Izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom utjecale su na poslovanje tvrtke A1 Hrvatska, koja je za devet mjeseci zabilježila 312,2 milijuna eura ukupnih prihoda ili 3,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je operativna dobit (EBITDA) smanjena 4,1 posto, na 111,2 milijuna eura, doznaje se iz te tvrtke. Konsolidirani financijski rezultati A1 Hrvatska objavljeni su u sklopu rezultata matične A1 Telekom Austria Grupe u Beču, u povodu čega iz A1 Hrvatska ističu pritisak pandemije covid-19 na ukupno gospodarstvo, pa i na telekomunikacijsko tržište, maloprodaju i same korisnike, kao i na povećanje rizičnih odnosno nenaplativih potraživanja. Na pad prihoda prije svega su utjecali slabljenje kune i manji broj posjetitelja u roamingu, što je i posljedica manjeg dolaska stranih turista u Hrvatsku ove godine, ali su, dodaju iz kompanije, pad prihoda djelomično nadoknadili uštedama na troškovnim kategorijama pa je ostvarena operativna dobit (EBITDA) za 4,1 posto manja nego lani. Zbog pandemije je ove godine za prvu polovicu 2021. odgođena i dodjela spektra za 5G mrežu, za koju su ove godine planirali značajne investicije, no kako je odgođeno, ulaganja su u prvih devet mjeseci bila manja i iznosila 35,4 milijuna eura. U fiksnom segmentu zabilježen je pad broja korisnika od 1,9 posto na godišnjoj razini, dok je u mobilnom porastao za 1,6 posto, i to, kako kažu, najviše zbog nastavka prelaska korisnika s bonova na ugovornu obvezu i pojačane potražnje za Homebox uslugom zbog rada od kuće. "Izazovi koje prošle godine nitko nije mogao predvidjeti i posljedično teška gospodarska situacija uvelike su obilježili proteklih devet mjeseci. Pad prodaje, rast nenaplativih potraživanja, slabljenje vrijednosti kune i manji broj posjetitelja u roamingu značajno su oblikovali financijske pokazatelje i imat će dugoročni učinak na naše poslovanje koje ovisi o oporavku i rastu hrvatskog gospodarstva", ističe u komentaru rezultata predsjednik Uprave A1 Hrvatska Jiří Dvorjančansky. Jiří Dvorjančansky/Foto: A1 Hrvatska Ocjenjuje da su dobro i pravovremeno reagirali na nove načine rada te zahtjeve tržišta i korisnika za dodatnim kapacitetima, ponudivši i novi, jednostavniji i fleksibilniji portfelj usluga bez ugovorne obveze i s većim brzinama u fiksnoj mreži. "Potpisali smo i ugovore i počeli pripremne radnje za razvoj mreža nove generacije kojima ćemo pokriti više od 45 tisuća kućanstava na području Ivanić Grada, Kaštela, Solina i njihove šire okolice uz pomoć bespovratnih sredstava, a posebnu pažnju dajemo i našim poslovnim korisnicima, kojima će 11 milijuna eura vrijedna investicija u novi data centar koji smo počeli nedavno graditi omogućiti vrhunsku uslugu uz najviše standarde kvalitete i korištenje najnovijih tehnologija", ističe Dvorjančansky. Smatra i da će utjecaji pandemije imati srednjoročne posljedice na poslovanje i investicijske prioritete, ali istovremeno očekuje i nove prilike u ICT segmentu te nastavku ubrzane digitalizacije društva, čemu i dalje u A1 Hrvatska, kako zaključuje, "ostaju predani".  

Švicarska tvrtka Lonza, koja je odlučila započeti s proizvodnjom cjepiva za COVID-19, i to u velikim količinama, za taj posao angažirala je hrvatsku kompaniju Klimaoprema kao glavnog projektanta i izvođača za proizvodni pogon u Švicarskoj, objavljeno je u glasilu ovog proizvođača opreme za ventilaciju i klimatizaciju, koji ove godine slavi 45. obljetnicu. Klimaoprema će biti odgovorna od faze idejnog projekta do završetka validacije i primopredaje korisniku. Novi proizvodni pogon nalazi se u Lonzinom kompleksu Ibex u gradu Vispu, a sastoji se od vrhunskog pogona i izuzetno fleksibilnoga poslovnog modela što rezultira brzom realizacijom projekata i pokretanjem proizvodnje, a istodobno zadržava visoku fleksibilnost za potrebe kupaca. Dostupnost tehnološke agnostičke jezgre i ljuske sa središnjim zalihama, logistikom i centralnom infrastrukturom, uz iskusan inženjerski i operativni tim, omogućuje brzu primjenu složenih GMP proizvodnih modula. "Proizvodni prostor, koji uključuje okvirno 2.500 četvornih metara, klasa CNC do C, potrebno je dizajnirati i izvesti u rekordnih šest mjeseci, od ideje do prve proizvodnje. Ova brzina omogućit će da prva cjepiva za tržište budu dostupna već početkom 2021. godine, što je u ovim trenucima nesigurne budućnosti i problematike na svjetskoj razini presudno", ističe se u tekstu koji potpisuje projekt-menadžer Klimaopreme Marin Martinaga navodeći kako je svima jasno koliko je ovaj projekt važan za Lonzu, a prepuštanje cjelokupnog vođenja projekta pokazuje koliko povjerenje švicarska tvrtka ima u Klimaopremu. U samoborskoj tvrtki ističu kako uspješni završetak ovog projekta, koji će zahtijevati ogromne napore, može pozicionirati Klimaopremu u sam vrh tvrtki za inženjering u Europi. © Sedrik Nemeth Inače, u svibnju 2020. švicarska je Lonza potpisala glavni ugovor s američkom biotehnološkom tvrtkom Moderna Therapeutics za pomoć u proizvodnji perspektivnog cjepiva protiv Covid-19 pomoću nove mRNA tehnologije. A  s vremenom bi se u novim pogonima godišnje trebalo proizvoditi 300 milijuna doza cjepiva.

Pri kraju su radovi na izgradnji kogeneracijskog postrojenja tvrtke Energana Gospić 1 u Gospiću. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 20 milijuna eura, iza koje stoji češki holding GEEN, koji ima dugogodišnje uspješno iskustvo u energetskom sektoru. Prema riječima izvođača tvrtke Đuro Đaković TEP, svi radovi na postrojenju trebali bi biti gotovi u prosincu, nakon čega bi trebao biti obavljen i tehnički pregled. Nova Energana zaposlit će tridesetak radnika, a investitor je već počeo tražiti zaposlenike. "Već u ovom trenutku tvrtka GEEN traži hitno inženjere elektrotehnike i strojarstva koji trebaju proći obuku prije puštanja postrojenja u pogon. Dakle, u Gospiću se u 2020. godini otvara nekoliko radnih mjesta, a do kraja godine tražit će se i druga zanimanja u novootvorenim pogonima tvrtke", istaknuo je gradonačelnik Gospića Karlo Starčević. Struja HEP-u, grijanje gradu Ovo postrojenje na biomasu, izlazne snage 5 MW, karakterizira istodobna proizvodnja dvaju korisnih oblika energije - električne i toplinske u jedinstvenom procesu. U sklopu ovog projekta radi se i dodatni pogon – sušara, namijenjen za sušenje drvne sječke, čime će se povećati učinkovitost kogeneracije. Proizvedenu električnu energiju preuzimat će HEP, dok će se toplinska energija primarno rabiti za potrebe tehnološkog procesa (sušenje biomase), a ukaže li se potreba, i za grijanje grada. Foto: Grad Gospić Nakon izgradnje tvornice Kalcit ovo je druga najveća greenfield investicija na području Gospića od osamostaljenja Hrvatske. Tim su povodom gradonačelnik Karlo Starčević i tajnik pročelnik Slaven Stilinović s predstavnicima izvođača radova tvrtke Đuro Đaković TEP, Slavonski Brod, izvršnim direktorom Ivicom Marićem i direktorom servisa i montaže Zdravkom Stipetićem obišli gradilište u Zoni poslovnih namjena Smiljansko polje.    

Europska komisija imenovala je Zagrebačku burzu d.d. članom Tehničke stručne skupine za mala i srednja poduzeća. Tehnička skupina tijelo je kojemu je cilj pružiti Komisiji stručna mišljenja i analize u vezi s malim i srednjim poduzećima te utvrditi područja na kojima bi mogle biti potrebne daljnje mjere i poboljšanja, osobito kada se radi o pristupu kapitalu za takva poduzeća, navodi se u priopćenju Zagrebačke burze. "Jedan od prioriteta Unije tržišta kapitala, inicijative EU-a kojoj je cilj ojačati i dodatno integrirati tržišta kapitala svojih država članica, jest i razvoj tržišta malih i srednjih poduzeća, uz omogućavanje novih izvora financiranja tim poduzećima te smanjeni trošak prikupljanja kapitala. Zagrebačka burza i do sada je bila aktivni sudionik u dijalogu s tijelima Europske unije o ovoj temi, međutim, izuzetno nam je drago da smo svoju ulogu formalizirali odabirom u ovu skupinu jer nam se time omogućuje još aktivnije sudjelovanje u kreiranju europskih politika prema malim i srednjim poduzećima, koja su okosnica europskog, pa tako i hrvatskoga gospodarstva", izjavila je tim povodom Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Burzu će u ovoj skupini predstavljati Morana Plejić, voditeljica Progress tržišta Zagrebačke burze. Područja savjetovanja obuhvaćat će teme u vezi sa zakonodavstvom, porezima, izlaskom na burzu, indeksima, analizom MSP-ova te poticanjem ulaganja institucionalnih i privatnih investitora u njihov vlasnički kapital. Progress tržište bilo je među prvima registrirano kao rastuće tržište za mala i srednja poduzeća, a dio je razvojno orijentirane strategije Zagrebačke burze čiji je cilj stvoriti uvjete koji kompanijama u svim fazama rasta mogu osigurati kapital potreban za rast te na taj način pridonijeti stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetnike, gospodarski rast i zaposlenost.  

Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman uspješno je prošla program akreditacije za uspostavu zdravstveno-sigurnosnih mjera u uvjetima pandemije covida-19, dokazavši da pruža uvjete za sigurno putovanja, te je dobila certifikat Airport Health Accreditation za idućih 12 mjeseci. U sklopu certificiranja provjeravani su uvjeti i organizacija za zdravstveno sigurno korištenje prostora zračne luke, propisanih u skladu s preporučenim zdravstvenim mjerama utvrđenim u ACI smjernicama za ponovno pokretanje i oporavak zračnog prometa (ACI Aviation Business Restart and Recovery Guidelines). "Izuzetno smo ponosni na visoko postignuće u zahtjevnom procesu provjere upravljanja svim mjerama zaštite od COVID-19 infekcije u Zračnoj luci Franjo Tuđman. Certifikatom „sigurne zračne luke u uvjetima COVID-19 pandemije“ koju smo dobili među prvim zračnim lukama Europe, dokazali smo predanost zaštiti zdravlja putnika, zaposlenika i svih korisnika naših usluga, što je svakako preduvjet postupnog oporavka prometa u zračnoj luci", rekao je istaknuo je Huseyin Bahadir Bedir, predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb. Program je izrađen i prema preporukama Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva-ICAO (Aviation Recovery Task Force Recommendations) i sukladno najboljim primjerima iz industrije, s ciljem utvrđivanja i dokazivanja da su zračne luke sigurna mjesta za boravak prilikom putovanja i da poduzimaju mjere predostrožnosti kako bi se smanjio svaki rizik po zdravlje putnika, kažu iz MZLZ-a.