Poslovanje
Raste broj tvrtki koje se bave prijevozom
Međunarodni dan vozača i automehaničara mnogi u svijetu obilježavaju 15. siječnja, a to je bio povod da Financijska agencija predstavi podatke iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja tvrtki koje se bave tom djelatnošću. Prema Fininim podacima, za sada su posljednji izvještaji predani za 2018. godini: u području djelatnosti H – Prijevoz i skladištenje poslovalo je ukupno 5.907 poduzetnika, od čega je njih 4.290 kao pretežnu djelatnost registriralo djelatnost kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta. Ukupno su zapošljavali 68.513 zaposlenih, od kojih je 35.023 ili 51,1 posto bilo zaposleno u djelatnosti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta, a što predstavlja porast broja zaposlenih od 20,8 posto u odnosu na 2017. godinu.
Bila je to dobra godina i u financijskom smislu jer su iskazali pozitivan financijski rezultat, gotovo 14 milijuna kuna, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje za 14,5 posto. Ukupan prihod iznosio je 4,5 milijardi kuna, što je za 49 posto više negoli u prethodnom razdoblju. Povećani su i ukupni rashodi i to za 49,3 posto, odnosno s tri milijarde kuna na 4,5 milijardi kuna. Neto dobit u iznosu od gotovo 645,7 milijuna kuna predstavlja smanjenje od 22,5 posto u odnosu na godinu prije, a prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.364 kuna.
U 2018. godinu poduzetnici skupine djelatnosti - ostali kopneni prijevoz putnika, u koji ulaze gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika, taksi-služba te ostali kopneni prijevoz, imao je najviše poduzetnika čija je pretežna djelatnost taksi-služba, njih ukupno 838. Na drugome mjestu nalazi se nešto manji skup poduzetnika iz djelatnosti ostaloga kopnenog prijevoza putnika, 561 poduzetnik, no oni su ostvarili gotovo 2,6 milijardi kuna prihoda ili 56,6 posto ukupnog prihoda djelatnosti.
Ovaj razred djelatnosti ostvario je najveću ostvarenu dobit, i to u iznosu od gotovo 45,1 milijun kuna. Najveći broj zaposlenih i najveći prihod u djelatnosti ostaloga kopnenog prijevoza putnika u 2018. godini ostvario je Zagrebački električni tramvaj, koji je zapošljavao 3.758 radnika, a prihod im je bio veći od 1,15 milijardi kuna. Na prvome mjestu po ostvarenoj dobiti razdoblja jest Rijeka plus iz Rijeke, s ostvarenih 5,1 milijun kuna dobiti.
Najveći broj zaposlenih u 2018. godini evidentiran je kod poduzetnika u djelatnosti ostalog kopnenog prijevoza putnika, njih 6.323, a najveći broj zaposlenih imalo je društvo Autotrans iz Cresa 672. Isto je društvo ostvarilo i najveći ukupan prihod u iznosu od 260,2 milijuna kuna.
Gradski i prigradski prijevoz putnika u minusu
U djelatnosti gradskog i prigradskoga kopnenog prijevoza putnika iskazan je neto gubitak, i to u visini od gotovo 31,9 milijuna kuna. Najveći gubitak iskazalo je društvo Promet iz Splita, u iznosu od 15,3 milijuna kuna. Isto je društvo 2017. godinu završilo s gotovo 9,8 milijuna kuna gubitka, dok je u 2016. godinu bilježilo 11,2 milijuna kuna dobiti.
I taksi-službe poslovale su s gubitkom, 2,4 milijuna kuna. Najveći gubitak u 2017. godini ostvarilo je društvo Pozivni centar zapad u likvidaciji. Vrijedi istaknuti da je u godinu dana broj poduzetnika u djelatnosti taksi-službe s 435, koliko ih je bilo u 2017. godini, narastao na 838, koliko ih je bilo na kraju 2018. godine. Prvi poduzetnik po visini ukupnih prihoda u djelatnosti taksi-službe u 2018. godini bio je Eko prijevoz, poznatiji kao Eko taxi, koji je ostvario ukupni prihod nešto veći od 13,4 milijuna kuna.
Najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunana je zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti gradskog i prigradskoga kopnenog prijevoza putnika u iznosu od 7.008 kuna, dok je zaposlenima kod poduzetnika u skupini djelatnosti ostaloga kopnenog prijevoza putnika obračunana plaća u iznosu od 4.491 kune, a zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti taksi-službe obračunana je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od samo 2.209 kune.
Poslovanje
Promjene u vodstvu Končar Elektroindustrije
Končar Elektroindustrija je putem Zagrebačke burze izvijestila da je za predsjednika Nadzornog odbora izabran Joško Miliša, a imenovani su i članovi Uprave. Na jučerašnjoj sjednici Nadzornog odbora Josip Lasić, kako se navodi, podnio je ostavku na mjesto zamjenika predsjednika Nadzornog odbora i člana tog tijela.
Za predsjednika NO-a jednoglasnom odlukom svih članova izabran je Joško Miliša na mandat u trajanju od 14. siječnja do 12. srpnja 2020., a za zamjenika predsjednika NO-a, također na mandat od 14. siječnja do 12. srpnja, jednoglasnom odlukom svih članova izabran je Nikola Anić.
Jednoglasnom odlukom NO-a u Upravu su imenovani Ivan Bahun, kao zamjenik predsjednika Uprave i član Uprave te Josip Ljulj, Božidar Poldrugač i Josip Lasić kao članovi Uprave.
Bahun i Ljulj imenovani su na razdoblje od 20. siječnja 2020. do 20. siječnja 2024., Poldrugač od 1. ožujka 2020. do 20. siječnja 2024., a Lasić od 15. ožujka ove godine do 20. siječnja 2024.
Darinko Bago
Od 20. siječnja predsjednik Uprave Končara bit će Gordan Kolak, kojemu će mandat trajati četiri godine, na toj dužnosti zamijenit će Darinka Bagu, koji je na čelu te tvrtke bio 21 godinu.
Poslovanje
Hrvatski parket osvaja zahtjevna svjetska tržišta
Hrvatski parketari dvadeseti put zaredom sudjeluju na vodećemu međunarodnom sajmu podnih obloga Domotex koji se od 10. do 13. siječnja održava u Hannoveru. Uz potporu Hrvatske gospodarske komore ove godine izlaže čak devet domaćih tvrtki: Spačva, DI Čazma, Pan Parket, Drvoproizvod, PPS-Majur, Parketi Sabljo, Evolen, Exportdrvo i Požgaj grupa.
Ove je godine na Domotexu oko 1.400 izlagača iz više od 60 zemalja svijeta, a očekuje se više od 50.000 posjetitelja.
Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK i direktor Pan Parketa Daniel Smiljanić ističe kako ovaj sajam okuplja sve koji nešto znače na globalnom tržištu. "Zato smo i mi tu već dugi niz godina, da idemo ukorak sa svjetskim trendovima. Trenutno nam oko 90 posto proizvodnje ide u izvoz, ponajprije u Njemačku, Švicarsku, Kinu, Austriju i Francusku, ali želimo iskoristiti potencijale i drugih tržišta poput Australije, gdje još nismo prisutni", izjavio je Smiljanić.
Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačve, naglašava kako je sajam u Hannoveru već dugo jedan od najvažnijih sajmova jer se tu stvaraju tržišni trendovi. "Stoga naša tvrtka ove godine ide s najvećim i najbolje opremljenim štandom dosad. Na Domotexu možemo vidjeti sve najvažnije proizvođače i kupce iz branše, iz prve ruke doznati kakva su njihova očekivanja za cijelu godinu i stvoriti nove kontakte", objašnjava Faletar dodajući kako Spačva izvozi više od 70 posto proizvodnje izravno, a više od 90 posto završi na stranim tržištima neizravno, putem drugih tvrtki koje kupuju od njih pa prodaju u inozemstvu. Spačvini se proizvodi prodaju u više od 30 zemalja svijeta, a najviše izvoze u Italiju, Njemačku i Francusku. Prisutni su čak i u Japanu, a zanimljivo je da im je izvoz u Veliku Britaniju u 2019. rastao unatoč komplikacijama oko Brexita.
Kvaliteta domaćeg parketa odavno je prepoznata na međunarodnom tržištu, a to pokazuju i brojke. U prvih devet mjeseci 2019. izvezli smo 444.000 tona parketa u vrijednosti od 198,9 milijuna eura, što je porast od osam posto u odnosu na isto razdoblje 2018. kad smo izvezli 420.000 tona vrijednih 184,1 milijun eura. Najviše je domaćeg parketa u prva tri kvartala prošle godine otišlo na egipatsko tržište (58,5 milijuna eura), zatim u Italiju (27,3 milijuna eura), Švicarsku (17,6 milijuna eura), Kinu (14,6 milijuna eura) i Njemačku (11,7 milijuna eura).
Poslovanje
Boeing zaprimio najmanje narudžbi u posljednja dva desetljeća
Američki proizvođač zrakoplova Boeing izvijestio je da je u 2019. godini zaprimio najmanje narudžbi u posljednja dva desetljeća zbog krize prouzročene prizemljenjem zrakoplova 737 MAX nakon dvije teške nesreće.
Boeing je objavio da je prošle godine neto zaprimio narudžbe za samo 54 zrakoplova, u usporedbi s 893 u 2018. godini, piše BBC.
Isporučili su, pak, 380 zrakoplova, 53 posto manje nego u godini ranije, te najmanje od 2007. godine. To znači da je američka kompanija izgubila titulu najvećeg svjetskog proizvođača zrakoplova koju joj je preoteo europski konkurent Airbus s isporučena rekordna 863 zrakoplova u 2019., odnosno neto 768, nakon što se uračunaju otkazane narudžbe.
Boeingovi zrakoplovi tipa MAX 737 prizemljeni su u ožujku 2019. godine nakon dvije nesreće u kojima je poginulo ukupno 346 ljudi. Zbog povlačenja iz prometa kompanija ih ne može isporučivati kupcima.
Prošlog su mjeseca obustavili proizvodnju svog dotad najprodavanijeg komercijalnog zrakoplova.
Svijetla točka za čikašku tvornicu zrakoplova bila je isporuka rekordnog broja 787 Dreamlinersa u posljednja tri mjeseca 2019. godine.
Kompanija je isporučila 45 širokotrupnih putničkih zrakoplova, koji su pušteni u promet 2011. godine.
Novi izvršni direktor
U ponedjeljak je kormilo u Boeingu preuzeo novi izvršni direktor Boeinga David Calhoun. Izjavio je da je siguran u budućnost kompanije, te je poručio osoblju da će mu primarni fokus biti vraćanje zrakoplova MAX 737 na nebo.
Calhoun je zamijenio Dennisa Muilenburga, koji je otpušten u prosincu. U upravnom odboru smatrali su da je taj potez nužan kako bi se obnovilo povjerenje u Boeing.
Zrakoplovna industrija također osjeća pritisak zbog straha od usporavanja globalnog gospodarstva i američko-kineskog trgovinskog rata.
Poslovanje
Lindt zabilježio rast prihoda od 6,1 posto
Švicarski proizvođač čokolade Lindt & Sprüngli izvijestio je o solidnom rastu prihoda u 2019. godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Europi i otvaranju novih trgovina. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva i kupnja, odnosno prodaja imovine, Lindtovi su prihodi prošle godine porasli 6,1 posto. Ukupni su prihodi uvećani 4,5 posto, na 4,51 milijardu švicarskih franaka.
Na najvećemu Lindtovom tržištu, onom u Europi, prodaja je porasla 6,2 posto zahvaljujući Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji, i to unatoč zabrinutosti zbog Brexita. Na tržištu Sjeverne Amerike rast je iznosio 5,4 posto i bio je slabiji nego u prvoj polovini godine, zbog znatnog cjenovnog pritiska u promjenjivom maloprodajnom okruženju, tumače u švicarskoj kompaniji.
Izvanredni troškovi rezervacije i preustroj od oko 60 milijuna franaka, povezani s američkim tržištem, bit će neutralizirani jednokratnom poreznom olakšicom u istom iznosu pa neće utjecati na prijavljenu dobit, navode. Proizvođači čokolade suočeni su sa slabijom potražnjom budući da se mnogi potrošači okreću zdravijim grickalicama. Lindt zasada odolijeva tom trendu zahvaljujući specijalnim proizvodima poput čokoladnih kuglica Lindor i tamne čokolade s ružičastim grejpfrutom.
"Tržišno okruženje i dalje je vrlo izazovno", objavila je kompanija sa sjedištem u Kilchbergu na züriškom jezeru, naglašavajući povećanje tržišnog udjela u svim važnim zemljama. Kompletno poslovno izvješće za prošlu godinu bit će objavljeno 3. ožujka. U srednjoročnoj perspektivi uprava očekuje organski rast od pet do sedam posto.
Poslovanje
Postane li odluka o Mercatoru pravomoćna, dionice idu na dražbu?
Postane li odluka slovenske agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da privremenom mjerom Agrokoru oduzme dionice Mercatora pravomoćna, Mercatorove dionice bi sredinom ove godine mogle biti stavljene na dražbu, navodi u srijedu u prilogu ljubljansko Delo.
Odluku o privremenom oduzimanju dionica, koje Fortenova procjenjuje na više od 140 milijuna eura, kao jamstvo za plaćanje globe koju je AVK odredio Agrokoru zbog navodnog prekršaja pravila tržišne konkurencije prilikom koncentracije Agrokora s punionicom vode Costella, okružni sud u Ljubljani potvrdio je početkom ove godine. Sud je Agrokorovu žalbu odbacio kao neutemeljenu, no još nije sudski riješeno pitanje Agrokorova zahtjeva za zaštitu zakonitosti, podnesenu na rješenje AVK-a o globi, podsjeća slovenski list.
"I o tom pitanju sada treba odlučiti Okružni sud u Ljubljani, koji odluku AVK-a može potvrditi ili poništiti i odrediti novo suđenje. No, ako Okružni sud, a onda i viši sud, potvrde odluku AVK-a o oduzimanju dionica, onda će to značiti da je odluka postala pravomoćna", navodi Delo.
"To znači da bi onda Agrokor morao platiti 54 milijuna eura globe, što je s obzirom na njegovu zaduženost teško očekivati. A ako isplate ne bude, slovensko ministarstvo financija nakon šest mjeseci te dionice moglo bi dati na dražbu. Teoretski, na dražbi bi ih mogla otkupiti Fortenova grupa ili tko drugi, pri čemu bi dio dobiven prodajom išao u slovenski proračun, a ostatak Agrokoru, koji vrijednost zaplijenjenih dionica procjenjuje na 140 milijuna eura", navodi se u članku Dela.
Agrokor bi se, doduše, zbog nepovoljne odluke glede žalbe na izrečenu kaznu AVK-a mogao obratiti i drugim sudskim instancijama, ali je malo vjerojatno da bi taj proces bio završen u šest mjeseci, što znači da bi koncern sredinom godine došao u rizik stečaja, pri čemu bi zaplijenjene dionice Mercatora postale dijelom njegove stečajne mase, objašnjava vodeći slovenski list.
No, takav epilog, navodi Delo, ne bi bio niti u interesu vlasnika Agrokora, odnosno Fortenove, ali niti u interesu Mercatora kao najvećega slovenskog trgovačkog društva, piše list. Šestomjesečni rok, u kojemu je na snazi privremeno oduzimanje dionica Mercatora zbog osiguranja naplate globe koju je odredio AVK, istječe sredinom lipnja ove godine. Prema objašnjenju slovenskog ministarstva financija, u tom razdoblju Agrokor dionicama ne može raspolagati iako formalno i dalje raspolaže vlasničkim pravima, a neće primjerice moći dijeliti niti eventualno ostvarene dividende iz poslovanja nego će one pripasti ministarstvu financija, navodi Delo.
List navodi da su zbog zapljene dionica Mercatora ogorčeni i ruski vlasnici Fortenove jer se na taj način onemogućava uključivanje Mercatora u Fortenova grupu. No, također navodi da nije došlo do potpunog prekida kontakata slovenskih dobavljača i vlade sa Sberbankom, iako još nije poznat točan datum novog sastanka Mercatorovih dobavljača i uprave Fortenova grupe, koji je bio dogovoren za kraj prošle godine, a onda otkazan, odnosno odgođen do daljnjega.
Agrokor postupak oduzimanja dionica smatra grubom i namjernom pogreškom, odnosno zloporabom zakona za kojom je posegnulo državno regulatorno tijelo. U Agrokoru navode kako zakon o prekršajima, koji je u ovom slučaju primijenjen radi oduzimanja dionica, u načelu predviđa mogućnost oduzimanja vozila strancu koji krši pravila prometa dok mu se ne naplati kazna te da nikada nije primijenjen na gospodarske subjekte.
