Oporavak od koronakrize bit će neravnomjeran i nepotpun

26. lipnja 2020.

Foto: Shutterstock

Najgori dio ekonomske krize koju je u eurozoni prouzročila pandemija koronavirusa vjerojatno je iza nas ali oporavak će biti neravnomjeran i nepotpun, upozorila je čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde.

Javnost širom svijeta strahuje od novog vala zaraze koronavirusom zbog učestalih novih slučajeva u pojedinim američkim saveznim državama, Njemačkoj, Kini i Južnoj Koreji.

U govoru putem videoveze na poslovnom skupu organiziranom u Helsinkiju Lagarde je nastojala biti konstruktivna, pozivajući vlade da iskoriste "primirje" s koronavirusom da se bolje pripreme za obranu od mogućeg novog vala, izvješćuje Reuters.    

"Najniža je točka vjerojatno iza nas, iako to kažem uz određenu dozu strepnje jer ne možemo, naravno, isključiti mogućnost teškog drugog vala", izjavila je Lagarde na poslovnom skupu u Helsinkiju, održanom putem Interneta. 

Oporavak će biti neravnomjeran i nepotpun i uključivat će duboke promjene, upozorila je, što znači da se neke kompanije u sektorima poput zračnog prijevoza i zabave nikada neće oporaviti a neke će iz krize izaći jače.  

ECB je odlučio kupiti obveznice ukupne vrijednosti 1.300 milijardi eura i odobriti komercijalnim zajmodavcima kredite u otprilike istom iznosu, uz negativne kamatne stope, kako bi ublažio posljedice koronakrize u gospodarstvu i osigurao protok kredita kompanijama i građanima.

Te mjere zajedno s državnim jamstvima za određene kredite očigledno donose željene rezultate budući da je prema danas objavljenim ECB-ovim podacima kreditiranje kompanija u eurozoni u svibnju poraslo 7,3, najsnažnije od početka 2009. godine.

Osvrnuvši se na presudu njemačkog ustavnog suda da ECB-ov program kupnje imovine ne poštuje načelo proporcionalnosti efektima ekonomske i fiskalne politike zemalja članica, Lagarde je ustvrdila da je odgovor ECB-a proporcionalan izazovima s kojima se suočava.

Guverner finske središnje banke Olli Rehn suglasio se s njom, dodavši da je bolje da ECB igra na sigurno pri donošenju odluke o eventualnom ukidanju poticaja.

Godine 2011. ECB je dva puta prerano podigao ključne kamatne stope a rezultat je bila još gora dužnička kriza u eurozoni, podsjetio je.

Hina/P.hr