Plenković: Predstoji nam suočiti se s izazovom demografskog deficita

2. prosinca 2022.

plab.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je s konferencije Dani regionalnoga razvoja i fondova EU-a u Opatiji poručio kako nam predstoji da se ozbiljnije suočimo s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja i demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem Hrvatske.

"Sada je do nas da nam država i društvo budu što kvalitetniji, da se suočimo ozbiljnije s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja, demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem hrvatskog naroda i društva i gdje se moramo koristiti svim dobrim praksama i mehanizmima kako bismo barem usporili negativne trendove s kojima se suočavamo", naglasio je premijer.

Plenković je u svom izlaganju rekao da je skup o regionalnom razvoju i fondovima EU-a značajan jer se događa u godini koja je obilovala brojnim EU aktivnostima i završetkom velikih projekata i procesa.

"Ovo je godina u kojoj smo dovršili najveći EU projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta, koji će zauvijek biti simbol prvih sedam godina članstva u EU i koji je povezao Hrvatsku", rekao je Plenković i nastavio da "smo pokazali što je moderni suverenizam i kako se osnaženi položaj Hrvatske najbolje može koristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva".

Napomenuo je da smo u posljednjem mjesecu u kojem nam je valuta kuna, da za mjesec dana postajemo 20. članica EU područja.

U europodručju Hrvatska mnogo zaštićenija

"Hrvatska će biti mnogo manje izložena, a mnogo zaštićenija no što bi bila bez europodručja", rekao je i naglasio da se uskoro očekuje i odluka na ministarskoj razini o ulasku Hrvatske u šengenski prostor.

Ocijenio je da je presedan to što istoga dana ulazimo i u europodručje i u šengenski prostor.

"To govori o tome da smo tijekom dva mandata naše Vlade ostvarili strateške ciljeve i došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja u situaciji da smo među 15 država svijeta koje su u NATO-u, EU, u šengenskom prostoru i europodručju."

Plenković je istaknuo da smo i u godini u kojoj se počinju preklapati dvije financijske perspektiva - jedna još traje, do kraja iduće godine, a nova perspektiva, za korištenje koje se spremamo, trajat će do 2027.

Dodao je da će nam Mehanizam za oporavak i otpornost omogućiti da budemo komplementarni u razvojnom smislu.

Plenković je još rekao da smo ove godine bili i pod utjecanjem brutalne agresije na Ukrajinu, da su rast cijena energenata, plina, vode, prehrambenih proizvoda i inflatorni pritisak utjecali na građane te da je sve to zahtijevalo velike napore i snažne intervencionističke mjere.

Nitko u EU nije bio tako brz s paketom mjera koji je učinke krize ublažio do maksimuma

Naglasio je da je donesen paket mjera, da gotovo nitko u EU nije to tako brzo učinio te da bez tih intervencija učinci globalne krize ne bi bili, kao što jesu, ublaženi do maksimuma.

Spomenuo je digitalnu i zelenu tranziciju, brzu prilagodbu i što brži prelazak na održive izvore energije, s ciljem smanjenja zagađenja i učinaka globalnog zatopljenja.

Rekao je i da Hrvatska ima na raspolaganju sve poluge koje mogu ubrzati regionalni razvoj te da je načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama doseglo takvu razinu da nema važnog projekta a da nisu obavljene konzultacije i sve što omogućava da svi reagiraju kao platforma za regionalni razvoj Hrvatske.

Dvodnevnu konferenciju Dani regionalnoga razvoja i fondova EU organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Sudionicima će biti predstavljene nove prilike iz Višegodišnjega financijskog okvira 2021. - 2027., programi Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027., Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. i Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027.

Hina/P.hr