliko je uvećan CROBEXtransport do +12,98 posto koliko je uvećan CROBEXnutris. Obveznički indeksi su tjedan zaključili blagim padom, CROBIS je umanjen za 0,06 posto, a CROBIStr za 0,01 posto. Najlikvidniji je Kraš koji je treći uzastopni tjedan dominirao po dnevnom prometu. Njime se tijekom tjedna trgovalo u iznosu od 154 milijuna kuna, a bilježi cjenovni rast za 17,65 posto na 1.000,00 kuna. Podravka je zaključila prometom od 21,8 milijuna kuna, od čega se 2,5 milijuna kuna odnosi na blok promet, a njezine su dionice poskupjele za 12,50 posto na cijenu od 486,00 kuna. HT je trgovan u iznosu od 17,7 milijuna kuna, od čega je 8,7 milijuna kuna ostvareno blok transakcijom, a zaključio je porastom za 4,01 posto na cijenu od 168,50 kuna. Među deset najlikvidnijih izdanja porast cijene bilježi devet izdanja. Najveći rast bilježe spomenuti Kraš (+17,65%) i Podravka (+12,50%), a zatim Atlantic Grupa s poskupljenjem za 8,06 posto na cijenu od 1.340,00 kuna te uz četiri milijuna kuna prometa. Ericsson NT je zabilježio zadnju cijenu od 1.195,00 kuna, što predstavlja rast od 6,22 posto, a njegovim je dionicama protrgovan iznos od 2,4 milijuna kuna. Slijede spomenuti HT (+4,01%) pa povlašteni Adris čiji rast iznosi 4,00 posto, zadnja cijena 494,00 kune, a tjedni promet 10,8 milijuna kuna. Optima telekom je zaključio uvećanjem za 2,40 posto na cijenu od 6,40 kuna te uz 10,1 milijun kuna prometa. Dionice Čakovečkih mlinova poskupjele su za 2,33 posto na 6.600,00 kuna, a njima se trgovalo u iznosu od 2,4 milijuna kuna. Valamar Riviera bilježi rast za 1,90 posto na 37,50 kuna i 11,3 milijuna kuna prometa. Tjedan bez promjene cijene bilježi Zagrebačka banka koja je zaključila na 59,50 kuna i prometom od 2,5 milijuna kuna.

U Europskom domu u Zagrebu 23. rujna 2019. održan je drugi Dan diseminacije u sklopu projekta NEC TM. Članovi konzorcija NEC TM koji čine tri pružatelja jezičnih usluga –  Pangeanic iz Španjolske, Tilde iz Latvije i Ciklopea iz Hrvatske te Centralni državni ured za informacijsko društvo i digitalnu agendu Španjolske (Secretaría de Estado para el Avance Digital) – predstavili su rezultate svojeg dosadašnjeg rada na projektu i pružili detaljan pregled statusa i ciljeva projekta NEC TM te su održali prezentacije o ELRC-u (Europskoj koordinaciji za jezične resurse) i nacionalnim i europskim projektima s ciljem stvaranja središnje prevoditeljske memorije. NEC TM je ambiciozan projekt na razini Europske unije čiji je konačni cilj organizacija, optimizacija i iskorištavanje neiskorištenih nacionalnih dvojezičnih resursa koje stvara javna uprava, kao i poticanje protoka informacija/jezičnih resursa između javne administracije i dobavljača (pružatelja jezičnih usluga i jezičnih profesionalaca) te je po svome opsegu komplementaran aktivnostima ELRC-a i nadopunjuje ih. Ti se jezični resursi mogu upotrebljavati kao otvoreni podaci i opći podaci za umjetno učenje. Foto: Ciklopea Članovi konzorcija također su predstavili trenutačni status projekta NEC TM i izvješća o iznosima potrošnje vezanim uz usluge prevođenja pojedinih zemalja te su raspravljali o izazovima s kojima su se suočili tijekom faze prikupljanja podataka. Projekt NEC TM teži pružanju besplatnog nacionalnog i europskog poslužitelja prijevodnih memorija koji bi države članice mogle upotrebljavati za pohranu i upotrebu prijevodnih resursa generiranih iz ugovora javne uprave čiji resursi do sada nisu bili prikupljani niti korišteni, čime bi se optimizirali troškovi prevođenja u pojedinim državama i cijelom EU-u. Drago nam je što je Zagreb, uz organizaciju i podršku lokalnog partnera na projektu, tvrtke Ciklopea, bio domaćin ovog dana diseminacije koji predstavlja uzbudljiv korak prema daljnjoj centralizaciji i učinkovitom dijeljenju podataka diljem Europske unije.

Mercator grupa povećala je u prvom polugodištu ove godine prihode i dobit u odnosu na isto razdoblje lani, objavio je slovenski trgovački lanac. Prihodi od prodaje cijele grupacije Mercatora u prvih šest mjeseci iznosili su 1,06 milijarde eura, što je rast od 0,6 posto prema lanjskom rezultatu, dok je čista dobit iznosila 2,36 milijuna ili 58,4 posto više nego lani. U zadnje dvije godine uspjeli smo povećati bruto dobit iz poslovanja za 72 posto te bitno smanjiti razinu zaduženosti, kazao je direktor Mercatora Tomislav Čizmić, dodavši da se radi o poslovnom i financijskom preokretu za koji su zaslužni nova strategija kompanije i svi zaposleni.Mercator grupa ima u Sloveniji 9500 zaposlenih, dok ih je u svim zemljama u kojima su prisutni ukupno 20.200. U Sloveniji je Mercator u prvih šest mjeseci ostvario 57,1 posto od ukupnih prihoda od prodaje, a u Srbiji 31,8 posto. U BiH je taj udio 5,2 posto, u Crnoj Gori 4,9 posto i u Hrvatskoj 1 posto, navodi se u polugodišnjem izvješću. Mercator i ove godine nastavlja s donesenom strategijom restrukturiranja i smanjivanja financijskih obveza, u okviru koje je među ostalim austrijskoj grupi Supernova prodao 10 trgovačkih centara u okviru monetizacije te 116,6 milijuna prihoda s tog naslova upotrijebio za smanjenje duga.Mercator će s prodajom poslovno nepotrebnog prostora nastaviti na svim svojim tržištima, poručila je uprava trgovačkog lanca povodom objave poslovnih rezultata iz prvog polugodišta. Mercator je dio staroga koncerna Agrokor koji je u fazi restrukturiranja. U travnju je počela djelovati Fortenova grupa, na koju će iz sustava Agrokora biti prenesene zdrave tvrtke, a do kraja godine u nju bi trebao biti uključen i Mercator.