Hrvatska se može ugledati na Tursku u razvoju zdravstvenog turizma. Ta zemlja ima privatno zdravstvo na razini Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, pa njezine usluge koriste građani i iz drugih dijelova Europe. Istaknuto je to u raspravi o zdravstvenom i wellness turizmu na konferenciji Iseljenički turizam u Splitu. "Turizam u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, a zdravstveni bi se tek trebao razviti. Hrvatska je s više od sto milijuna noćenja stranih gostiju osma zemlja u Europi po broju 'stranih' noćenja što je svrstava uz bok Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj“, rekla je odvjetnica Marijana Babić, koji ističe kao su za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj neophodni i prilagodba viznog i poreznog sustava, poticanje akreditiranja zdravstvenih djelatnika i ustanova, strateško povlačenje novca iz fondova Europske unije te omogućavanje boljeg korištenja poticaja. Panel o zdravstvenom tuizmu  Vlasnik Poliklinike Svjetlost Nikica Gabrić, smatra da Hrvatska tu činjenicu ne zna iskoristiti za razvoj zdravstvenog turizma. "Dvadesetak milijuna ljudi u Hrvatsku dođe na ljetovanje, a ne prime informaciju da ovdje mogu dobiti neke zdravstvene usluge. Svijetu smo mala, relativno nepoznata zemlja, pogotovo u području zdravstva. Zato u prepoznatljivost moramo ulagati, a hrvatsko iseljeništvo nam može biti most prema strancima", rekao je Gabrić, koji smatra kako se za medicinski turizam kod ljudi mora izgraditi povjerenje. "Stranci se ovdje odlučuju za stomatološke usluge, no za operacije oka ili srca moraju imati mnogo veći stupanj povjerenja", ističe Gabrić. S njim se složio Ognjen Bagatin, ravnatelj Poliklinike Bagatin. Istaknuo je kako iseljenici mogu biti najbolji ambasadori kvalitete hrvatskog zdravstva. "S iseljenicima se trebamo povezivati radi razmjene znanja, promocije i investicija u zdravstveni turizam. U inozemstvu nam je nužna sustavna promocija poliklinika, klinika i bolnica, no i stvaranje povjerenja i osjećaja sigurnosti kod inozemnih pacijenata. U sklopu toga potrebno je isticanje vrhunskog rada hrvatskih liječnika“, rekao je Bagatin te je nadležne institucije pozvao na blisku suradnju s hrvatskim liječnicima koji rade u vodećim svjetskim klinikama. Kako bi vidio njihove prakse, Bagatin je obišao svijet i zagovara implementaciju najboljih stranih rješenja u hrvatski zdravstveni sustav. "Generalni direktor klinike u Clevelandu koja zapošljava čak šezdeset i šest tisuća ljudi, je Tomislav Mihaljević. Taj bi naš čovjek već sa svoja tri savjeta mogao promijeniti cijeli hrvatski zdravstveni sustav. Zato je nužno da naše iseljenike molimo za pomoć i savjete te bogato iskustvo te da zajedno radimo u poboljšanju cijelog zdravstvenog sustava koji čini više od dvadeset posto godišnjeg budžeta Republike Hrvatske ", istaknuo je Bagatin i dodao kako je upravo to najbolji način za zadržavanje liječnika i medicinskih sestara u Hrvatskoj te osiguravanje bolje usluge korisnicima sustava. Alfred Franković, voditelj klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, objasnio je da u zdravstvenom turizmu Primorja uspješno surađuju javni i privatni sektor. Marcel Medak, Nikica Gabrić, Marijana Babić, Ognjen Bagatin i Alfred Franković   "Zahvaljujući tome Hrvatska je u dentalu jača od Mađarske. Godišnje nam stiže osamdeset tisuća ljudi samo iz Italije. Za daljnji razvoj potrebna su dodatna ulaganja u vidljivost i marketing“, istaknuo je Franković.  Nikica Gabrić kritizirao je činjenicu da se privatne medicinske ustanove iz Hrvatske trenutačno ne mogu javljati na natječaje za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. Smatra da upravo privatni sektor u hrvatskom zdravstvu može napraviti iskorak i otvarati nova radna mjesta.

Supružnici Cossetto iz Kaštelira su razvili respektabilnu paletu vina, iako su na tržištu tek od 2008. godine. Ovim poslom počeli su se baviti prije 11 godina, unatoč obiteljskoj tradiciji proizvodnje vina kroz šest generacija. Ipak, osim obiteljske tradicije Alfredo i Melinda profesionalno su bili vezani uz proizvodnju vina. Alfredo je dugo godina radio u porečkoj Agrolaguni dok je Melinda radila kao znanstvenica na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču i dugogodišnja je stručnjakinja i ocjenjivačica vina. „Prednost u našem radu je svakako to što smo supruga i ja enolozi. Supruga se pored ovog posla posvetila znanosti tako da su njezina pomoć i njezini savjeti dragocjeni. Naša malvazija je zato i malo drugačija od ostalih istarskih malvazija. Naglasak smo dali strukturi vina. Zbog ograničene površine vinogradarskih nasada, orijentirani smo na proizvodnju visoko kvalitetnih vina, to smo namjerno napraviti. Ima nešto više alkoholne i niže ukupne kiseline. Uspjeli smo napraviti njezinu prepoznatljivost", ističe Alfredo Cossetto. Goste vinoljupce Primarna djelatnost gospodarstva obitelji Cossetto su vinogradarstvo i vinarstvo, ali su već dobro razvili i poslove primanja turističkih grupa na degustacije. Prije pet godina uredili su prostor za degustiranje. Primaju organizirane turističke grupe i korporativne goste kojima organiziraju degustacije po predhodnoj najavi. „Za grupe uz degustaciju možemo poslužiti istarske specijalitete. To su uglavnom suhomesnati proizvodi, pršut, sir, prigodno napravimo bakalar. Na kraju im poslužimo fritule. Po potrebi naručiujemo i dostavu jednostavnijih kuhanih jela. Proizvode koje nudimo nabavljamo iz našeg okruženja“, pojašnjava Alfredo Cossetto. Imaju ambicije i s maslinovim uljem. "Zasadili smo oko 500 stabala maslina, što je kada dođu na puni rod, uz postojećih 200 koje obrađujemo, dostatno za potrebe naših partnera i za prodaju na kućnom pragu. Radi se o talijanskim i istarskim autohtonim sortama masline", otkriva Cossetto. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Cossetto ima sedam hektara zasađenih vinovom lozom. Obrađuje još nekoliko iznajmljenih hektara. Kako nam kaže Alfredo Cossetto, to je za sada sasvim dovoljno za potrebe njihove vinarije, koja godišnje proizvede oko 45 do 50 tisuća litara vina. Cossetto kaže da u ovom trenutku ne namjerava otkupljivati grožđe jer su ima urodi dostatni za potrebe partnera s kojima posluju. Vinogradi su smješteni na najboljim položajima na području Kaštelira. Zasađeni su na nadmorskoj visini od 150 do 200 metara, na zemlji crvenici. Okrenuti su na južnu, jugoistočnu i jugozapadnu stranu. Više od polovice nasada u vinogradima u vlasništvu ove obitelji, zasađeno je najdominantnijom istarskom sortom Malvazijom, dok su još zastupljene autohtone sorte Teran i Borgonja te svjetski raširene sorte Chardonnay, Cabernet sauvignon i Muškat bijeli. Sva crvena vina odležavaju u drvenim bačvama. Bijela se puštaju polako u promet krajem travnja, dok crvena odležavaju najmanje godinu i pol, a uobičajno je njihovo odležavanje od dvije godine. Cossetto priznaje da mu kao i ostalim istarskim proizvođačima malvazije, prepoznatljivost malvazije daje određen vjetara u leđa pogotovo izvan Istre. "U Istri ima puno proizvođača malvazije, a područje je ograničeno. Mi se kvalitetom i određenom svojom specifičnošću nastojimo što je moguće bolje pozicionirati na tržištu", kaže Cossetto. Tržište za Vina Cossetto je uglavnom Hrvatska. Najviše se plasira u Istri, Dalmaciji i na zagrebačkom području. Nešto malo proizvodnje se izvozi. Alfredo Cossetto kaže da se primjećuju pozitivni pomaci na hrvatskom tržištu, koje se polako stabilizira. Ipak, kaže da još uvijek ima neurednih platiša, ali ih je puno manje nego prije i uglavnom su prepoznati. Supružnicima je u poslu od velike pomoći i Alfredov otac Nelo i djeca, a sezonske radnike angažiraju za vrijeme najvećih radova i u berbi.

U proteklom tjednu na Zagrebačkoj burzi aktivnost ulagača bila je nešto veća nego u tjednu ranije. Ukupni dionički promet je uvećan za 25 posto to jest za 13,8 milijuna kuna, na 68,8 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 52,7 milijuna kuna, što predstavlja 77 posto ukupnog dioničkog prometa. Tjedne promjene deset najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,49 posto do +7,65 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je sedam izdanja, dok je ukupno devet izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni dionički indeksi su nakon prošlotjednog blagog pada ovoga tjedna zabilježili rast. CROBEX je uvećan za 1,29 posto, s 1.840,78 bodova na 1.864,51 bodova. CROBEX10 je prešao psihološku razinu od 1.100,00 bodova s rastom od 1,32 posto, na 1.103,45 boda. CROBEXprime bilježi tjedni rast od čak 3,43 posto na 1.058,26 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,31 posto koliko je pao CROBEXtransport do +6,10 posto koliko je porastao CROBEXnutris. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom te je CROBIS uvećan za 0,06 posto, a CROBIStr za 0,11 posto. Najlikvidnije izdanje je HT s prometom od 19,2 milijuna kuna, od čega se nešto više od 9,7 milijuna odnosi na blok, a 9,5 milijuna na redovni promet. Cijena dionica je umanjena za 0,31 posto na 162,50 kuna. Dionicama Valamara Riviere se trgovalo u iznosu od 12,1 milijun kuna, a bilježi cjenovni pad od 0,76 posto na 39,00 kuna. Končar EI je tjedan zaključio prometom od 11,5 milijuna kuna, od čega je 6,6 milijuna kuna blok prometa, dok je 4,9 milijuna kuna ostvareno u redovnom trgovanju. Cijena je Končaru porasla za 3,73 posto na 695,00 kuna. Među deset najlikvidnijih izdanja porast cijene ih bilježe tri izdanja. Podravka je dobitnik tjedna s uvećanjem od 7,65 posto odnosno cijenom od 408,00 kuna te prometom od 6,3 milijuna kuna. Slijedi Atlantic Grupa (+4,35%) koja je završila na cijeni od 1.200,00 kuna uz promet od 3,2 milijuna kuna, a zatim spomenuti Končar EI (+3,73%). Bez postotne promjene je tjedan završilo redovno izdanje Adris Grupe. Promet je iznosio 835 tisuću kuna a zadnja cijena 515,00 kuna. Među deset najlikvidnijih cjenovni pad bilježi šest izdanja. Najviše je cijena umanjena Ericssonu NT, za 3,49 posto na 1.105,00 kuna, a njegovim je dionicama protrgovan iznos od 1,5 milijuna kuna. Dionice AD Plastika pojeftinile su za 1,65 posto na 179,00 kuna uz promet od 483 tisuću kuna. Turisthotel je tjedan zaključio minusom od 1,57 posto odnosno cijenom od 2.500,00 kuna i uz 979 tisuća kuna prometa. S padom od 1,11 posto na 447,00 kuna slijedi povlašteno izdanje Adris Grupe uz 6,3 milijuna kuna prometa. Cijena je pala još spomenutoj Valamar Rivieri (-0,76%) te HT-u (-0,31%).

Tržište nekretnina u Hrvatskoj raste, ali je visoko segmentirano, ponajprije prema lokaciji, a potom i prema vrstama i kvaliteti objekata, kaže podpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher na otvorenju 31. Foruma poslovanja nekretninama, koji se održava u Amadria Parku u Šibeniku. "U ruralnim su područjima cijene izrazito niske i nekretnine je teško prodati. S druge strane, na obali i u većim gradovima potražnja znatno nadmašuje ponudu pa su cijene trenutno neprimjereno visoke. Prema dinamici rasta cijena prednjači Grad Zagreb, gdje su prošle godine cijene stambenih nekretnina porasle za više od deset posto. Slijedi ga Jadran s rastom cijena od 5,3 posto, dok je na ostalim područjima prošle godine zabilježen izrazito skroman rast od 0,5 posto", ističe Zaher. U 2018. je godini prosječna cijena jednog četvornog metra novog stana (bez POS-a) iznosila 11.819 kuna. To je rast od 6,2 posto u odnosu na 2017. Situaciju za kupce donekle popravlja mjera subvencioniranja kamata stambenih kredita te lakša dostupnost i niži troškovi bankovnih stambenih kredita. Trenutno stambeni krediti banaka bilježe rast od 3,5 posto, dok se kamata spustila na povijesno najnižu razinu od oko 3,5 posto. Državni inspektorat nije represivni aparat, već partner gospodarstvenicima, rekao je Andrija Mikulić, glavni državni inspektor. "Unutar sustava imat ćemo prevenciju, edukaciju i tek kao treći korak, ako do njega uopće dođe, pisane mjere. Otvorit ćemo dijalog sa svim gospodarstvenicima, od Hrvatske udruge poslodavaca do Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, sa sindikatima, a model rada bit će nam transparentan. Sustav će biti otvoren za sve konstruktivne prijedloge, a otvoren će biti i za javnost te će funkcionirati prema načelu jednakosti svih građana prema zakonu. Uvode se značajne promjene u postupanju inspektora prema gospodarskim subjektima povezane s prekršajnim postupkom. Naglasak će biti na mogućnosti otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u određenom roku bez sankcija, ako one ne predstavljaju teži prekršaj te ako gospodarski subjekt u razdoblju od godine dana nije već počinio isti prekršaj", kaže Mikulić. Tijekom dva dana Foruma sudionici će se upoznati s radom novoosnovanog Državnog inspektorata koji će nadzirati rad posrednika u prometu nekretninama, a imat će priliku prisustvovati predavanjima o provedbi upisa u zemljišne knjige i katastre, zatim o aktualnoj problematici oko GDPR-a, o londonskim iskustvima agentice za prodaju nekretnina, a ove će godine prvi put biti održano motivacijsko predavanje Kome pripada budućnost. Forum poslovanja nekretninama koji se u organizaciji HGK i Udruženja poslovanja nekretninama HGK održava dvaput godišnje, središnje je mjesto okupljanja posrednika u prometu nekretninama na kojemu oni imaju priliku razmijeniti iskustva, čuti novosti o uređenju djelatnosti i iskustva stručnjaka o procjeni vrijednosti nekretnina, prostornog planiranja i usklađenosti prostornih planova za turistička područja te urbanizma kao razvojnog menadžmenta.

I sredinom mjeseca svibnja kretanja na novčanom tržištu ostala su nepromijenjena. Dalje je prisutna iznimna neravnoteža ponude i potražnje kratkoročnih viškova likvidnosti, što za posljedicu ima neznatne volumene trgovanja po rekordno niskim kamatnim stopama. Visoka  ponuda kunskih sredstava odraz je stanja računa banaka gdje se prosječni dnevni viškovi iznad stanja potrebnog za održavanje obvezne pričuve i ovaj tjedan kreću oko visokih 31 milijardu kuna. I  ovaj je  tjedan na redovitoj operaciji puštanja likvidnosti od strane Središnje banke izostala potražnja domaćih banaka, kao i uostalom tokom cijele ove godine. U utorak se nije održala aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s obzirom da na dospijeću nije bilo starih tranši, a slijedeća je najavljena za slijedeći tjedan odnosno 21. svibnja. Bez obzira što je priprema sezone u jeku, s obzirom na visoku likvidnost sustava, nije izgledno da će značajnije utjecati na povećanje potražnje i obima trgovanja sudionika novčanog tržišta. Tako je i u narednom razdoblju za očekivati zadržavanje kamatnih stopa na rekordno niskim razinama.