
Poslovanje
Rimac Grupa: Prodano 50 Nevera i 99 Mistrala, u kampus do kraja godine
Početna cijena Rimac Nevere jest dva milijuna eura i već ih je prodano 50, proizvodna hala kampusa u Kerestincu proradit će do kraja godine, a svih 99 Bugatti Mistrala po cijeni od pet milijuna eura prodano je na neviđeno, neke su od novosti iz Rimac Grupe predstavljene u njihovom proizvodnom pogonu u Jankomiru. Voditeljica komunikacija Rimac Grupe Marta Longin kaže za tvrtku u kojoj radi da je to vrh automobilske industrije.
"Pokazujemo koliko daleko tehnologija može ići. Ne radi se o masovnom tržištu, već o premium segmentu", kaže Longin.
Rimac Grupa okuplja dvije kompanije: Bugatti Rimac usmjerenu na dizajn, razvoj i proizvodnju hiperautomobila marki Bugatti i Rimac Automobili te Rimac Technology, usmjerenu na razvoj i proizvodnju tehnologije i komponenti za vozila automobilskih proizvođača. Ima više od 2.000 zaposlenih i konsolidirani godišnji prihod od 400 milijuna eura. Više od polovice zaposlenih su inženjeri.
Dioničari su im Porsche s 20,4 posto, Mate Rimac 23,4 posto, Softbank 13,6 posto, Neurone 10,5 posto, Hyundai osam posto te drugi investitori s 24,1 posto.
Grupa je prošla kroz nekoliko uspješnih rundi prikupljanja kapitala te je samo od 2017. godine prikupljeno oko 820 milijuna eura privatnoga kapitala u tri kruga financiranja, od investitora kao što su Porsche, Hyundai, KIA, Investindustrial, Softbank i Goldman Sachs.
Dobavljač je dijelova za velike brendove industrije i proizvođač hiperautomobila. Do sada je skupio više od 850 milijuna eura investicija od privatnih investitora iz inozemstva.
Kompanija je u svibnju 2022. godine procijenjena na 2,2 milijarde eura. Ima više od 12 klijenata u autoindustriji, a trenutno radi na više od 30 projekata.
Rimac Grupa ima službeno upisanih sedam svjetskih rekorda.
Proizvodna hala kampusa Rimac u Kerestincu trebala bi biti gotova do kraja godine. Površine je 75.000 kvadrata, nešto veća od jezgre Dubrovnika. Preko ljeta preselit će neke dijelove proizvodne linije, a do kraja godine trebala bi početi i proizvodnja u kampusu. Nakon što proizvodna hala bude gotova, radit će se i ostale faze kampusa.
Radovi na kampusu započeli su 2021. godine, a proizvodna hala, najvažniji dio kampusa duga je 400, a široka 200 metara.
Rimčev kampus koji je trenutno u izgradnji vrijedan više od 200 milijuna eura, na 200.000 kvadrata, koji će također biti dom Rimac Technologyja.
Rimac Grupa posluje na osam lokacija: Warwick UK, Berlin, Molsheim Francuska, Sveta Nedelja, Osijek, Split i Zagreb. Vodi računa o tome da sve što može nabavlja u Hrvatskoj. Tako trenutno radi s oko 1.200 domaćih dobavljača.
U preuređenje zgrade na zagrebačkom Jankomiru, gdje im je sada proizvodni pogon, uložili su više od sedam milijuna eura.
Svi Bugattiji rasprodani, kao i trećina Nevera
Voditelj Ureda izvršnog direktora Marko Rubičić kazao nam je da su svi Bugattiji rasprodani do 2024. godine, a prošle godine isporučen je 400. od 500 Bugattija Chiron.
Rubičić tvrdi da će nasljednik Chirona biti hibrid, ali će imati Rimac elektrifikaciju. Kompletan je inženjering za nasljednika Chirona u Hrvatskoj.
Poznato je da su se počele isporučivati i prve Nevere kupcima, prvog serijskog auta Rimca.
"To je naša perjanica", kažu u Rimcu. Taj auto razvijen je za globalno tržište, homologiziran je i potpuno je novi hiperautomobil.
Do sada je prodana trećina očekivane proizvodnje Nevere, oko 50 auta. Da bi se zadržala ekskluzivnost proizvoda, izradit će ih se 150. Neveru prodaje 29 dilera iz cijelog svijeta, koji su zaduženi za njegovu promociju i prodaju.
Najviše Nevera prodaje se u Europi i SAD-u. Početna je cijena dva milijuna eura.
O kakvom se "čudovištu" radi, vidimo iz podatka da bi baterija Nevere mogla strujom opskrbljivati 20 kućanstava. Sve na tom automobilu najviše je kvalitete, u njega je ugrađena najsofisticiranija moguća tehnologija i to je tržište prepoznalo, čak i uz enormnu cijenu auta.
"Želimo biti kompanija koja radi najuzbudljivije automobile na svijetu", kaže Longin.
Ovog ljeta predstavljen je prvi proizvod u relativno novoj grupaciji - Bugatti Mistral, koji je rasprodan prije nego što je uopće pokazan javnosti, svih 99 komada.
To pokazuje snagu brenda Bugatti, starog više od 100 godina, koja se s brendom Rimac tek treba ostvariti, smatraju u Grupi.
Uskoro očekuju širenje glavnog biznisa Grupe Rimac, proizvodnju baterijskih sustava u velikim serijama.
Kapacitet proizvodnje Rimac Grupe jest do 150 auta godišnje (Nevere i Bugattija, od čega će oko 90 biti Bugattiji).
"Želimo raditi projekte, uglavnom baterijskih sustava, od nekoliko desetaka tisuća komada godišnje i za takve radimo serijske linije. Tržište ima i najveće potrebe za baterijskim sustavima", kaže Marta Longin.

Poslovanje
Rekordan broj paketa na tržištu poštanskih usluga
U četvrtom tromjesečju prošle godine nastavljen je rast paketskih usluga te ih je ostvareno rekodnih 8,9 milijuna, što je za 5,8 posto više nego u prethodnom tromjesečju i 1,6 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, izvijestila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Veći broj paketa rezultirao je i povećanjem njihovog udjela na ukupnom tržištu na kojemu paketi zauzimaju više od 13 posto, što je najveći udjel do sada. Istovremeno, smanjen je ukupan broj poštanskih usluga u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 1,9 posto, dok je na godišnjoj razini ukupni broj usluga pao za 0,5 posto.
U posljednjem lanjskom tromjesečju zaustavljen je rast usluga u međunarodnom prometu prisutan nekoliko tromjesečja za redom. Ostvareno je ukupno 4,5 milijuna usluga, što je za oko šest posto manje nego u prethodnom tromjesečju i za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prihodi od obavljanja poštanskih usluga neprekidno rastu već nekoliko tromjesečja tako da je u četvrtom tromjesečju ostvareno 547 milijuna kuna što je za 0,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine i za četiri posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na povećanje prihoda najviše je utjecao rast paketskih usluga i usluga s dodanom vrijednosti (ekspresnih pošiljaka) koje su porasle za 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prihodi su rasli i na godišnjoj razini te su u 2022. iznosili oko 2,09 milijardi kuna, što predstavlja povećanje za 5,4 posto u odnosu na 2021. godinu.
Poštanske usluge u Republici Hrvatskoj na kraju 2022. pružalo je 24 davatelja. Najveći davatelj je HP-Hrvatska pošta koja je u 2022. imala udjel od 87,4 posto po broju ostvarenih usluga i 58,2 posto u ukupnim prihodima, pokazuju podaci HAKOM-a.

Poslovanje
Većinski vlasnik dubrovačkih Hotela Plat Karisma za obnovu planira iznad 100 mil. eura
Dubrovačka hotelska kuća Hoteli Plat prešla je u većinsko vlasništvo međunarodne tvrtke Karisma Resorts International, koja je preuzela i upravljanje te planira revitalizaciju tog hotelskog kompleksa, izvijestili su u utorak iz Karisme, iz koje se doznaje da se planirano ulaganje kreće iznad 100 milijuna eura.
"U potpunosti je dovršena transakcija kojom je tvrtka Karisma Resorts International postala jedini vlasnik društva KHA četiri d.o.o., većinskog vlasnika dubrovačkog Hotela Plat. Ova transakcija otvorit će i put za revitalizaciju Hotela Plat i vezanog turističkog kapaciteta u mjestu Plat, za što su veći ranije postojali ambiciozni planovi, no izazovni gospodarski i epidemiološki kontekst u zadnjih nekoliko godina te je planove stavio u drugi plan", ističu iz Karisme.
O samoj transakciji i iznosu preuzimanja ne navode puno detalja, osim što su na upit Hine rekli da su većinski udjel preuzeli od investicijskog fonda Prosperus, koji je imao oko 60 posto udjela.
Taj je pak fond svojedobno preuzeo fond Nexus, koji je zajedno s Karismom i (bivšim) koncernom Agrokor bio većinski vlasnik tvrtke KHA četiri, a ona pak vlasnik Plata.
Investicija u revitalizaciju Hotela Plat koju sada najavljuju iz Karisme, iznad 100 milijuna eura, znatno je viša od one koju su najavljivali pri privatizaciji Hotela Plat 2015. i 2016., kada se spominjalo nešto iznad 400 milijuna kuna i zbog čega su Hoteli Plat 2016. godine uvršteni na listu strateških investicijskih projekata RH.
Sada iz Karisme poručuju da preuzimanjem vlasništva i upravljanja žele omogućiti realizaciju ambicioznih planova za Hotel Plat u smislu najboljih svjetskih praksi uklopljenih u lokalnu zajednicu i ekološke standarde.
"Karisma je kompanija s više od 20 godina iskustva u luksuznom hotelijerstvu te ima znanje, želju i resurse da postojećem lokalitetu i cijeloj turističkoj zajednici donese novu vrijednost, a Hotele Plat pretvori u vrhunsku turističku destinaciju. Hrvatska i sve ono što ona nudi u turističkom smislu pravi je dragulj Jadrana", poručili su iz te međunarodne tvrtke.
Na pitanje tko su vlasnici Karisme, kažu samo da su to tri fizičke osobe, te da su jedna od vodećih grupacija u svijetu u području hotelskog menadžmenta, s više od 8000 zaposlenih u 25 turističkih resorta u svom portfelju. U strateškom su partnerstvo s kompanijom Paramount za obiteljske hotele Nickelodeon Hotels & Resorts u Meksiku i Dominikanskoj Republici, te sa kompanijom Margaritaville za luksuzne hotele Margaritaville Island Reserve.
Rijetki neobnovljeni kompleks kod Dubrovnika
Hoteli Plat su uz Kupare rijetki neobnovljeni turistički kompleks na dubrovačkom području, za koji se dugo godina tražio novi vlasnik i partner koji će ga obnoviti nakon razaranja u Domovinskom ratu, što se i našlo 2015., no od tada, osim promjene vlasništva i upravljačkih funkcija nekoliko puta tijekom zadnjih godina, na Platu se nije puno konkretno radilo ni gradilo, što je dodatno usporila pandemija te s time povezan zastoj turizma i investicija.
Hoteli Plat su hotelski kompleks u mjestu Plat u Župi dubrovačkoj, u čijem su sastavu (bila) dva hotela, depandanse, šest vila i dva paviljona, od kojih su jedan hotel i šest vila (sve kategorizirano s tri zvjezdice) bile i jedno vrijeme u uporabi.
Udaljeni su 15 kilometara od Dubrovnika te 10 kilometara od zračne luke.
Ukupni smještajni kapacitet u komercijalnoj funkciji je 535 kreveta, dok je znatan kapacitet još uvijek izvan komercijalne funkcije, a to su ratom devastirani i neobnovljeni hotel Ambasador te dva paviljona u kojima je ukupno 853 kreveta izvan funkcije.
Hotele Plat u svibnju 2015. od države su za 118 milijuna kuna preuzele tvrtka KHA četiri, iz sastava KHA, iza koje je stajao koncern Agrokor te meksički hotelski lanac Karisma i svjetski touroperator TUI.
Krajem 2017., što je i jedna od zadnjih vijesti o tim hotelima, izvijestili su da se za zastupanje KHA četiri ovlašćuje Irena Weber, uz podatak da su osnivači tvrtke KHA četiri Agrokor, Karisma Resorts International i fond Nexus (kasnije ga preuzeo Prosperus).
Uz Weber, tada su ovlaštene osobe za zastupanje KHA četiri bili i Krunoslav Šimatović, Nemanja Kostić (Crna Gora) i Ante Ramljak.
Tada se i neslužbeno govorilo da investicija u Hotele Plat čeka razrješenje situacije s Agrokorom, te da meksički hotelski lanac Karisma Resorts International nema namjeru niti je ikada imao izaći iz hrvatskog turizma i KHA-a.

Poslovanje
DOK-ING predstavio robotski sustav za specijalne postrojbe policije i vojske
Tvrtka DOK-ING izvijestila je da je na njemačkom sajmu Enforce Tac premijerno predstavila svoj multifunkcionalan stroj MV-3 Hystrix, namijenjen specijalnim, interventnim, protueksplozijskim i antiterorističkim postrojbama policije i vojske, za koji vjeruje da će privući veliki interes.
Prema riječima voditelja kupaca DOK-ING-a Dine Išasegija, na taj sajam, koji se održavao u Nürnbergu od 28. veljače do 1. ožujka, došli su predstaviti svjetskom tržištu svoj najnoviji robotski sustav.
"MV-3 sustav jedinstven je u svijetu, a napravljen je kako bi premostio identificirani jaz u sposobnostima, uočen prilikom obavljanja protuterorističkih zadaća specijalnih postrojbi. Rabi se u zadaćama borbe protiv terorizma i rješavanja kriznih situacija visokog rizika kao što su teroristički napadi, talačke krize i slično", izjavio je.
DOK-ING-ov inovativni sustav ponajprije je namijenjen za rješavanje kriznih situacija u zatvorenim prostorima - poput trgovačkih centara, aerodroma, koncertnih i sportskih dvorana, dodao je.
Prema riječima Alenka Ribića, nekadašnjeg pomoćnika za operativne zadaće specijalnih postrojbi MUP-a, a sada vanjskog suradnika DOK-ING-a, MV-3 taktičkom timu daje mogućnost upotrebe sustava s taktičkim timom ili bez njega, što omogućuje fleksibilnost i modularan pristup bez potrebe za izlaganjem specijalnih taktičkih timova opasnostima.
Ako stroj ide u rizično područje bez taktičnog tima, ima mogućnost istraživanja i izviđanja naprednim videosustavom od devet kamera i dva LCD monitora. Uz to, može uklanjati opasne prepreke zahvaljujući dodatnim alatima, a ima i detektore određenih plinova (primjerice butan, propan itd.).
Stroj na sebi može prenijeti još 700 kilograma dodatne specijalističke opreme poput formacijskih zaštitnih balističkih štitova, oružja i streljiva, ljestvi i drugo, navodi se između ostalog u priopćenju DOK-ING-a.
Zagrebački DOK-ING proizvodi robotske i autonomne sustave i opremu za posebne namjene te ima više od 80 posto tržišnog udjela u više od 40 zemalja svijeta.

Aktualno
ACI se prijavio na natječaj EU Dolina vodika Sjeverni Jadran
Nacionalni lanac marina ACI prijavio se na natječaj Europske unije "Dolina vodika Sjeverni Jadran", u koji je Hrvatska uključena zajedno sa Slovenijom i Autonomnom regijom Friuli, Venezia Giulia iz sjeverne Italije, s ciljem da ACI marina Opatija postane prva hrvatska marina u kojoj bi se razvio cijeli lanac vrijednosti vodika, priopćili su iz ACI-ja.
Iz ACI-ja podsjećaju da je Sabor RH u ožujku 2022. donio Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine, koja određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane, transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija te mogućnosti uključivanja gospodarstva u sektor proizvodnje opreme, čime bi se osigurala tehnološka prilagodba i sudjelovanje na europskom i svjetskom tržištu vodikovih tehnologija.
"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je javni poziv za iskaz interesa za uvrštavanje na listu potencijalnih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u području tehnologija i sustava vodika. ACI je, prepoznavši važnost zelene energetske tranzicije, iskazao interes po objavljenom pozivu", stoji u priopćenju.
Kako je navedeno u Strategiji, poseban oblik međunarodne suradnje vezan je uz potencijalnu uspostavu dolina vodika, a riječ je o regionalnim sustavima koji povezuju proizvodnju vodika, transport i različite krajnje uporabe te su važni za uspostavu i jačanje gospodarstva zasnovanog na vodiku. Hrvatska je uključena u projekt "Dolina vodika Sjeverni Jadran«, koji za cilj ima povezivanje projekata koji su sastavni dio doline, s potencijalnim partnerima u državama članicama doline.
Radi što brže prilagodbe odnosno tranzicije na zelenu energiju, na razini Europske unije započelo je raspisivanje niza natječaja, iz kojih se sredstva mogu koristiti upravo u svrhu opisane uporabe vodika. Jedan od tih natječaja je "North Adriatic Hydrogen Valley (Horizon Europe Programme – Clean Hydrogen Joint Undertaking)“, na koji se prijavio i ACI s namjerom da marina u Ičićima postane prva ACI marina u kojoj bi se razvio cijeli lanac vrijednosti vodika.
Time bi marina postala važno energetsko središte i jezgra budućeg razvoja Hrvatske, a sam je projekt dio šireg projekta “Koridor mobilnosti sa nultom emisijom Sjeverni Jadran. ACI-jev cilj je pritom i aktivno djelovanje na poljima koja bi tvrtki osigurala nastavak pozicioniranja na položaju predvodnika zelene tranzicije na Jadranu te posljedično jačanje nacionalne konkurentnosti Hrvatske, navodi se u priopćenju.
Član Uprave ACI-ja Josip Ostrogović istaknuo je da ACI, kao regionalni predvodnik u zelenoj energetskoj tranziciji u nautičkom turizmu, odnosno implementaciji najsuvremenijih visokotehnoloških rješenja usmjerenih na održivi razvoj te optimizaciju gospodarenja morem i priobaljem, predstavlja konkurentnu i logičnu opciju za realizaciju projekta tih gabarita.
"Prema planovima, zajednička tvrtka ACI – GITONE, uskoro će započeti s izgradnjom ACI marine Rijeka, najveće investicije u povijesti nautičkog turizma RH, koja će zahvaljujući najsuvremenijim tehnološkim rješenjima biti najnaprednija marina na Mediteranu. Realizacijom projekta doline vodika EU i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ACI marina Opatija također bi se pridružila takvom elitnom krugu te pozicionirala Kvarner kao mikro-lokaciju i RH kao članicu EU u središte zelene energetske tranzicije čitavog Mediterana“, istaknuo je Ostrogović.
"Clean Hydrogen Joint Undertaking" stavio je na raspolaganje ukupno 25 milijuna eura za potrebe projekta. Tim projektom predviđena je uspostava godišnjeg proizvodnog kapaciteta od 5.000 tona obnovljivog vodika, od čega najmanje 20 posto mora biti osigurano za prekograničnu razmjenu između uključenih zemalja. Italija, Slovenija i Hrvatska zajednički će promicati inovativna energetska rješenja temeljena na vodiku i tako pridonijeti ostvarenju ciljeva Europskog zelenog dogovora i Europske vodikove strategije, navode iz ACI-ja.

Poslovanje
Atlantic grupa u 2022. sa 196 milijuna kuna dobiti
Atlantic Grupa u prošloj godini ostvarila je gotovo 196 milijuna kuna neto dobiti, što je 43 posto manje nego godinu ranije, uz rast ukupnih prihoda za 11,7 posto, na 6,5 milijardi kuna, pokazuje nerevidirano, konsolidirano financijsko izvješće te kompanije objavljeno u utorak.
Atlantic grupa je lani ostvarila i rekordni prihod od prodaje od 6,4 milijarde kuna, što je za 11,8 posto više nego godinu ranije.
Najveći rast prihoda, od 20,2 posto na 644,6 milijuna kuna, ostvarilo je Strateško poslovno područje (SPP) Pića, slijedi SPP Kava s rastom od 16,2 posto, na 1,39 milijardi kuna, a dvoznamenkastim rastom prihoda od 10,5 posto, na 587,5 milijuna kuna, ističe se i ljekarničko poslovanje pod brendom Farmacia.
Među distribucijskim područjima prednjače Srbija, s rastom prihoda od 15,5 posto na 1,54 milijarde kuna, i Hrvatska, s rastom od 10,7 posto, na 1,55 milijardi kuna.
Istodobno, pod utjecajem značajnih poskupljenja u ukupnom spektru poslovnih aktivnosti, dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) smanjena je za 20,6 posto u odnosu na 2021. godinu, na 575,4 milijuna kuna, dok je neto dobit smanjena za 43,2 posto i iznosi 195,7 milijuna kuna.
“Atlantic Grupa je, unatoč brojnim izazovima u okruženju, u 2022. godini ostvarila povijesno rekordne prodajne rezultate, a rast je ostvaren u svim poslovnim i distribucijskim područjima. Nakon godina Covida, 2022. je obilježila ruska agresija na Ukrajinu koja je izazvala energetsku krizu, dodatne zastoje i nestašice u dobavnim lancima te značajna poskupljenja gotovo svih naših strateških sirovina i usluga. Ova smo poskupljenja samo djelomično uspjeli kompenzirati optimiranjem internih resursa te manjim dijelom povećanjem naših prodajnih cijena, što je, očekivano, dovelo do pada profitabilnosti. Neovisno o tome nastavili smo s ulaganjima u razvoj poslovanja - inovacije u proizvodnom portfelju, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i nastavak digitalne transformacije”, istaknuo je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.
Od važnijih korporativnih događanja, iz Atlantica ističu isplatu povijesno najviše dividende od 50 kuna po dionici te provedeno cijepanje dionica Atlantic Grupe, na način da je jedna dionica pojedinačnog nominalnog iznosa od 40 kuna podijeljena na četiri nove dionice pojedinačnog nominalnog iznosa od 10 kuna.