U Hrvatskoj najveće plaće imaju piloti i IT direktori

13. siječnja 2022.

U 2021. godini prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 7.188 kuna, što je sedam posto više nego prethodne godine

Foto: Shutterstock

Gledano prema zanimanjima, najvišu prosječnu mjesečnu plaću u 2021. imali su piloti, i to 21.936 kuna, direktori IT poslova 20.549 kuna te regionalni direktori 20.154 kune, a iza njih slijede kontrolori leta i direktori prodaje, izvijestio je portal MojPosao.

Kako je navedeno u objavi, prema podacima servisa MojaPlaća, u 2021. godini prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj je iznosila 7.188 kuna, što je sedam posto više nego prethodne godine. 

Osim menadžerskih zanimanja gdje su plaće u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja, za 62 posto više od prosjeka, informacijskih tehnologija za 36 posto te telekomunikacija za 23 posto. 

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima i tekstilni radnici, za po 35 posto ispod prosjeka te zaposleni u uslužnim djelatnostima, čija je plaća u prosjeku 28 posto ispod prosječne. 

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću lani su imali piloti, 21.936 kuna, direktori IT poslova 20.549 kuna te regionalni direktori 20.154 kune, a iza njih su slijedili kontrolori leta, s prosječnom 19.201 kunom te direktori prodaje s prosječnom plaćom od 17.712 kuna.

S druge strane, najpotplaćeniji radnici bili su šivači, s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.294 kune, zatim spremačice s 4.332 kune te frizeri s 4.352 kune. Nadalje, prosječna plaća isplaćena čistačima u 2021. godini iznosila je 4.368 kuna, a zaštitarima 4.465 kuna.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu više od prosjeka

Kako navode s portala MojPosao, plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu bile su devet posto više od prosjeka te u prosjeku iznosile 7.860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu bila su pet posto niža od prosjeka, 6.826 kuna, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu kreću se oko 6.750 kuna, što je šest posto ispod prosjeka, dok mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.570 kuna, što je devet posto ispod prosjeka.

Najniže plaće, za 20 posto ispod prosjeka, bile su u Požeško-slavonskoj županiji, dok je u Brodsko-posavskoj to iznosilo 18 posto, a u Virovitičko-podravskoj 17 posto ispod prosjeka.

S druge strane, najviša prosječna plaća lani je zabilježena u Gradu Zagrebu, a iznosila je 8.041 kunu, što je 12 posto iznad prosjeka.

Očekivano, piše portal MojPosao, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne. Osobe pak s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17 posto višu plaću od prosječne, 8.443 kune, a čak 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 6.020 kuna.

Istraživanje je potvrdilo i kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 5.862 kune, što je 18 posto manje od prosjeka, dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.420 kuna, 11 posto ispod prosjeka.

Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.188 kuna dolazi se s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega kreću natprosječne zarade. Tako, prosječna plaća onih koji iza sebe imaju između šest i deset godina radnog staža iznosi 8.111 kuna, što je 13 posto iznad prosjeka.

 

Hina/P.hr