Počela žetva ranih usjeva pšenice

11. srpnja 2020.

Foto: Shutterstock

Hrvatska će ove godine imati prinos pšenice iznad očekivanog prosjeka te se očekuje oko 750 tisuća tona pšenice sa zasijanih 136 tisuća hektara. Pšenica je jedna od rijetkih samodostatnih kultura jer se hrvatske potrebe za pšenicom kreću oko 400 tisuća tona, što znači da ćemo za izvoz imati oko 350 tisuća tona.

„Za ovogodišnju žetvu možemo reći kako povoljni klimatski uvjeti i spremnost naših proizvođača omogućuje normalan tijek žetve i teče sukladno planiranoj dinamici. Za sada je skinuto 50 posto pšenice i ako ostanu ovakvi vremenski uvjeti očekujem da će žetva završiti u naredna dva tjedna. Za sada su rezultati  jako dobri. Prinosi su iznad očekivanog prosjeka, a kvaliteta je jako dobra. Dominira pšenica druge i treće kategorije. Ima naravno pšenice najveće kategorije, a i one pšenice niskih razina proteina. Što se tiče cijena otkupa one su nešto niže nego prošle godine“, poručio je predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić Galiničić.

 

Vlado Čondić Galinčić

Vlado Čondić Galiničić/Foto: HGK

Pravilnik o ugovornim odnosima

Kriza uzrokovana koronavirusom nije negativno utjecala na ratarsku proizvodnju, a za otkup pšenice primjenjivat će se i ove godine  Pravilnik o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice kojim se osigurava provedba EU Uredbe o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Pravilnikom su propisane obveze sklapanja pisanog ugovora između proizvođača i prvog kupca pšenice te kvalitativni parametri i njihova laboratorijska kontrola, kao sastavni elementi ugovornih odnosa pri otkupu pšenice. Uvjeti po kojima se otkupljuje pšenica predmet su dogovora koji je zaključen pisanim ugovorom između proizvođača i prvog kupca.

Dražen Miloloža iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK kaže kako Hrvatska uglavnom izvozi viškove pšenice i druge ratarske kulture, ali da je potrebno istovremeno tu istu pšenicu ugraditi u domaće proizvode. „Trebamo stvoriti što više proizvoda s dodanom vrijednošću od vlastitih sirovina kako bismo bili konkurentniji i smanjili uvoz mlinskih i pekarskih proizvoda te ga kompenzirali vlastitom proizvodnjom“, pojasnio je Miloloža i dodao kako je i za vrijeme korona krize potražnja za kruhom i pekarskim proizvodima bila povećana pa je radi toga bitno osigurati i dostatne robne zalihe pšenice i skladišne kapacitete.

P.hr/ J.V.