Organizacije moraju shvatiti važnost korjenite promjene rada

Nakon pojave koronavirusa organizacije su morale poduzeti hitne mjere kao odgovor na pandemiju, kao što su prelazak na rad od kuće i virtualan rad, uvođenje novih načina rada i preusmjeravanje radne snage na kritične aktivnosti. Sada bi organizacije trebale razmisliti o načinu na koji mogu zadržati navedene mjere i učiniti ih dijelom kulture i svojevrsni DNK-a svoje organizacije.

U svojem 10. izdanju najnovijih globalnih trendova u području ljudskih potencijala 'Društveno poduzeće na djelu: paradoks kao put naprijed', Deloitte je istražio načine za uspostavu potrebne razine održivosti i pronašao točke preklapanja ljudi i tehnologije te definirao ključna svojstva koja je potrebno ugraditi u organizaciju kako bi se uspostavila i podržala predmetna integracija. U okviru studije ispitano je otprilike 55.000 rukovoditelja u razdoblju od 10 godina, što je čini najvećom longitudinalnom studijom te vrste.

"COVID-19 točka je preokreta za rad i radnu snagu. Premda tehnologija osigurava iznimno važnu platformu za prenamjenu radne snage, organizacije moraju shvatiti kako se korjenita promjena rada temelji na izgradnji kulture u kojoj ljudi mogu prosperirati ako pronađu smisao u radu te razviju nove razine otpornosti i prilagodljivosti potrebne za suočavanje s događajima koji uzrokuju poremećaje na tržištu. U ovim bi izvanrednim vremenima organizacije trebale ulagati u sposobnosti radnika, razviti nove strukture timova i procijeniti kako najbolje iskoristiti zamjensku radnu snagu", ističe Gordan Kožulj, viši menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja koji dodaje da ako organizacije ne shvate kako najbolje iskoristiti ljudske sposobnosti na radnom mjestu, umanjit će mogućnost koju nudi tehnologija te usporiti prenamjenu radne snage potrebnu za uspjeh u kontekstu ove pandemije, ali i poslije nje.

Gordan Kožulj/Foto:Deloitte

Socijalna poduzeća na djelu s naglaskom na svrhu

U samo nekoliko godina, pojam socijalnog poduzeća razvio se od zanimljivog novog koncepta u konkretnu poslovnu stvarnost. Ovogodišnje je izvješće usredotočeno na način na koji socijalno poduzeće može ujediniti tehnologiju i ljude u vremenu kada je naglasak stavljen na ljude zbog pandemije korona virusa. Njihovo će ujedinjenje omogućiti dugotrajnu vrijednost i radnicima osigurati veći osjećaj pripadnosti i dobrobit. Ustvari, skoro polovica ovogodišnjih ispitanika navela je kako se svrha njihovih organizacija znatno proširuje kako bi obuhvatila sve dionike, uključujući zajednice kojima služe i društvo u cijelosti.

Na temelju njihova istraživanja, tri obilježja koja je potrebno učiniti dijelom DNK-a socijalnog poduzeća kako bi se ono pripremilo za budućnost su sljedeća: svrha odnosno produbiti povezanost među timovima, pojedincima i sa samim radom s obzirom na misiju i vrijednosti, zatim potencijal i perspektiva. Sve od navedenog zahtijeva znatne promjene u strategijama i programima za radnu snagu, ali omogućuje i odabir jasnog smjera za koji se organizacije mogu opredijeliti kako bi se oporavile i napredovale.

Dobrobit radnika odgovornost organizacije

Premda su nekada organizacije odgovarale isključivo za sigurnost zaposlenika, danas skoro svi ispitanici, odnosno njih 96  posto, tvrde kako je dobrobit zaposlenika odgovornost organizacije. Nadalje, 80 posto ispitanika dobrobit smatra važnim ili vrlo važnim prioritetom za uspjeh organizacije, 61 posto ispitanika ne mjeri učinak dobrobiti na rezultate organizacije. Dobrobit se ne odnosi samo na fizičko zdravlje zaposlenika, već i na njihov osjećaj svrhe i pripadanja. Na pitanje o načinu na koji osjećaj pripadanja povećava uspješnost organizacije, 63 posto ispitanika odgovorilo je kako do toga dolazi zbog veće usklađenosti između ciljeva pojedinaca i ciljeva organizacije. 28 posto ispitanika izjavilo je kako su osjećaj usklađenosti sa svrhom, misijom i vrijednostima organizacije, kao i vrednovanje njihovih pojedinačnih doprinosa, najbolji načini za osiguravanje osjećaja pripadnosti.

Pronalazak potencijala približavanjem ljudi i tehnologije

S obzirom na brzu integraciju umjetne inteligencije, zaposlenici su sada suočeni s pitanjem na koji način raditi s tehnologijom kako bi proizveli najbolje učinke. Ovogodišnje je izvješće otkrilo kako je samo 12 posto ispitanika izjavilo da se njihove organizacije umjetnom inteligencijom služe prvenstveno kako bi zamijenili zaposlenike, dok je 60 posto njih izjavilo kako se njihova organizacija umjetnom inteligencijom služi kako bi pomogla radnicima, a ne ih zamijenila. Osim toga, 66 posto ispitanika smatra da će broj radnih mjesta ostati jednak ili se povećati zbog uporabe umjetne inteligencije u sljedeće tri godine.