Ovogodišnji urod jabuke oko 65 tisuća tona, pokriva polovinu potreba

Procjenjuje se da će ovogodišnji urod jabuke biti nešto veći nego lani, u visini od oko 65.000 tona, pa domaća proizvodnja pokriva tek polovinu domaćih potreba za tim voćem, a stanje - uz iznimku mandarine - nije bolje ni kod drugih kultura, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota.

Ove godine, kako je naveo, na urod jabuke utjecali su proljetni mrazevi u nekim dijelovima Hrvatske, relativno slabo oprašivanje, mjestimične ljetne oluje te iznimno kišan kraj srpnja i početak kolovoza. To se u nekim voćnjacima odrazilo na komercijalnu kvalitetu (veličina, boja, oštećenja) tako da će oko 30 posto uroda završiti u preradi kao industrijska jabuka.

HVZ je u svojim analizama i koristeći se iskustvima zapadnih zemalja zaključio da je proizvodna cijena jabuke koja je pogodna za komercijalnu prodaju trgovinama oko 60 centi za kilogram. Markota ističe kako je HVZ tu cijenu predložio otkupljivačima i trgovcima kao minimalnu, koja voćarima donekle omogućava opstanak proizvodnje koja je svake godine sve manja zbog smanjenja površina te znatno otežanih i neizvjesnih uvjeta proizvodnje.

Upozorava da je voćarska proizvodnja u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manja i pokriva tek oko polovice potreba. "Kako sada stvari stoje, proizvodimo jedino znatno više mandarina nego što nam treba, a što se tiče jabuke kao druge glavne hrvatske voćarice, na granici smo samodostatnosti", kaže Markota i napominje da šljive, kruške, trešnje, breskve, nektarine, marelice i drugo voće Hrvatska većim dijelom uvozi.

Iako su posljednjih nekoliko godina površine pod voćnim kulturama povećane s oko 35.000 na gotovo 40.000 hektara, što u ukupnim poljoprivrednim površinama čini samo 3,5 posto, proizvodnja voća nije se povećala nego opada, kaže Markota.

Sve je manje domaćeg voća u trgovinama

"Voćarska proizvodnja iznimno je zahtjevna radnointenzivna proizvodnja, određena i ovisna o vremenskim prilikama. Skupa zaštitna sredstva kojih je sve manje jer se ide sve više na preventivna blaga zaštitna sredstva, nedostatak radne snage, nedovoljna konkurentnost kao posljedica neudruženog nastupa na tržištu, nedostatak moderne skladišne i logističke infrastrukture, jako velika ulaganja u opremanje voćnjaka sa zaštitama od mraza, tuče, suše i slijedom toga jako slaba ili nikakva dohodovnost te proizvodnje, određuju i interes za tu proizvodnju, pogotovu mladih, koji je sve manji", ističe Markota.

Sve to, kako je rekao, utječe i na to da je domaćeg voća sve manje na policama trgovačkih lanaca. Sve manje je proizvođača voća koji mogu osigurati količine, kvalitetu i kontinuitet u isporuci, što su osnovni zahtjevi svakoga trgovačkog lanca, kaže Markota i dodaje da trgovački lanci traže ozbiljne proizvođače.

Svjedoci smo, kaže, situacije da se u Hrvatsku često uvozi voće iz Europe ili trećih zemalja koje kvalitetom ne zadovoljava, ali cijenom je trgovcima prihvatljivo i to je često "reper cijena" po kojoj bi se domaći voćar trebao tržišno prilagođavati. No to je, smatra, neprihvatljivo i neodrživo, a rezultira krčenjem voćnjaka.

Poseban problem su, naveo je, situacije da se tako uvezeno voće deklarira kao hrvatsko, pogotovo na tržnicama, a inspekcije su nedovoljno aktivne. Takve situacije, kako je rekao, uz sve druge objektivne okolnosti, uništavaju ili smanjuju domaću proizvodnju.

Što se tiče cijena u trgovačkim lancima, ocjenjuje da su one uglavnom niže nego u zapadnim zemljama. U posljednje vrijeme, kako je naveo, primjetna je velika razlika cijena istog sortimenta voća na tržnicama, na kojima dominiraju preprodavači, i na policama trgovačkih lanaca.

Površine s jabukom iz godine u godinu sve manje

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović kaže kako se procjene ovogodišnjeg uroda jabuka koje se kreću iznad 60.000 tona, od kojih 45.000 tona za konzumnu potrošnju, a 30 posto za preradu, pojavljuju unazad nekoliko godina te da te količine ne zadovoljavaju domaće potrebe, zbog čega smo sve više ovisni o uvozu. "Posebno zabrinjava to što nam iz godine u godinu padaju i površine pod nasadima tog voća", istaknuo je.

Iznio je podatke o tome kako je Hrvatska prije ulaska u EU imala više od 6.000 hektara nasada jabuka, a sada oko 3.500 hektara, dok je u intenzivnoj proizvodnji - onoj koja ima navodnjavanje i zaštitu od tuče, samo oko 2.000 hektara. U strukturi površina prevladavaju vrlo mali voćnjaci, pa je gotovo trećina manja od jednog hektara.

Kuskunović navodi kako je proizvodnja jabuka 2000. godine bila organizirana na više od 4.000 hektara i iznosila oko 64.000 tona.

"Operativni programi koji su se provodili tih godina pod patronatom vlade i davanje ogromnog novca za podizanje nasada voća utjecali su na rast površina, pa smo 2010. došli do rekordnih 6.600 hektara. Od tada površine padaju i prošle su godine iznosile 3.645 hektara", kazao je.

Napominje kako, ovisno o klimatskoj godini, proizvodnja stalno oscilira što govori i o problemima u primjeni tehnologija i novih znanja.

Zabrinjavajućim drži to što je gotovo u potpunosti nestala ekstenzivna proizvodnja, odnosno proizvodnja u kućnim vrtovima ili je, kaže, možda statistika više ne evidentira. Službeni podaci kažu da je 2000. bilo više od 17.000 tona u tom vidu proizvodnje, a lani tek nešto više od 1.000 tona.

Hoćemo li ove godine jesti skupe jabuke ovisi prije svega o tome kakva će biti cijena kod naših konkurenata, uglavnom jabuka iz Poljske, koja je najveći proizvođač, te Austrije, Slovenije i Srbije, kazao je Kuskunović.

Ocjenjuje kako u Hrvatskoj gotovo nema proizvodnje koja nije u problemima i koja se ne suočava s padom i prijetnjom opstanku.

"Malo po malo i proizvodnja jabuka gubi utrku sa stranom konkurencijom. Zbog očitog nedostatka znanja i primjene novih tehnologija koje su u svijetu postale normalne, ali kod nas se ne uvode, imamo nisku produktivnost, a onda i konkurentnost", kazao je napominjući kako se čini da ćemo i jabuku, jedno od rijetkih voća koje smo imali, u budućnosti morati sve više uvoziti iz drugih država.