Poslodavac mora provjeravati odakle radnik radi i živi li u mjestu gdje je prijavljen

10. srpnja 2022.

Radnik mora znati u koje vrijeme mora biti dostupan - takozvani core hours, treba li raditi kao da radi iz ureda ili ima slobodu u određivanju radnog vremena. To je bitno i za ispravno vođenje evidencije rada. Poslodavac treba obuhvatiti stan radnika inspekcijom radnih uvjeta i provoditi mjere zaštite na radu, kaže odvjetnik Danijel Pribanić

Foto:Shutterstock

Nacrt prijedloga Zakona o radu, koji je u travnju dostavljen socijalnim partnerima, ima 60-ak članaka, a neki od njih odnose se na regulaciju rada na izdvojenome mjestu. Poznato je da će biti dva modela: rad od kuće i rad na daljinu, pri čemu bi drugi model trebao regulirati rad putem informatičke tehnologije, pa će radnik moći sam određivati mjesto rada koje je promjenjivo. Predviđeno je i definiranje rada osoba koje posao obavljaju putem digitalne radne platforme. 

Između ostalog, donošenje novog ZOR-a trebalo bi urediti svojevrsne sive zone rada na daljinu jer, primjerice, kada rade na daljinu, neki rade iz drugoga grada, a neki iz druge države, pa se otvara pitanje kako će poslodavac plaćati porez za takve zaposlenike, a u takvim je slučajevima problematična i zaštita na radu.

O primjeni prava za rad od kuće razgovarali smo sa zagrebačkim odvjetnicima Danijelom Pribanićem i Dorom Ljevar.

"Ako radnik radi iz Hrvatske za hrvatskog poslodavca, poslodavac je taj koji uplaćuje poreze i doprinose za tog radnika. Ovo je pravilo koje postoji neovisno o tome radi li radnik od kuće ili iz prostora poslodavca. Problem nastaje kad radnik ne prijavi boravište ili prebivalište u mjestu u kojem stvarno živi, pa se porezi i doprinosi uplaćuju na račune gradova ili općina u kojima je radnik samo službeno prijavljen. Rad od kuće omogućuje i to da radnik radi iz inozemstva, iz egzotičnih lokacija, a često se to ne prijavljuje pa ispada kao da radnik i dalje radi iz Hrvatske", kaže Pribanić.

Ističe da je poslodavac taj koji je odgovoran provjeravati odakle radnik radi i živi li u mjestu koje je prijavio kao boravište ili prebivalište.

Danijel Pribanić

Danijel Pribanić/Foto:Privredni

"Lokacija radnika je relevantna i za plaćanje neoporezive naknade troškova prijevoza na posao i s posla. U praksi se provjeravanje ne provodi, nego poslodavac mora reagirati s vremena na vrijeme tako da radnika pita putuje li uistinu s posla i na posao, odakle se spaja na rad kad radi online od kuće, traži se potpisivanje izjave i tome slično", kaže odvjetnik.

Kod rada na daljinu, otvara se i problem zaštite na radu, odnosno zaštite na kućnom radu. Prema aktualnom Zakonu, ne postoje posebna pravila za rad na daljinu, osim za radnike koji samo povremeno rade od kuće.

"Za stanove takvih radnika otprije dvije i pol godine nije potrebno provoditi inspekciju radne okoline, ali za sve ostale slučajeve to je i dalje zakonska obveza. U praksi se to rijetko provodi jer su nabava stolaca i stolova te provjera instalacija, razine svjetla i drugih utjecaja u pojedinim stanovima relativno skupi. Čak i kad se inspekcija provede i prostor zadovolji uvjete zaštite na radu, to opet ne znači da će radnik za laptopom raditi dok sjedi za ergonomski podešenim stolom", kaže odvjetnica Dora Ljevar.

Tvrtke ne provjeravaju uvjete rada od kuće

Tko je odgovaran u slučaju ozljede kod rada od kuće, kako se vrednuje ozljeda i tko plaća bolovanje?

"Ako je bolovanje otvoreno zbog ozljede na radu, bolovanje plaća Zavod. Ako je bolovanje otvoreno kao obično bolovanje, prva 42 dana naknadu za bolovanje plaća poslodavac. To pravilo postoji neovisno o tome radi li radnik iz kuće ili iz prostora poslodavca. Radniku se zbog visine naknade plaće isplati da je bolovanje otvoreno zbog ozljede na radu, a ni poslodavac tada ne plaća naknadu. Problem nastaje kad treba utvrditi kako je do ozljede došlo, pa ako je radnik radio u prostoru koji nije provjeren, mala je mogućnost da će poslodavac dokazati kako je sam radnik odgovoran za ozljedu. To utječe i na pitanje plaćanja odštete radniku zbog ozljede na radu. HZZO ima pravo i na regres troškova plaće od poslodavca koji je odgovoran za ozljedu radnika", kaže Ljevar.

Dora Ljevar

Dora Ljevar / Foto: Privatni album

Tvrtke uglavnom ne provjeravaju uvjete u kojima njihovi zaposlenici rade na daljinu, ali, ističe odvjetnica, iznimka su veliki sustavi koji su se na to odvažili, i to isključivo onda kad je menadžment zreo u odluci da se organizira rad od kuće kao nešto stalno i uobičajeno.

"Samo tada se i taj trošak provjere prostorija u kojima radnik radi od kuće te nabava stolova i druge opreme 'isplati'. U praksi se rad od kuće još uvijek doživljava kao nešto izvanredno ili kao neki benefit koji lako može biti ukinut. S porastom cijena energenata za poslovne korisnike nastavlja se tendencija smanjenja kvadrata u zakupu za urede, pa je očito da će se trend rada od kuće nastaviti i u budućnosti", mišljenja je Ljevar.

Odvjetnik Pribanić ističe da hrvatski poslodavci svojim zaposlenicima ne osiguravaju opremu potrebnu za rad od kuće. Oprema nije samo laptop, mobitel i plaćanje dijela troškova režija, već, navodi, to obuhvaća i ergonomske stolce i stolove, naslone i svjetiljke, pa bez stvarne želje da se osigura rad od kuće, poslodavci na te troškove ne gledaju kao na nešto nužno.

Rad od kuće ne podrazumijeva rad s mora ili s egzotičnih lokacija

"Poslodavci koji sve to već omogućuju u poslovnom prostoru, nemaju budžete za nabavu i inspekcije stanova radnika", naglašava Pribanić.

Smatra da bi rad na daljinu trebalo ugovoriti i detaljno propisati pravilnikom o radu.

"Radnik mora biti svjestan da je dopušten samo rad s radnog mjesta koje je provjereno te da se pod radom od kuće ne podrazumijeva rad s mora ili s putovanja po egzotičnim lokacijama. Radnik mora znati u koje vrijeme mora biti dostupan - takozvani core hours, treba li raditi kao da radi iz ureda ili ima slobodu u određivanju radnog vremena. To je bitno i za ispravno vođenje evidencije rada. Poslodavac treba obuhvatiti stan radnika inspekcijom radnih uvjeta i provoditi mjere zaštite na radu. O tome koliko često i što će se provjeravati, ovisi o procjeni rizika koju izrađuju profesionalne kuće za zaštitu na radu. Poslodavac mora provesti stress test na ozljedu na radu koja se dogodila u stanu radnika, pa eventualno uvesti stalno provjeravanje stanja radnika svaka dva sata, omogućiti radnicima stalne pauze, članarine za fitness ili sve što suštinski rješava pitanje zaštite na radu i rada za poželjnog poslodavca", zaključuje Danijel Pribanić.

Pandemija je nepovratno promijenila način rada, a kada se i smirila, rad na daljinu nije postao manje zanimljiv ni zaposlenicima ni poslodavcima. Dapače, postaje sve popularniji, jedan je od načina privlačenja zaposlenika, pa će navedeni problemi biti sve izraženiji.

Ivana Barać