Pandemija ubrzala digitalnu transformaciju u Hrvatskoj

26. travnja 2022.

Nataša Ćurić Martinčević/ Foto: Apsolon

Hrvatska konzultantska kuća Apsolon treću je godinu zaredom provela istraživanje koje mjeri stanje digitalne transformacije hrvatskoga gospodarstva. Stanje digitalizacije našega gospodarstva u 2021. godini ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,59 te je vidljiv blagi porast u odnosu na 2020. godinu kad je prosječna ocjena iznosila 2,52. Unatoč pozitivnom trendu, ukupna ocjena i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, a tempo rasta vrlo je spor te je jasno da postoji značajan prostor za napredak u sljedećim godinama.

S druge strane, ispitanici su ponudu e-usluga za građane i pravne subjekte ocijenili prosječnom ocjenom 2,78, što je blagi porast u odnosu na godinu prije kad je prosječna ocjena iznosila 2,73.

Među ključnim je rezultatima i onaj da 24,2 posto poduzeća ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok je godinu prije to imalo samo njih 17,7 posto. Većina ispitanika navela je da provedba digitalne transformacije nema utjecaj na ukupan broj radnih mjesta u njihovim poduzećima, dok pozitivan utjecaj provedbe digitalne transformacije na prihode očekuje gotovo polovina ispitanika.

Digitalna transformacija glavni je prioritet za samo 3,7 posto ispitanika, dok je za njih 31,5 posto u top tri teme po važnosti. Nadalje, 76 posto ispitanika nema strukturirani put prema digitalizaciji, njih 62 posto izdvaja manje od 25 posto sredstava od ukupnog iznosa za edukaciju za razvoj digitalnih vještina svojih zaposlenika, a 51 posto ističe kako se za oblikovanje digitalne transformacije koristi uslugama vanjskih stručnjaka.

"Unatoč blagom porastu u ocjeni stanja digitalizacije hrvatskoga gospodarstva te zavidnoj brojci od 92,3 posto poduzeća koja vide digitalnu transformaciju kao priliku za vlastiti rast i razvoj, za ostvarenje veće konkurentnosti naših poduzeća rezultati moraju biti bolji, posebno uzmemo li u obzir stanje u nama usporedivim EU zemljama i zaostajanje hrvatske na ljestvicama koje mjere digitalni napredak zemalja članica Europske unije, poput indeksa DESI. Indikativno je da tvrtke kao prepreku u provedbi digitalne transformacije navode nedostatak vremena i novca, iako im upravo taj proces može dugoročno omogućiti troškovno i vremenski efikasniji te konkurentniji rast", rekla je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona. 

Otkako je Europska komisija sustavno počela pratiti digitalni napredak država članica  Indeksom digitalnoga gospodarstva i društva (DESI), Hrvatska nikad nije ostvarila iznadprosječan rezultat. Prema indeksu DESI za 2021. godinu, Hrvatska se nalazi na 19. mjestu od ukupno 27 država članica Europske unije te je ostvarila pomak za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatski digitalni indeks, koji duboko analizira digitalnu spremnost aktera na hrvatskom tržištu, daje jasniji uvid u uzroke takvog stanja te u konačnici pruža preporuke i smjernice za fokusirano i efikasno poboljšanje digitalnih kapaciteta.

tabela aps

Poduzetnici sve bolje razumiju pojam digitalne transformacije

Kao ključne rezultate koje su ostvarili provedbom digitalne transformacije ispitanici su izdvojili digitalizaciju poslovnih procesa, efikasnost, odnosno niže troškove postignute optimizacijom poslovnih procesa te uporabom novih tehnologija i trendova tržišta. Pod utjecajem COVID krize polovica ispitanih poduzeća povećala je uporabu digitalnih rješenja koja su se već prethodno primjenjivala u poslovanju, dok je trećina njih uvela i nove digitalne alate u svakodnevno poslovanje.

Rezultati istraživanja pokazali su da hrvatski poduzetnici sve bolje razumiju pojam digitalne transformacije, odnosno shvaćaju da je ona opsežan proces kojem je potrebno strateški pristupiti. Ipak, na razini države potrebno je postaviti temelje hrvatske digitalne budućnosti koji će imati pozitivan i poticajan utjecaj na poslovanje poduzeća te, također, građanima omogućiti jednostavniju i efikasniju komunikaciju s državom.

Pritom su ključni digitalizacija javne uprave, ulaganje u IT infrastrukturu, digitalna izobrazba u školstvu, usklađivanje zakonodavnog okvira s potrebama digitalizacije te iskorištavanje sredstava za digitalizaciju dostupnih iz EU fondova.

Što se, pak, poduzeća tiče, kako bi poboljšala svoju digitalnu konkurentnost i time znatno unaprijedila svoje cjelokupno poslovanje, potrebni su im razumijevanje i prioritizacija digitalne transformacije, izrada strategije digitalne transformacije, planiranje i ulaganje u kapacitete za provedbu digitalne transformacije, prilagodba korporativne kulture te razvoj organizacije koja omogućava brzu prilagodbu promjenama.

P.hr/I.G.