Pandemija je najsnažnije pogodila srednja poduzeća i sektor hotelijerstva

Ekonomski institut Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju o utjecaju pandemije na mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj, kojih je u 2020. godini u isključivom privatnom vlasništvu bilo ukupno 137.786, a zapošljavala su 609.000 ljudi, što je čak 76 posto ukupne zaposlenosti korporativnog sektora. Pandemija, koja je svoj zamah uzela u ožujku 2020. godine, uzdrmala je sve sfere ljudskog djelovanja, a posljedice lockdowna i rada od kuće snažno su utjecale na gospodarsku sliku Hrvatske. Jednom od najpogođenijih djelatnosti u 2020., a o tome svjedoče i rezultati ove studije, pokazao se turistički sektor zbog čega je u srpnju ove godine Mastercard pokrenuo projekt Uplift, namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam. U sklopu projekta nastala je i studija Ekonomskog instituta Zagreb Utjecaj pandemije COVID-a 19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj, u kojoj je, osim po veličini poduzeća, analizirano stanje po županijama te djelatnostima.

Zbirni rezultati studije pokazuju da su mikro i mala poduzeća, bez obzira na manju količinu državnih potpora i veće zaduživanje, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, zabilježila manje negativnih posljedica od srednjih i velikih poduzeća. 

Potvrdilo se kako je Hrvatska doista duboko ovisna o turizmu; naime, mikro, mali i srednji poduzetnici u priobalnim županijama iskazali su znatan pad aktivnosti, dok su kontinentalne županije, pa čak i neke od najsiromašnijih u Hrvatskoj, iskazale značajan rast poslovne aktivnosti. Zaključak je studije da će krizna 2020. godina zahvaljujući pandemiji biti jedna od rijetkih godina u kojima Hrvatska bilježi barem maleno izjednačavanje velikih razlika u regionalnim razinama razvijenosti.

Uzlazna poslovna putanja mikro, malih i srednjih poduzeća

Kada se usporede ekonomski pokazatelji u trima godinama (2020., 2019. i 2018.) vidi se rast broja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća. Povećavali su se i ukupna imovina tog sektora, dugoročne obveze, masa isplaćenih neto plaća, prihodi od državnih potpora, dobit poduzetnika koji su ostvarili neto dobit, gubitak poduzetnika koji su ostvarili gubitak te izvoz. Drugim riječima, unatoč krizi, u 2020. bilo je 3.317 privatnih MMS poduzeća više nego u 2019. godini. Ta supoduzeća imala 34,5 milijardi kuna više imovine i isplatila su 1,37 milijardi kuna više za plaće. U 2020. u privatnim MMS poduzećima rasla je čak i prosječna plaća te je iznosila 5.499 kuna, dok je u prethodnoj godini iznosila 5.118 kuna.

Uz to, dobit MMS poduzeća, koja su dobit bilježila i prije, čak je neznatno povećana – s 31,41 milijarde koliko je zabilježeno u 2019. na 31,46 milijardi koliko je zabilježeno u 2020. godini. S druge pak strane, ukupan gubitak onih privatnih malih poduzetnika koji su ostvarili gubitke povećao se za znatnih 30,8 posto.

Pandemija je istodobno najviše utjecala na smanjenje prihoda malih poduzeća koja su u 2020. iskazala pad od 4,3 posto. Kako bi privatni MMS poduzetnici apsorbirali taj šok, smanjili su broj zaposlenih za 3,6 posto, povećali dugoročne i kratkoročne obveze za 3,6 i 4,0 posto, smanjili ukupne rashode poslovanja za 3,4 posto te reducirali investicijsku aktivnost za 12 posto.

Mikropoduzeća s najmanje smetnji u poslovanju

Sve navedeno dovelo je do smanjenja bruto dodane vrijednosti koju sektor privatnih MMS poduzeća stvara u ekonomiji. Nakon rasta od deset posto zabilježenog u 2019., u 2020. ukupno izravno generirana dodana vrijednost privatnog MMS sektora smanjena je s 97,6 milijardi koliko je iznosila u 2019. na 95,7 milijardi koliko je ostvareno u 2020. godini.

Prema rezultatima studije Ekonomskog instituta Zagreb, koja je provedena za Mastercardov projekt Uplift, o poslovanju privatnih mikropoduzeća te malih i srednjih tvrtki najsnažniji su udar krize 2020. godine pretrpjela srednja poduzeća, a najmanje su smetnji osjetila mikropoduzeća. Ta je skupina najmanjih među malima jedina kojoj se broj poduzeća u odnosu na pretkriznu 2019. godinu povećao, i to za 3,2 posto – a to znači da su upravo ta poduzeća odgovorna za ukupan rast broja poduzeća u ovom sektoru.

Foto: Uplift

Istodobno, broj malih poduzeća smanjio se za 3,1 posto, a broj srednjih za čak 7,3 posto. Ovakvi rezultati vjerojatno su posljedica osnivanja novih (mikro) poduzeća, koja su u pandemijskoj recesiji prepoznala priliku za poslovni uspjeh. Privatna mikropoduzeća ujedno bilježe najmanje smanjenje broja zaposlenih i najmanje povećanje dugoročnih obveza, a bilježe i najveće povećanje imovine te isplaćene mase neto plaća.

Poslovni šok za primorske županije

Geografski gledano, kriza se najviše osjetila u primorskim županijama u kojima dominira turistička djelatnost, koja je tijekom 2020. zbog znatnog smanjenja ostvarenih turističkih dolazaka i noćenja pretrpjela najveći udarac. Prema studiji, najveći udarac pretrpjela je Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj se broj zaposlenih u 2020. smanjio za 14,6 posto, ukupni prihodi MMS poduzeća 36,9 posto, neto dobitak iz 2019. od 486 milijuna kuna u 2020. pretvorio se u gubitak od 488 milijuna, izvoz se smanjio za 64 posto, a novostvorena bruto dodana vrijednost za 47 posto.

Dubrovačka županija bila je najizloženija negativnom utjecaju pandemije zato što je u njoj najveći udio ekonomske aktivnosti izravno ili neizravno povezan s turizmom, ali i zato što je ta županija avioturistička destinacija, a zrakoplovni je promet tijekom 2020. bio sveden na minimum i većina gostiju je u zemlju na odmor dolazila osobnim automobilima.

S druge strane, pojedine kontinentalne županije koje nisu usmjerene na turističku djelatnost ostvarile su 2020. godine povećanje poslovnih djelatnosti. Pri tome treba istaknuti Koprivničko-križevačku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku te Požeško-slavonsku županiju.

Većinu ovih županija povezuje usmjerenost na poljoprivredu i prehrambenu industriju pa je jedno od mogućih objašnjenja dobrih rezultata malih poduzetnika u ovim županijama činjenica da se potražnja i potrošnja hrane i piće tijekom pandemijske 2020. zbog zatvaranja gospodarstava povećala, što je dovelo do povećanja aktivnosti poduzetnika iz tih industrija tijekom prethodne godine.

Najveći porast prihoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji

U samo četiri hrvatske županije mali poduzetnici tijekom 2020. ostvarili su rast broja zaposlenika. Riječ je o Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji, dok je Vukovarsko-srijemska županija imala najveći porast prihoda – čak 17,8 posto.

Ponovno očekivano, najsnažniji pad broja zaposlenih i ukupnih prihoda bilježe privatna mala poduzeća u djelatnosti hotela i restorana te u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije koje su bile najizravnije pogođene epidemiološkim mjerama za sprječavanje širenja virusa. Upravo su MMS poduzetnici iz hotelijerstva i restorana rekorderi u državnim potporama – iznos primljenih potpora povećao se za čak 923 posto u odnosu na 2019. i iznosio je 268 milijuna kuna.  

Jedino građevinarstvo u plusu

Jedina djelatnost koja bilježi znatan rast aktivnosti i pozitivne agregatne poslovne rezultate jest građevinarstvo i s njime povezana djelatnost rudarstva i vađenja, što se vjerojatno dobrim dijelom može pripisati posljedicama potresa koji je zadesio Zagreb i okolicu u ožujku 2020.

"Možemo stoga zaključiti da je 2020. bila sve samo ne redovna poslovna godina, u kojoj su na poslovne rezultate mikro, malih i srednjih poduzetnika utjecala dva izvanredna i nekontrolabilna događaja te obilna financijska potpora od države kako bi se spriječila potpuna destabilizacija manjih poduzetnika, ali i ukupnoga gospodarstva", zaključila je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb te ujedno i autorica studije.

Maruška Vizek /Foto: Uplift