Ova godina ostat će zapamćena kao vrlo kompleksna i izazovna za gotovo sve poslovne subjekte, pa tako i za hrvatski trgovački lanac Pevex, ističe u razgovoru za Privredni Jurica Lovrinčević, predsjednik Uprave Pevexa. Nakon siječnja i veljače, koji su nosili epitet nikad boljih u povijesti, 17. ožujka nastupio je lockdown koji je zaustavio taj trend, što je u ožujku i travnju rezultiralo gubitkom od 100 milijuna kuna. Ipak, Lovrinčević je optimističan i vjeruje kako će taj gubitak tvrtka nadoknaditi do kraja godine. Je li sve ono što se događalo proteklih mjeseci bilo dovoljno ili se moglo učiniti i više? Moj je stav da do lockdowna nije trebalo ni doći. Znači, trebalo je apsolutno poduzeti sve mjere fizičkog distanciranje, odmah propisati obvezno nošenje maske, odnosno trebalo je napraviti sve čime se može zaštititi zdravlje. Međutim, gospodarstvo mora raditi, svi mi moramo raditi i od nečega živjeti. Lockdown je donio još jednu jako lošu stvar - jer ne samo što nismo radili nego je raširen i prevelik strah među ljudima. Taj strah, naravno, utječe i na potrošnju, i to nam se svima poslije vratilo kao bumerang. Izgubili smo, rekao bih, previše. Mi, kao jedna od najsiromašnijih zemalja Europske unije, trebamo tri puta odvagnuti prije nego što donesemo neke mjere koje si mogu dopustiti bogate zemlje. Nažalost, nismo u takvoj poziciji, tako da mislim da smo izgubili previše. Bit će to teško nadoknaditi sljedećih godina. Smatrate li da je Nacionalni stožer trebao i treba svoje odluke donositi u konzultaciji s pripadnicima same branše? Apsolutno, mislim da je upravo tu učinjena ogromna greška. Znači, nije se konzultirao realni sektor. Koga god ste u to vrijeme nešto pitali, svi su rekli: to su odlučili epidemiolozi. A epidemiolozi znaju o našem poslu vrlo vjerojatno isto toliko koliko i mi znamo o njihovom, a to je - ne baš previše. Tako da mislim da je stavljanje cijelog društva, države, u ruke epidemiologa, bilo krivo. Smatram da je trebalo maksimalno zaštititi najugroženije -  domove za starije, bolnice i sve ugrožene skupine. A mi koji radimo, koji smo zdravi, trebamo raditi svoj posao. Moramo zaraditi da bi društvo moglo osigurati rad zdravstvene zaštite, policije i svega ostalog što je potrebno da bismo kao društvo mogli funkcionirati. Tu je učinjena velika greška jer se nije konzultirao nitko osim epidemiologa i, iako se najavljivao Stožer za gospodarstvo, od toga, nažalost, nije bilo ništa. Bila je to samo priča za medije. Mislim da je tu napravljena greška, da se moglo mnogo bolje. Foto: Privredni.hr  Smatrate li da su potpore za očuvanje radnih mjesta bile dovoljne?  Potpore su došle u pravo vrijeme i bile su dobre, pogotovo potpora za nadoknađivanje dijela plaće djelatnicima. Jedino ih je trebalo, smatram, možda strukturirati prema onima kojima je to stvarno bilo potrebno. Međutim, budući da je razdoblje bilo jako kratko, Vlada je u tom segmentu napravila što je mogla. U svakom slučaju treba to podržati i pohvaliti reakciju koja je, rekao bih, bila pravodobna. Kažu da je koronakriza dovela do tektonskih poremećaja u gotovo svim segmentima života i poslovanja. Slažete li se? Svjedoci smo da se digitalizacija, možemo reći, uz pomoć koronakrize intenzivira. Mi smo kao kompanija u tom digitalnom svijetu napravili veliki iskorak jer se za ovih nekoliko mjeseci dogodilo ono što nismo planirali za sljedećih nekoliko godina. Naš webshop uvijek nam je bio prozor u svijet jer u segmentu 'Uradi sam' nemate toliko artikala koji su traženi u web-prodavaonici i nismo to sagledavali kao ozbiljan kanal prodaje. Međutim, to nam se sve preko noći okrenulo i bili smo ga prisiljeni razvijati da bismo bili bliže svojim kupcima. Mi ga jesmo imali nekoliko godina, ali je do koronakrize radio na razini od 30 tisuća kuna dnevno. Za vrijeme ove krize, kad smo ga uspjeli dignuti na višu razinu, radio nam je milijun kuna, znači, prodaja nam je putem web-prodavaonice skočila 30 puta.  S druge strane, za vrijeme koronakrize shvatili smo da imamo fantastičnu pokrivenost Hrvatske, što naši konkurenti nemaju, tako da smo, uz pomoć weba i besplatne usluge Click & Collect, vrlo brzi s dostavom. Ako netko naruči danas bilo koju robu u sklopu 40 tisuća artikala koliko ih imamo u asortimanu, sutra je može pokupiti u bilo kojem našem centru u Hrvatskoj, što drugi konkurenti jednostavno ne mogu. Postali smo svjesni tih sinergija, svjesni ulaganja u digitalni svijet i koliko nam se brzo ulaganja mogu vraćati. I stoga smo krenuli tim putem većeg i bržeg razvoja. Mislim da mnoge kompanije sad rade na tome i sigurno će to biti pozitivna stvar koju ćemo svi zajedno morati naslijediti iz ove krize.  Uz ulaganje u digitalno poslovanje, što biste još izdvojili? Naravno, u koronakrizi bila je bitna i brzina donošenja odluka. Kompanije koje su dvojile, koje se nisu znale postaviti u krizi, sad su u jako teškoj situaciji. Mislim da smom mi izvukli maksimalno što smo mogli. Danas radimo fenomenalno. Kad me tko pita kako je raditi, kažem - nikad bolje! Gledaju me u čudu i pitaju se kako je to moguće. Moguće je jer smo bili spremni, imali smo dovoljno kapitala, dobar odnos s dobavljačima te imamo i kratke i duge lance dostave i dobave i, jednostavno, stvari nam funkcioniraju. U našem poslu najbitnije je imati dovoljno robe i ljude koji su spremni i koji je znaju ponuditi kupcima. Dosta smo ulagali i u zaštitu svojih kapaciteta u svakom obliku, uložili smo više od dva milijuna kuna u mjere zaštite, poput maski i dezinficijensa, a prvi smo u Europskoj uniji kupili i termalne kamere. Koronakriza donijela je strah, pa ljudi, i naši kupci i naši djelatnici, traže sigurnost, a mi im to kao kompanija pružamo. Mislim da smo napravili dosta i nastavit ćemo dalje u tom smjeru. Volio bih da nas i drugi prate. Jurica Lovrinčević / Foto: Privredni.hr  Planirate otvaranje novih prodajnih centara. O kolikim se investicijama radi i hoće li se što promijeniti u tom segmentu vašeg poslovanja u budućnosti? Uvijek nastojimo planirati iznad svojih mogućnosti - šalim se malo. Udaramo i dalje dosta jak tempo, evo već 1. rujna otvaramo novi centar u Vinkovcima, 1. listopada otvaramo novi centar u Slavonskom Brodu, a 1. studenoga selimo centar u Makarskoj. Tako da do Nove godine imamo tri velika otvorenja. Korona nas nije spriječila u našim planovima koje smo zacrtali i siguran sam da ćemo to i ostvariti. Godišnje planiramo investicija oko 100 milijuna kuna. Tako će biti u ovim godinama koje nam dolaze i ne mislimo to mijenjati. Mislimo da u Hrvatskoj još imamo dosta potencijala za razvoj. Svoj dobar proizvod i odnos prema kupcu prenosimo u manje sredine u kojima nismo prisutni. Riječ je o mjestima s više od 10 tisuća stanovnika, a trgovine, koje sad gradimo, prostiru se na 5.000 kvadrata, što je primjereno i za manje i za veće sredine. Imamo još jedan koncept dostavnih centara koji ćemo početi realizirati ove jeseni u sredinama u kojima još nismo prisutni, tako da će i ljudi koji tamo žive moći naručiti robu a da im se ona dostavi sutradan. Što je sa širenjem izvan granica Hrvatske? Ne bih rekao da smo već pokrili cijelu Hrvatsku, imamo mi tu još dosta posla sljedećih nekoliko godina. Nadam se da ćemo do kraja moga sljedećeg mandata, u sljedećih pet-šest godina, ako me Nadzorni odbor i Skupština potvrde, završiti sve u Hrvatskoj. A kao odgovor na ovo vječno pitanje - ići ili ne izvan granica Hrvatske - mogu samo reći da onog trenutka kad budem mislio da smo spremni da idemo van, i to ne samo u smislu kapitala, nego i ljudi i programa, to ću i predložiti.   Za sada mislim da nismo spremni ići na vanjska tržišta. Sljedećih nekoliko godina imamo što raditi u Hrvatskoj, a ako se poklope karte da imamo viška kapitala i da vlasnici odluče da se širimo, sigurno imamo znanja da probamo na nekim okolnim tržištima. Naravno, to nije jednostavno, svako tržište priča je za sebe, a to jako dobro znaju i oni koji su došli u Hrvatsku, pa su se opekli i morali otići. Mislimo da ovaj posao znamo raditi iznimno dobro ovdje u Hrvatskoj, ali trebamo naučiti kako ga raditi i u Sloveniji, Mađarskoj i drugim zemljama. To je svakako moguće, ali nam još nije u planovima. Trgovina je uvijek bila sektor koji je najviše zapošljavao, hoće li sad koronakriza utjecati i na radnu snagu? Sigurno da hoće. Kao kompanija nismo ni prije korone imali nikakvih izazova s brojem djelatnika, odnosno s pronalaskom radne snage. Imali smo, doduše, izazova s kvalitetom, međutim, kako smo dizali plaće i borili se da naši radnici imaju bolje radne uvjete, imali smo i sve kvalitetnije radnike. Moram reći kako probleme niti ne očekujemo jer ne želimo niti ćemo smanjivati njihova primanja. Znači, neto primanja kod nas u kompaniji negdje su na razini od 6.800 kuna, što je znatno iznad sektora. Nastojat ćemo ih povećati iduće godine, ako ostvarimo dobar rezultat. Mislim da je ključno povećavati plaće, i to ne samo u našem sektoru, nego i u drugim branšama te to da nam ljudi ne odlaze iz Hrvatske, da ne gubimo radno sposobno stanovništvo. Ljudi odlaze tamo gdje im je bolje, to je normalno. Moramo se svi zajedno potruditi da radimo više i da istodobno dajemo svojim djelatnicima bolje uvjete kako ne bi morali napuštati ni branšu ni državu.  Foto: Privredni.hr  Nikad niste dvojili o tome kako bi u Hrvatskoj nedjelja trebala biti neradna. Mislite li da će uopće ta tema, sada na jesen, dominirati javnim prostorom ili će to čekati neka bolja vremena? Već smo nekoliko godina vrlo konzistentni u tom stavu. Prva smo velika hrvatska tvrtka koja je podržavala Hrvatski savez za neradnu nedjelju, smatramo da je to dobro ne samo za našu kompaniju nego i za cijelo društvo. Trgovina je djelatnost gdje se ne mora raditi nedjeljom. Naravno, hitne službe moraju raditi nedjeljom, benzinske crpke na nekim lokacijama također, ali trgovine ne moraju. Svi znamo da možemo dan prije ili dan poslije kupiti sve što nam treba. Ne vjerujem da se zbog rigips ploče ne može sačekati ponedjeljak, ali to se moglo pripremiti već u subotu. Na razini kompanije donijeli smo odluku da nedjeljom nećemo više raditi u 13 naših centara. Znači, od 25 naših prodajnih centara u 12 radimo, i to zato što nam je konkurencija u tim sredinama izuzetno jaka, a da nije, ne bismo radili. Ta nam se odluka pokazala odličnom, ništa nismo izgubili na prihodima jer nam se prelijeva na prihod dan prije i dan poslije. Ljudi su nam zadovoljni, a kao tvrtka imamo manje troškove. U principu imamo zadovoljnog radnika, imamo veće prihode i na kraju smo više zaradili. Vjerujem da bi se kod većine trgovaca slično dogodilo. Naravno, problem su trgovački centri koji bi vjerojatno izgubili dio prihoda jer oni danas nisu samo mjesto za kupnju nego i mjesto cjelodnevnog druženja za određene skupine ljudi, katkad i cijele obitelji. Oni nude i dodatne sadržaje; tu su kafići i restorani gdje ljudi provode vrijeme. Sigurno bi izgubili određeni dio prihoda koji ne bi mogli namiriti te bi bili u gubitku. No, smatram da mi ostali u trgovini ne bismo izgubili - čak mislim da bismo dobili.