U Fortenovi su za slovensku agenciju potvrdili da su o tome obavijestili Europsku komisiju kao regulatora zaštite tržišnog natjecanja u EU-u, a prethodni postupak za odobrenje preuzimanja slovenskog trgovačkog lanca pokrenuli su u Bruxellesu 13. kolovoza ove godine. U Fortenovi ne žele nagađati kada bi moglo doći do planiranih vlasničkih promjena odnosno preuzimanja Mercatora. Svi daljnji koraci ovisit će o tome kada će Bruxelles odgovoriti na obavijest o namjeravanoj vlasničkoj koncentraciji na razini EU-a, uključujući i Hrvatsku i Sloveniju, prenosi STA. Prema pisanju ljubljanskog dnevnog lista Dnevnik, postoji mogućnost da Europska komisija odlučivanje o dopuštenosti koncentracije Fortenove i Mercatora prepusti slovenskoj agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. STA dodaje da im je Fortneovi danas potvrđeno da su, osim u Bruxellesu, postupak za odobrenje koncentracije s Mercatorom pokrenuli i kod lokalnih regulatora tržišnog natjecanja u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, tržištima na kojima Mercator posluje. Slovenski mediji podsjećaju da je predsjednik upravnog odbora Fortenove grupe Maksim Poletaev krajem srpnja za zagrebački Večernji list najavio da će Mercator biti prenesen na grupu Fortenova do kraja studenoga ove godine, nakon što se završe svi predviđeni pravni postupci, te da je sa slovenskom vladom dogovoren plan prijenosa Mercatorovih dionica u Fortanova grupu. No, list Dnevnik prenosi i ocjene neimenovanih poznavatelja situacije kako su mogućnosti da do prijenosa dođe do kraja studenoga male. Podsjeća se, naime, da se s predviđenim vlasničkim promjenama mora najprije suglasiti svih 55 banaka vjerovnika Mercatora. Nakon toga će Fortenova grupa morati objaviti ponudu za preuzimanje Mercatora, koje nisu u vlasništvu Agrokora, što je oko 30 posto dionica. Naime, trenutno je 69,57 posto dionica Mercatora u posjedu Agrokora, ruski Sberbank ima 18,54 posto, a preostalih 11,89 posto u vlasništvu je raznih banaka i privatnih ulagača. O tomu hoće li Fortenova grupa morati otkupiti i paket dionica koje u Mercatoru drži Sberbank ovisi i visina sredstava koje će morati osigurati za preuzimanje Mercatora. Neimenovani izvori kao najveći mogući iznos potreban za to preuzimanje spominju iznos od 70 milijuna eura. Slovenski mediji također prenose kako nagodba u postupku izvanredne uprave nad Agrokorom daje mogućnost i da Sberbank svojih 18 posto dionica najvećeg trgovačkog lanca zamijeni za povećanje svog udjela u Fortenovi. Prema tom aneksu nagodbe, Sberbank bi za svoje dionice Mercatora mogao dobiti dodatnih 1,6 posto udjela u Fortenovi, u kojoj trenutno ima udio od 39,2 posto, navode mediji.

Mate Štetić, dosadašnji predsjednik Uprave PIK Vrbovec, s početkom rujna se pridružuje Atlantic Grupi na poziciji glavnog direktora Strateškog poslovnog područja Kava. Štetić ovim karijernim prelazom završava deset godina na čelu PIK Vrbovca. Ranije je vodio Mlinar, u kojem je kao predsjednik Uprave započeo proces restrukturiranja, osiguravajući fokus na vlastiti maloprodajni lanac kroz značajne promjene u pristupu poslovanju i samom asortimanu. Kao nadležni menadžer za marketing te istraživanje i razvoj u Ledu i Zvijezdi radio je na pozicioniranju ovih brendova, dok u prodaji Leda bio usmjeren na širenje na druga tržišta. Kako se navodi u priopćenju, Štetić ulogu glavnog direktora SPP Kava preuzima s glavnim ciljem usmjeravanja cjelokupnog poslovanja i organizacije ovog područja ka održivom i stabilnom dugoročnom rastu, odnosno zadržavanja i unapređenja vodeće pozicije u regiji. "SPP Kava sa svojim brandovima Grand kafa i Barcaffe strateški će se fokusirati na dva glavna segmenta — daljnje pomlađivanje i moderniziranje kategorije tzv. svježe pržene i mljevene kave s posebnim naglaskom na jačanje konzumacije izvan kućanstva, te na operativnu učinkovitost u cilju održavanja profitabilnosti poslovanja", stoji u priopćenju Atlantic Grupe.

Hrvatska ICT tvrtka Comping ostvarila je platinum status davatelja rješenja u Dell Technologies Partnerskom programu za 2019. godinu. Ulaskom u Dell Technologies Partnerski program, Comping svojim korisnicima sada može ponuditi još širu paletu bitnih infrastrukturnih rješenja kako bi izgradili svoju digitalnu budućnost, transformirali IT i zaštitili svoju najvažniju imovinu – informacije. Na temelju uspješno postavljenog plana, odnosno certificiranja te uspješnih prodajnih rezultata, Comping je ispunio sve preduvjete, ali i poslovne zahtjeve za dobivanje jednog od najviših statusa, navodi se u priopćenju tvrtke. "Svi statusi zahtijevaju određene certifikate, adekvatne prodajne rezultate, a u pojedinim segmentima, odnosno grupama proizvoda potrebne su i zasebne ekspertize. Proširili smo time te dodatno educirali vlastite stručnjake čime ispunjavamo ugovorne obveze tvrtki Dell Technologies, ali i obveze prema krajnjim korisnicima. Drago nam je da je Dell Technologies prepoznao Comping kao etabliranu hrvatsku IT tvrtku izvrsne reputacije, s ozbiljnim pristupom radu i klijentima. Ovaj uspjeh nas tjera naprijed i cilj nam je doseći najviši mogući status, a to je titanij“, ovom prigodom izjavio je Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga. ICT tvrtka u sklopu svog portfelja nudi cjelovita tehnološka poslovna rješenja i usluge koje korisnicima omogućavaju unapređenje poslovanja i ostvarivanje punog potencijala. Poslovna rješenja tvrtke temeljena su na kombinaciji poznavanja tehnologije, razumijevanju poslovnog okruženja i inovacija te su potpomognuta alatima, metodologijama i najboljom poslovnom praksom. "Partneri s platinum statusom naši su najvažniji strateški partneri, oni koji dosljedno podržavaju proizvode, usluge i rješenja tvrtke Dell Technologies u korist naših zajedničkih kupaca. Ovaj status omogućava još kvalitetniju stratešku podršku, usluge i priznanje koje zaslužuju, a zajedno ćemo još i više podignuti ljestvicu. Radujemo se budućem snažnijem i uzajamno korisnom partnerstvu", rekla je Jasmina Stritar, direktorica Dell Technologies za jugoistočnu Europu.  

Njemačko gospodarstvo ne pokazuje znakove oporavka u ljetnom tromjesečju, konstatirala je središnja banka, upozoravajući na mogućnost tehničke recesije nakon blagog pada aktivnosti u drugom tromjesečju. U razdoblju od travnja do lipnja njemačko gospodarstvo smanjilo se 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, izvijestio je prošlog tjedna državni statistički ured Destatis. Ako se pad aktivnosti nastavi i u ljetnim mjesecima, Njemačka će tehnički biti u recesiji. "Ukupne bi gospodarske aktivnosti mogle ponovo blago pasti", upozorili su u središnjoj banci u osvrtu na aktualno treće tromjesečje. Glavni su razlog kontinuiranog posustajanja aktivnosti slab izvoz i kontinuirani pad industrijske proizvodnje, dok potrošnja i građevinski sektor podupiru gospodarstvo. Tek će se vidjeti hoće li se izvoz i industrija oporaviti prije nego što povuku za sobom i domaće pokazatelje, poput zaposlenosti i potrošnje, napominju u Bundesbanku. Izvozno orijentiranu njemačku industriju koče usporavanje svjetskog gospodarstva i neizvjesnost koju generiraju trgovinski sukob SAD-a i Kine te Brexit. Dodatni su teret strukturne promjene u automobilskoj industriji koje donosi prijelaz na električne motore. Njemački ministar financija Olaf Schulz naglasio je u nedjelju da Njemačka ima dovoljno prostora u proračunu za borbu protiv ekonomskih kriza, nagovijestivši da bi vlada za dodatne troškove mogla osigurati do 50 milijardi eura. Schulz je priznao da u vladi raspravljaju o potrošnji financiranoj zaduživanjem. Naglašava ipak da u dobrim vremenima država mora živjeti u okviru svojih mogućnosti, između ostalog i zato da bi mogla intervenirati u lošim vremenima. Očekuje se da će udio njemačkog duga u BDP-u ove godine pasti na oko 58 posto, s prošlogodišnjih 60,9 posto. To bi značilo da će kliznuti ispod najviše dopuštene razine u Europskoj uniji od 60 posto i dati vladi više prostora za fleksibilnost u budućoj potrošnji, napominje Reuters. "Dakle, ako je udio duga u BDP-u u Njemačkoj niži od 60 posto, to nam daje prostor da se punom snagom suprotstavimo krizi", kazao je njemački ministar financija. Podsjetio je da je globalna financijska kriza 2008./2009. Njemačku stajala otprilike 50 milijardi eura, te dodao: "Moramo moći prikupiti toliko (novca). Mi to možemo - to je dobra vijest", naglasio je. U ministarstvu financija nisu željeli komentirati u petak objavljeno medijsko izvješće, prema kojem je Berlin spreman ukinuti propisanu obvezu uravnoteženja proračuna i zadužiti se kako bi spriječio moguću recesiju. Neimenovani vladin dužnosnik izjavio je početkom mjeseca za Reuters da u ministarstvu financija razmišljaju o izdanju obveznica u skladu s formalnijim propisima o kočenju zaduživanja i da namjeravaju upotrijebiti novac za financiranje programa zaštite klime.

Uprava mostarskog Aluminija objavila je kako bez obećane financijske potpore ta posrnula kompanija, dužna više od 200 milijuna eura, neće samostalno moći pokrenuti proizvodnju. Kako su objavili tiskani mediji u Mostaru, Uprava je navela da je na sastancima Kriznog vijeća, kojega čine predstavnici sindikata radnika, Nadzornog odbora, Uprave, politički predstavnici Hrvatskog narodnog sabora BiH i Vlade Federacije BiH, bila najavljena podrška za pronalazak financijskih sredstava za ponovno pokretanje proizvodnje. "Trenutna očekivanja javnosti su usmjerena na pokretanje pogona Aluminija, najprije Ljevaonice, zatim Anoda te u konačnici Elektrolize, uz zadržavanje radnika. Zasad, nažalost, nema naznaka koje bi potvrdile da će Aluminij uskoro raspolagati novčanim sredstvima kako bi se ostvarilo ono što svi priželjkujemo – pokretanje svih pogona Aluminija", navodi Uprava. Pojasnili su kako su posve nerealna očekivanja da se proizvodnja u pogonima Ljevaonice pokrene 1. rujna, što je navedeno u ranijim planovima uz uvjet da se osigura financijska potpora do 1. kolovoza. "No, nažalost, do danas Aluminij nije dobilo navedenu novčanu potporu te se proces pokretanja proizvodnje nije realizirao", naveli su iz Uprave Aluminija. Ne može se osigurati niti isplata otpremnina djelatnicima koji bi planom restrukturiranja u početnoj fazi bili tehnološki višak, zbog čega su zatražili da se u rješavanje tog problema uključe predstavnici Vlade Federacije BiH, dodaju. Pozvali su predstavnike vlasti da se priključe naporima za ponovno pokretanje proizvodnje. Iz Uprave podsjećaju da je Aluminij plaćao nekonkurentnu cijenu električne energije, daleko veću nego bilo koja druga kompanija u Europi, što govori o odnosu institucija države i entiteta Federacije BiH. Proizvodanj u Aluminiju je ugašena 10. kolovoza zbog prekida napajanja električne energije, a dugovanja kompanije iznose više od 200 milijuna eura, od čega se dvije trećine odnose na račun za struju.