Poslovanje
Končar ugovorio posao revitalizacije grčke hidroelektrane Messochora
Grupa Končar potpisala je u Ateni s grčkom elektroprivredom Public Power Corporation (PPC) ugovor za prvu fazu revitalizacije grčke hidroelektrane Messochora u Grčkoj, izvijestili su iz Končara ne navodeći vrijednost ugovora. U tom će poslu u Grčkoj sudjelovati više društava Grupe Končar, na čelu s Končar Inženjeringom (KET), a iz Končara navode da će se u sklopu prve faze revitalizacije ovog postrojenja provesti ispitivanje i analiza cjelokupne opreme na hidroelektrani te obaviti sve pripremne radnje za prvo puštanje u pogon. "Končar je hidroelektranu Messochoru inicijalno ugovorio u razdoblju nakon završetka Domovinskog rata, kada je Grupa Končar intenzivno radila na povratku na svoja nekadašnja tržišta, među kojima je bila i Grčka. Nećemo pretjerati ako kažemo da je upravo ovaj projekt tada bio ključan posebice za Inženjering, ali i za ostale tvrtke iz naše Grupe", poručio je predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak. Iz Končara dodaju da je riječ o postrojenju instalirane snage 2 x 90 MVA, čije je opremanje elektrostrojarskom opremom po načelu "ključ u ruke" ugovorio 1996. u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Realizacija projekta trajala je od 1996. do 2002., a Končar je uspješno izvršio svoje ugovorne obveze te je oprema isporučena i montirana u zadanim rokovima. Međutim, kako napominju iz te kompanije, PPC se suočio s određenim administrativnim problemima zbog kojih nije bio u mogućnosti napuniti akumulaciju vodom potrebnom za ispitivanje, a u konačnici i osigurati rad ovog postrojenja te je stoga, u dogovoru s PPC-om, oprema konačno preuzeta te konzervirana kako bi se projekt mogao nastaviti kad se za to stvore uvjeti. "Malo tko je očekivao da će se to dogoditi tek nakon punih 20 godina, nakon što je Končar slijedom višemjesečnih pregovora s PPC-om konačno potpisao ugovor kojim se vratio na ovu hidroelektranu", kažu iz Končara. Dodaju i da s obzirom na stav grčkog partnera koji želi pustiti u pogon ovo postrojenje sa što više izvorno proizvedene opreme, vidljivo je kako je riječ o iznimno velikom tehnološkom i inženjerskom izazovu jer se u međuvremenu na tržištu za mnoge vrste ugrađene opreme dogodilo više tehnoloških promjena, uobičajenih za ovakav protek vremena.  
Poslovanje
Croatia Airlines sklopio ugovor o kupnji Airbusa A220
Croatia Airlines i Airbus potpisali su ugovor o nabavi najsuvremenijih zrakoplova Airbus A220 te će Croatia Airlines do 2026. godine zamijeniti sve zrakoplove novom unificiranom flotom i u potpunosti prijeći na mlazni pogon aviona, priopćeno je u utorak iz domaćega zračnog prijevoznika. Iz nacionalnoga zračnog prijevoznika podsjećaju da zamjena flote za Croatia Airlines predstavlja dugogodišnji proces tranzicije cjelokupnog poslovanja te da slijedi razdoblje prilagodbe svih poslovnih procesa novim zrakoplovima. Time će se, navode, dodatno optimizirati poslovanje nacionalnog avioprijevoznika, osigurati kvalitetnija popunjenost putničke kabine i bolja iskoristivost posade, dok će Croatia Airlines postati još više ekološki prihvatljiv avioprijevoznik i značajno će smanjiti potrošnju goriva i emisiju CO2. Pored toga osigurat će se znatno kvalitetniji i ugodniji letovi putnicima, ali i daleko ekonomičnije i održivije poslovanje, navodi se u priopćenju, u kojemu nema financijskih detalja ugovora. Predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Jasmin Bajić izjavio je da je - s obzirom na zahtjeve putnika, kretanja na visokokonkurentnom hrvatskom i svjetskom zrakoplovnom tržištu, cijene goriva i emisije CO2, ciljeve zelenih politika EU-a te ne manje važnu činjenicu "godine proizvodnje" postojeće flote - odluka o zamjeni flote Croatia Airlinesa imperativ te u potpunosti u skladu s  donesenom post-COVID strategijom. "Raduje me što u novi razvojni ciklus poslovanja ulazimo s partnerom kojeg dobro poznajemo te koji nam je na temelju dugogodišnje suradnje doista ponudio uvjete koje smo u ovom trenutku u mogućnosti i prihvatiti. Koristeći prostore postojećih ugovora, obnova flote predstavlja nastavak naše suradnje s Airbusom, odnosno postojećeg ugovora kojim ćemo do 2026. godine u potpunosti zamijeniti stare zrakoplove Croatia Airlinesa novima", izjavio je Bajić. "Novim i kvalitetnijim zrakoplovima u tržišnom segmentu od 100 do 150 sjedala osigurat ćemo bolji odaziv na konkretne potrebe svojih putnika čime ćemo, uvjeren sam, osigurati još efikasniji poslovni model zahvaljujući kojem ćemo otvoriti i dodatne prostore u svome poslovanju, osiguravajući svojim putnicima, ali i zaposlenicimma potrebne prednosti", dodao je. Glavni komercijalni direktor i voditelj međunarodnog poslovanja Airbusa Christian Scherer izjavio je kako mu je drago što je Croatia Airlines novi korisnik zrakoplova A220. "A220 idealan je za hrvatske zrakoplovne potrebe zbog operativne fleksibilnosti i učinkovitosti, što će kompaniji pomoći u ostvarenju ambicija regionalne i međunarodne povezanosti te pružanja vrhunskih usluga u bilo kojem aspektu, bilo da je riječ o udobnosti putnika ili ekonomičnosti putovanja i popunjenosti letova", rekao je Scherer. Iz Croatia Airlinesa još su početkom listopada izvijestili da će do 2026. godine postojeće zrakoplove zamijeniti Airbusom 220. Kako je tada priopćeno, zamjena flote realizirat će se putem narudžbe šest novih A220 zrakoplova, koji su ugovoreni kao dodatak postojećem ugovoru koji je kompanija zaključila 2008. godine, tada za A319 zrakoplove. Oni su potom 2015. godine zamijenjeni za A320 neotip, da bi se nakon usvojene strategije za novi razvojni ciklus odabrao tip A220, kapaciteta 127 i 148 sjedala.
Poslovanje
HNB: Dobit banaka u devet mjeseci 5 mlrd. kuna, milijardu više nego lani
Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine poslovale s ukupnom dobiti od pet milijardi kuna, što je oko milijardu kuna ili 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB). "Poslovanje kreditnih institucija u prva tri tromjesečja 2022. rezultiralo je s dobiti u iznosu od pet milijardi kuna. Prinos na imovinu (ROA) bio je 1,3 posto, što je blagi rast u odnosu na kraj 2021. godine kad je ROA iznosila 1,2 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,8 posto na 10,2 posto", navodi središnja banka u komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prva tri tromjesečja. Tri banke s dobiti većom od milijardu kuna Prema podacima iz tablice HNB-a o poslovanju kreditnih institucija, koja je izrađena na temelju podataka koje je središnja banka dobila od samih banaka, od 21 banke koja je poslovala u Hrvatskoj, prvih devet mjeseci s dobiti je završilo 19 banaka, a dvije su iskazale gubitak. Prema tim je podacima najveću dobit u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila Zagrebačka banka, 1,55 milijardi kuna, a više od milijardu kuna dobiti iskazale su još dvije banke - Erste&Steiermärkische Bank 1,07 milijardi kuna te Privredna banka Zagreb (PBZ) 1,04 milijarde kuna. Prema visini dobiti u prvih devet mjeseci slijede OTP banka (662,7 milijuna kuna) te Raiffeisenbank Austria (275,5 milijuna kuna), a na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom - Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 126,4 milijuna kuna. S gubitkom su, pak, poslovale J&T banka, čiji je gubitak u devet mjeseci iznosio 10,1 milijun kuna te Nova hrvatska banka s gubitkom u iznosu od 52,2 milijuna kuna. Inače, nakon što je nad Sberbankom pokrenut postupak sanacije, koju je preuzeo HPB, ta banka od sredine travnja posluje pod imenom Nova hrvatska banka i dio je grupacije HPB. Iz HNB-a u komentaru o poslovanju kreditnih institucija ističu kako se u prva tri tromjesečja ove godine ukupna imovina banaka povećala za 50,6 milijardi kuna (10,1 posto) i iznosila je 551,4 milijarde kuna. "Povećanje ukupnih kredita i predujmova za devet posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 17,1 posto rezultirali su daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 4,3 posto na kraju 2021. na 3,3 posto na kraju rujna 2022. NPL-ovi su se smanjili i u portfelju kredita nefinancijskim društvima (zabilježen je pad udjela NPL-ova s 9,9 posto na 6,5 posto), i u portfelju kredita kućanstvima (pad udjela NPL-ova sa 6,6 posto na 5,5 posto)", navode iz HNB-a. Ističu i kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prva tri tromjesečja 2022. na visokim razinama. Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava smanjila se u odnosu na kraj 2021. godine, s 25,9 posto na 24 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto. Na visokoj razini i nadalje je likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju rujna 2022. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 198,8 posto, podaci su središnje banke.      
Poslovanje
Pemo i Lonia postaju Studenac
Započela je završna integracija preuzetih prodavaonica Pemo i Lonia u mrežu Studenca. Proces uključuje preuređenje i vizualno usklađivanje prodavaonica s identitetom Studenca te finalno usklađivanje internih procesa. Do kraja godine sve će prodavaonice Pema te više od polovice prodavaonica Lonije postati dio jednog od vodećih maloprodajnih lanaca s najvećom i najbrže rastućom mrežom prodavaonica u Hrvatskoj, a potpuna integracija svih Lonijinih prodavaonica bit će završena do ožujka sljedeće godine. "Trgovačke lance Pemo i Lonia preuzeli smo sredinom ove godine, a završna faza integracije trajat će, predviđamo, do ožujka 2023. Cilj nam je sačuvati postojeće vrijednosti ovih lanaca, ali i obogatiti ih svim vrijednostima Studenca. Zadovoljstvo zaposlenika i kupaca ostaje nam prioritet, stoga je cijeli ovaj tranzicijski proces maksimalno prilagođen upravo njima. Izuzetno nas veseli taj poslovni korak, a spremno odgovaramo i na sve izazove koje nam donose integracijski procesi. Također, preuzimanje ovih dvaju trgovačkih lanaca strateški je iznimno važno za jačanje liderskog položaja Studenca te prilika da svoj jedinstveni proximity format i ponudu učinimo još dostupnijima svojim kupcima", izjavio je Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca. Preuzimanjem trgovačkih lanaca Pema i Lonije s više od 300 prodavaonica, Studenac je dodatno učvrstio svoj položaj na dubrovačkom području i u Zagrebu, ali i u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj te Zagrebačkoj županiji. Uz interne integracijske procese i prilagodbu čak 1.700 zaposlenika, završna faza tranzicije ovih trgovačkih lanaca uključuje i preuređenje i rebranding svih zagrebačkih prodavaonica s dodatnim sadržajima poput, primjerice, prepoznatljive ponude To go i pekare unutar prodavaonica. Prodavaonice u ostalim županijama za početak bit će samo rebrandirane, a u kasnijoj se fazi također planira preuređenje, priopćeno je iz trgovačkog lanca. Ističu da su im akvizicije, uz organski rast, važan dio poslovne strategije. Kompanija je već prethodno preuzela i uspješno integrirala lance Istarski supermarketi, Bure, Sonik, Kordun i Duravit.  "Važno nam je da se svi naši novi zaposlenici osjećaju dobrodošlo u mrežu Studenca te da uživaju sve pogodnosti i prilike koje i inače imaju zaposlenici Studenca. Uz aktivnu podršku koju imaju od sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, naši su zaposlenici svim novim kolegama iz Pema i Lonije snimili i prigodan video dobrodošlice. Svaki je novi početak na neki način izazovan, međutim mi smo tu da im ovu tranziciju maksimalno olakšamo i već se veselimo svim budućim zajedničkim uspjesima", zaključio je Senczuk.  
Poslovanje
Dnevno se bilježi i do sedam milijuna kibernetičkih napada
"Kibernetički napadi sve su brojniji i intenzivniji, dnevno se bilježi čak do sedam milijuna kibernetičkih napada. Razni su motivi ovih napada – od financijskih iznuda, krađa podataka pa sve do kontrole vitalnih resursa. Vrijeme u kojem živimo i ratovi kojima, nažalost, svjedočimo više ne uključuju samo konvencionalno oružje, već i mnogo sofisticiranije, kibernetičko. Ključ uspješne borbe protiv kibernetičkih napada su ljudi, odnosno njihovo znanje. U borbi protiv nove vrste napada ključna je i suradnja lokalnih, ali i međunarodnih stručnjaka. Upravo zato konferencije poput ove služe kako bismo svoja znanja i iskustva iz prakse prenijeli sudionicima", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić na novom izdanju konferencije o kibernetičkoj sigurnosti SecureTech 2022, uz temu zaštite kritične infrastrukture, poput prometnog sustava, energetike, zdravstva, komunikacija i financija. Konferenciju već sedmu godinu zaredom organizira Hrvatska gospodarska komora u suradnji s (ISC)² Adriatic Chapterom, a ove je godine okupila više od 150 sudionika. "Recentni, sve učestaliji i sve učinkovitiji napadi na kritičnu infrastrukturu u fokusu su posebnog interesa stručnjaka iz područja kibernetičke sigurnosti. Kako se adekvatno pripremiti za takve incidente, kako ih prevenirati, kako odgovoriti na njih kada i ako se dogode te kako otkloniti njihove posljedice – neka su od pitanja na koje naša godišnja konferencija SecureTech pokušava odgovoriti. Pravni okviri i zakonska regulativa koja pokriva ovo područje, najnovije sigurnosne tehnologije te primjena najboljih sigurnosnih praksi također su neke od tema naše konferencije", rekao je predsjednik Chaptera (ISC)2 za Adriatic regiju Edo Babić. (ISC)2 je globalna organizacija koja okuplja stručnjake za kibernetičku i informacijsku sigurnost iz cijelog svijeta s više od 168.000 certificiranih članova. Konferencija je okupila voditelje odjela kibernetičke i informacijske sigurnosti velikih tvrtki koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, kao i renomirane stručnjake iz regionalnih tvrtki koje se bave kibernetičkom i informacijskom sigurnošću. Jedna od mogućih vrsta prijetnji jest i tzv. APT (Advanced Persistent Threat), najčešće nacionalna država ili skupina pod pokroviteljstvom države s neovlaštenim pristupom mreži. "Želimo potaknuti operatore ključnih usluga na analitičko razmišljanje s ciljem preciznijeg određivanja potencijalnih napadača na upravljački dio sustava. Ideja je da ne može bilo tko napasti procesni sustav, već da to mogu samo APT-ovi koji su geopolitički motivirani. Na temelju tog rezultata moguća je bolja procjena rizika, a u slučaju incidenta efikasniji odgovor na incident. Ukratko, obrana je efektivnija i efikasnija", rekao je izv. prof. dr. sc. Stjepan Groš s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Alojzije Jukić / Foto: HGK Saša Jušić iz tvrtke Infigo IS govorio je o aktivnostima red teaminga. Riječ je o tehnici ispitivanja sigurnosti informacijskih sustava koju primjenjuju tzv. etički hakeri koji u dogovoru s organizacijom u kontroliranim uvjetima provode simulaciju ciljanoga kibernetičkog napada kako bi se testiralo koliko dobro funkcioniraju mehanizmi obrane. "Redovno ispitivanje sigurnosti (penetration testing, vulnerability scanning, red teaming) jedna su od ključnih sigurnosnih mjera za proaktivnu zaštitu informacijskog sustava. Redovnim provođenjem penetracijskih testiranja korisnici mogu pravodobno identificirati ključne slabosti informacijskog sustava prije nego što to učine vanjski ili interni napadači. Pritom, ključno je da korisnici prilagode vrstu i opseg ispitivanja svojoj razini zrelosti te da pritom adresiraju ključne sigurnosne rizike", rekao je Jušić. Tamara Hadjina iz tvrtke Končar Digital govorila je o istraživanjima u području sigurnosti kritične infrastrukture. "Končar Digital, IT tvrtka Grupe Končar, razvija digitalna rješenja i softverske platforme za upravljanje pametnim gradovima, kritičnom infrastrukturom i energetikom. Sigurnost industrijskih upravljačkih sustava, koji su ključni pokretači kritične infrastrukture, jedan je od fokusa pri razvoju digitalnih rješenja. Sudjelovanjem u nacionalnim i europskim istraživačkim projektima Končar Digital izgrađuje kompetencije i usmjerava razvoj svojih proizvoda u skladu s najnovijim istraživačkim rezultatima iz područja kibernetičke sigurnosti", rekla je Hadjina.