Pitka voda je naše bogatstvo

11. srpnja 2019.

Foto: Shutterstock

Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu pitke vode na samome europskom vrhu. Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima najviše zaliha vode po glavi stanovnika u EU (s dugoročnim prosjekom od 27.330 m3 po stanovniku), a slijede nas Finska i Švedska. UNESCO-vo izvješće o dostupnosti vode i bogatstvu izvora Hrvatsku pak smješta među prvih pet u Europi i među 40-ak najbogatijih zemalja svijeta. Naša zemlja godišnje raspolaže s 26 milijardi kubika vode, potroši oko milijardu kubika, a 90 posto vodoopskrbe osigurava se iz zaliha podzemnih voda. Uz Finsku i Švedsku, vodama su bogate Norveška i Island te susjedne BiH i Srbija. S druge strane, države kojima je, zbog oskudice vode, voda već došla do grla jesu Malta, Cipar, Poljska i Češka. London je pak ‘najsušniji’ grad u Europi i on bi se, kada je u pitanju opskrba vodom, mogao naći u velikim problemima već 2025. Australija već desetljećima nosi epitet najsušnijeg kontinenta i suočava se s nestašicom pitke vode, zbog čega je uvedena i reducirana potrošnja.

statistika voda

 

Izvori u koncesiji

U skladu sa Zakonom o vodama, koji propisuje da je koncesija za gospodarsko korištenje voda potrebna za zahvaćanje voda za ljudsku potrošnju, uključujući mineralne i geotermalne vode, radi stavljanja na tržište u izvornome ili prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži, aktualna su 24 ugovora o koncesiji s ukupno 14 koncesionara, potvrdili su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Jamnica je naš najveći proizvođač mineralne vode s tradicijom dužom od 190 godina, a Janino vrelo, koje se nalazi u Jamničkoj Kiselici, jedno je od većih crpilišta. Prirodna mineralna voda Jamnica dobitnica je znaka Hrvatska kvaliteta, a okitila se i nagradom na međunarodnom natjecanju Mineral Water Challenge 2015, održanom u Portugalu, gdje je u konkurenciji od 175 prijavljenih proizvoda iz 11 država osvojila zlatnu medalju za najbolju gaziranu vodu u Europi. Veći proizvođači mineralne vode u Hrvatskoj još su Studenac, Cedevita i Naturalis te Sveti Rok.

recikliranje boca

Neizvjesna budućnost

Ako se ne promijeni odnos prema vodi, svijet bi se 2030. godine mogao suočiti s padom zaliha za čak 40 posto, upozorili su Ujedinjeni narodi. Potreban je novi način upravljanja resursima vode kako bi se osigurale dostatne zalihe koje su u prvom redu ugrožene rastom svjetske populacije i klimatskim promjenama. To nije jedini problem. Sve veća proizvodnja vode u PET bocama stvara ogromne količine plastike koje završavaju u moru. Primjerice, u Sredozemnom bazenu komad plastike nalazi se na svaka četiri četvorna metra. U oceanima se stvaraju golemi plastični otoci koji uništavaju životinjski i biljni svijet. Sve to u konačnici loše utječe i na naše zdravlje.

Ivana Barać