OECD snizio procjenu rasta eurozone u 2024.

5. veljače 2024.

Foto: Shutterstock

Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini gotovo istim tempom kao i u 2023., uz poboljšane izglede za SAD i slabiji rast gospodarstva eurozone no što se očekivalo zbog posustajanja Njemačke, procjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2,9 posto, procjenjuje OECD podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,2 postotna boda. To bi značilo da bi se tempo rasta trebao tek blago usporiti u odnosu na 2023. kada je aktivnost porasla za 3,1 posto.

I prognoza za 2025. pokazuje gotovo isti rast, uz procijenjenu stopu rasta od tri posto, u skladu s OECD-ovim izračunima iz studenoga.

Poticaj rastu bit će očekivano snižavanje kamatnih stopa u vodećim gospodarstvima, paralelno slabljenju inflacije, objašnjavaju u OECD-u u međuprognozama za vodeća svjetska gospodarstva.

Američko gospodarstvo trebalo bi u 2024. porasti 2,1 posto i usporiti se u 2025. na 1,7 posto, procjenjuju. Rast cijena trebao bi se usporiti pa će središnja banka sniziti kamatne stope, a realna će primanja porasti.

Aktivnost u eurozoni porast će pak u ovoj godini samo 0,6 posto, izračunali su u OECD-u snizivši procjenu za 0,3 postotna boda zbog očekivanoga njemačkog usporavanja. Blago su snizili i procjenu za iduću godinu, s 1,5 na 1,3 posto.

Njemačko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini gotovo stagnirati, uz prognoziranu stopu rasta od 0,3 posto. U 2025. rast bi se, kako su izračunali, trebao ubrzati na 1,1 posto. Francuska bi pak trebala pratiti prosjek eurozone.

Kina ima problema s krizom na tržištu nekretnina i 'neraspoloženim' potrošačima, pa bi se gospodarski rast u ovoj godini trebao usporiti na 4,7 posto, s prošlogodišnjih 5,2 posto. U 2025. aktivnost bi se trebala dodatno usporiti, na 4,2 posto, prognozirao je OECD.

Najsnažnije bi u ovoj godini u skupini velikih trebalo porasti indijsko gospodarstvo, za 6,2 posto. Slijedi Indonezija s prognoziranom stopom rasta od 5,1 posto.

Inflacija je od studenoga slabjela brže no što se očekivalo u SAD-u i u eurozoni, dok je u Kini bila stabilna, utvrdili su, upozorivši ipak da bi se rast cijena mogao i ubrzati.

"Visoka razina geopolitičke napetosti predstavlja značajan kratkoročni rizik za aktivnost i inflaciju, posebno ako sukob na Bliskom istoku izazove poremećaje na tržištima energije", objašnjavaju.

Rast potrošačkih cijena mogao bi se neočekivano ubrzati i zbog tvrdokornih cjenovnih pritisaka u uslužnom sektoru, dok bi gospodarska aktivnost mogla porasti slabije ako utjecaj strožih uvjeta financiranja nadmaši očekivanja, dodaju.

 

Hina/P.hr