Obnovljivi izvori energije mogu potaknuti razvoj lokalnih zajednica

8. siječnja 2020.

Obnovljivi izvori, nove tehnologije, energetske zadruge, grupno financiranje, građanska energija i društveno poduzetništvo mogu bitno pridonijeti bržem i ujednačenijem razvoju lokalnih zajednica te novom zapošljavanju, kaže Stjepan Car

Foto: Pixabay

Još 2013. godine Hrvatska je odustala od daljnjeg poticanja korištenja obnovljivih izvora energije putem postojećih modela, gdje su investicije zapravo vraćali potrošači električne energije u vidu povećane cijene električne energije. Stjepan Car, aktualni predsjednik Nadzornog odbora Zelene energetske zadruge te bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Končar Instituta za elektrotehniku i član Uprave holdinga Končar zadužen za razvoj, mišljenja je da će se takav model teško politički i ekonomski provoditi te da je u tržišnim uvjetima neodrživ.

Naš sugovornik na pozicijama u Končaru stekao je veliko iskustvo u korporativnom upravljanju, a odlaskom u mirovinu nastavio je razvijati svoje upravljačke sposobnosti stvarajući jedinstveni statut zadružnih odnosa u Zelenoj energetskoj zadruzi. Pored toga, svoj hobi voćarstva pretvorio je u samoodrživu aktivnost uzgoja ekološkog voća te prerade u ekološke sokove i voćna vina na svome obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu gdje primjenjuje ranije stečena znanja o uštedama energije i korištenju njenih obnovljivih izvora. Dobitnik je niza priznanja i nagrada, između ostalih Zlatne kune za doprinos razvitku inovativne djelatnosti u Hrvatskoj u 2006., državne nagrade tehničke kulture za životno djelo "Faust Vrančić", te godišnje nagrade Hrvoje Požar za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike.

Sa Stjepanom Carom razgovarali smo o ulozi obnovljivih izvora energije u razvoju lokalnih zajednica, dostupnim alatima na razini EU, o potencijalu lokalnih zajednica, inovativnim modelima financiranja projekata u vezi s obnovljivim izvorima energije, ulozi javnih tvrtki i ustanova te ulozi informatičkih i novih tehnologija.

Koja je moguća uloga obnovljivih izvora energije u razvoju lokalne zajednice?

Ako lokalna zajednica posjeduje obnovljive energetske resurse, tada ih može iskoristiti za vlastiti razvoj ili prepustiti korištenje investitorima izvan zajednice ili pak zajednički investirati. Za korištenje resursa u funkciji vlastitog razvoja mora se pobrinuti lokalna vlast od koje se očekuje da predloži, pokrene i koordinira aktivnosti izgradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora, ali i mjere za uštedu energenata radi mogućnosti povećanja poslovne efikasnosti poduzetnika u svome kraju, o kojima u velikoj mjeri ovisi zapošljavanje lokalnog stanovništva.

Stjepan Car
Foto: Stjepan Car

Inovativni modeli investiranja u obnovljive izvore, kao što su grupno financiranje izgradnje te zadružni i ESCO modeli, mogu postati poluge lokalnog razvoja. Javne tvrtke i ustanove mogu i trebaju biti predvodnici takvog razvoja, a građani mogu višak svojih sredstava uložiti u održiva energetska postrojenja i tako sačuvati vrijednost svojih sredstava uz minimalni rizik, ali i pridonijeti lokalnome ekonomskom razvoju. Posredna je korist takvog pristupa i smanjenje emisije stakleničkih plinova i očuvanje okoliša.

Koje alate Europska unija koristi za provedbu takvih politika?

Cilj kohezijske politike Europske komisije jest smanjiti razlike između regija i osigurati razvoj cijeloj Europi. Glavni su alati za provedbu takve politike strukturni fondovi. Stoga je Europska komisija napravila Strategiju istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju. Platforma pametne specijalizacije jest inovativni koncept Europske komisije gospodarskog razvoja i prosperiteta regija, koristeći javno financiranje za istraživanje i inovacije radi razvijanja njihovih prednosti, uz primjenu odgovarajućih specijalizacija. Tematska područja EU platforme su: poljoprivreda i hrana, energetika i modernizacija industrije. U svibnju 2015. Europska komisija objavila je platformu Europske pametne specijalizacije za energetiku kao podlogu za financiranje razvoja održive energetike regija i država EU, bazirane na primjeni niskougljičnih tehnologija. Cilj je platforme poticati gospodarski rast osiguravajući održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom.

Platforma pametne specijalizacije za modernizaciju industrije jest alat za kombiniranje specijalizacije i međuregionalne kooperacije kao poticaj razvoju industrijske konkurentnosti i inovacija. Sve regije EU sa svojim klasterima i industrijskim partnerima pozvane su da se uključe u inicijativu, koristeći prednosti platforme za vlastiti razvoj. Prema kohezijskoj politici investira se u četiri ključna područja: inovacije i istraživanje, digitalnu agendu, podršku poslovanju malih i srednjih poduzeća te niskougljično gospodarstvo.

Što podrazumijeva niskougljično gospodarstvo?

Niskougljično gospodarstvo podrazumijeva provedbu projekata energetske učinkovitosti, primjenu obnovljivih izvora energije, izgradnju održivoga gradskog prometa te provedbu istraživanja i stvaranje inovacija. U skladu s kohezijskom politikom Europske komisije i platforme pametne specijalizacije, Vlada Republike Hrvatske usvojila je u ožujku 2016. Strategiju pametne specijalizacije za razdoblje 2016. - 2020. te Akcijski plan za njenu provedbu. Strategija je prepoznala pet tematskih prioritetnih područja, a jedno je od njih Energija i održivi okoliš.

U čemu su potencijali lokalnih zajednica?

Za svoj razvoj lokalne zajednice mogu koristiti svoje prirodne potencijale i usmjeravati njihovo korištenje u vlastitu dobrobit. To znači prije svega aktiviranje korištenja sljedećih potencijala: prirodnih resursa poput vode, sunca, vjetra, biomase, geotermalnih izvora, ljudskih potencijala, a to su građani školovani za buduće potrebe lokalne zajednice i kapital građana pojedinačno malog iznosa, ali i velikog putem grupnog financiranja.

Usmjeravanje korištenja potencijala podrazumijeva: dodatno obrazovanje za stvaranje tehnoloških i društvenih inovacija te poticanje i organiziranje društvenog poduzetništva za korištenje prirodnih resursa zajednice putem organiziranja i osnivanja specijaliziranih zadruga, civilnih udruga, javno-privatnih tvrtki i slično.

CarStjepan Car hobi pretvorio u samoodrživi biznis

Koji su inovativni modeli financiranja projekata obnovljivih izvora?

Neki inovativni modeli koji se koriste u članicama EU, a imaju potencijala za korištenje i u Hrvatskoj, prije svega su partnerstvo u vlasništvu gdje su investitori javna ili privatna tvrtka ili organizacija u vlasništvu lokalne zajednice i zadruga lokalnih fizičkih i pravnih osoba s takvim udjelima da nitko nema jednako ili više od 25 posto u vlasništvu i upravljanju. Tu je i grupno financiranje ili crowdfunding. Radi se o tome da se na javni poziv odazivaju fizičke i pravne osobe te ugovaraju mikrozajmove ograničenog iznosa uz zajamčenu kamatu i rok otplate s davanjem prednosti lokalnim osobama, a otplata se osigurava iz ostvarene dobiti ili postignutih ušteda. Zatim tu su energetske zadruge kao model financiranja u kojem članovi zadruge sufinanciraju i ulaze u suvlasništvo postrojenja trajno ili ograničeno vrijeme, dok se uz dogovorenu kamatu ne otplati energetsko postrojenje. Naravno, tu je i model ESCO koji obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje projekta poboljšanja energetske učinkovitosti uz smanjenje troškova pogona i održavanja, a otplata investicije osigurava se iz ostvarenih ušteda u odgovarajućem razdoblju.

Kakva su u Hrvatskoj iskustva s tim modelima financiranja?

Naravno, da u Hrvatskoj postoje vrlo mala ili uopće ne postoje značajnija iskustva s pojedinim modelima. Međutim, mogu se naći primjeri u zemljama EU, gdje ti modeli postižu značajne ekonomske rezultate i dodatno zapošljavanje.

Kakvu uloga imaju lokalne vlasti u primjeni poslovnih modela?

Lokalne zajednice moraju imati aktivnu ulogu u stvaranju uvjeta za mogućnost primjene modela, a što podrazumijeva: planiranje korištenja lokalnih resursa za dobrobit zajednice, promociju planova koje trebaju prihvatiti građani čime se njeguje demokratsko odlučivanje, organiziranje zainteresiranih građana u zadruge, udruge ili tvrtke, financiranje troškova mapiranja i studija izvodljivosti, sudjelovanje u ulaganju i donošenju odluka o osnivanju organizacija i trajno praćenje rada organizacija putem članstva u nadzornim odborima i stečenim ulogom u vlasništvu, a nikako ne političkim utjecajem. To je posebno važno za sredine koje su manje društveno i ekonomski razvijene i nemaju dovoljno poduzetnika kao nositelja inicijativa za daljnji ekonomski razvoj.

Kakvu uloga mogu imati javne tvrtke i ustanove?

Postojeće javne tvrtke i ustanove mogu postati nositelji razvoja lokalnih zajednica putem  suvlasništva u zajedničkim razvojnim projektima i time sebi osigurati dugoročnu naklonost korisnika njihovih usluga te transparentno i društveno odgovorno poslovanje. Lokalna zajednica može na taj način utjecati na očuvanje okoliša, koristiti prirodne resurse za svoju dobrobit, a dio dobiti na uloženi kapital ulagati u lokalni razvoj. Lokalno stanovništvo time dobiva priliku za zapošljavanje na novim poslovima, za dugoročno niskorizično ulaganje svojih viškova kapitala i aktivno sudjelovanje u odlučivanju i realizaciji razvoja lokalne zajednice.

Dakle, radi se zapravo o različitim oblicima društvenog poduzetništva koje može donijeti dobrobit svima koji djeluju i žive u toj lokalnoj zajednici. Prednost koju donosi ovakav pristup razvoju sigurno je ujednačeniji ekonomski razvoj cijelog stanovništva, a ne samo nekolicine pojedinaca. Svakako mora biti ugrađen i privatni interes svih sudionika kao pokretačka snaga razvoja i korektor nepravilnosti koje se uvijek javljaju. 

Imate primjer fotonaponske elektrane s grupnim financiranjem u Križevcima. Zbog čega je ona značajna?

Prvi je put u Hrvatskoj projekt ulaganja u obnovljive izvore energije putem grupnog financiranja na bazi mikrozajmova izvela Zelena energetska zadruga. Njena je misija pomaganje građanima i javnom sektoru u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije. Zelena energetska zadruga osnovana je 2013. prema Zakonu o zadrugama, a to znači da članovi zadruge udružuju rad, a ne kapital kao kod trgovačkih društava. U zadrugama članovi ulažu uloge isključivo jednake vrijednosti. Zelena energetska zadruga ima ukupno 20 članova akademskog obrazovanja i s dugogodišnjim iskustvom, od kojih petorica imaju zvanje doktora znanosti. Jedanaest je članova u radnom odnosu sa Zelenom energetskom zadrugom, a ostali članovi rade povremeno kao vanjski suradnici sa specifičnim znanjima koja stječu i razvijaju na mjestima svoga trajnog zaposlenja ili su pak umirovljenici. Poslovne aktivnosti Zelene energetske zadruge odnose se na usluge savjetovanja o korištenju obnovljivih izvora i održivog razvoja primjenom novih poslovnih modela i novih tehnologija te grupno financiranje ili sufinanciranje izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore ili povećavaju energetsku učinkovitost. Tržišta Zadruge su Hrvatska, Europska unija putem projekata fondova i članstva u europskom udruženju energetskih zadruga te zemlje zapadnog Balkana. Tako je modelom grupnog financiranja izgrađena fotonaponska elektrana snage 30 kW s priključkom na mrežu za vlastitu potrošnju na zakupljenom krovu javnog objekta u Križevcima.

Možete li reći osnovne podatke o izgrađenoj elektrani?

Vrijednost investicije je 230.000 kuna, njome se smanjenje CO2 41.250 kilograma godišnje, a investicija se otplaćuje prodajom proizvedene energije vlasniku objekta po cijeni energije na dan ugovaranja.

Kakvi su ekonomski i financijski pokazatelji?

Ulaganja građana bila su od 1.000 do 10.000 kuna, kamatna stopa na uložena sredstva iznosi 4,5 posto, dok vrijeme povrata uloga iznosi 10 godina, a nakon toga elektrana postaje vlasništvo Grada Križevaca.

Kolika je uloga nove informatičke tehnologije?

Blockchain-tehnologija novi je način stvaranja baze podataka u blokove i njihovo povezivanje u mrežu. Ona je ključna za mogućnost upravljanja energetskim sustavom u kojem postoji jako veliki broj različitih proizvođača i različitih korisnika električne energije. Koristi koje donosi blockchain-tehnologija su nepromjenljivost podataka, sigurnost podataka i transparentnost transakcija.

Koje procese unaprjeđuju nove tehnologije?

Nova tehnologija značajno unapređuje decentraliziranu kupnju i prodaju električne energije, upravljanje potrošnjom i uslugama, certificiranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, certificiranje emisijskih kvota i automatsko mjerenje te obračun potrošnje električne energije. Stoga je uvođenje blockchain-tehnologije nužnost koja se već događa u najrazvijenijim energetskim sustavima u EU i svijetu. Uskoro se očekuje njeno eksperimentalno uvođenje i u Hrvatskoj. Zelena energetska zadruga i Grad Križevci također su aktivni na tom području putem jednog EU projekta.

Kakva je uloga lokalnih zajednica za razvoj društva?

Za daljnji razvoj društva smatramo da je važno pokretanje lokalnih zajednica za korištenje vlastitih prirodnih, ljudskih i materijalnih resursa. Uvođenje novih modela višestranog investiranja u obnovljive izvore jedan je od provjerenih načina postizanja svestrane koristi za ekonomski i društveni razvoj zajednica. Lokalne zajednice mogu postati pokretači svoga održivog razvoja, a javne tvrtke i ustanove prihvatiti inovativne modele djelovanja u lokalnim zajednicama radi svoga razvoja u novim tržišnim okolnostima. Obnovljivi izvori, nove tehnologije, energetske zadruge, grupno financiranje, građanska energija i društveno poduzetništvo mogu bitno pridonijeti bržem i ujednačenijem razvoju lokalnih zajednica te novom zapošljavanju.

 

Jozo Vrdoljak