Objavljeni sektorski vodiči za sprječavanje nastajanja otpada od hrane

13. siječnja 2022.

Foto: Shutterstock

Otpad od hrane globalni je problem, a nastaje zbog različitih razloga uzduž cijelog lanca opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Radi podizanja svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti potrebno je provesti niz aktivnosti s ciljem promjene navika i ponašanja ljudi u rukovanju hranom, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

"Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane, uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitaka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza − od proizvodnje, prerade i distribucije do konzumacije hrane − zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede izradilo sektorske vodiče, u kojima se naglasak stavlja na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Vodič za smanjenje otpada od hrane u primarnoj proizvodnji namijenjen je proizvođačima hrane u prvoj fazi lanca opskrbe kao pomoć u razumijevanju razloga nastajanja otpada od hrane, uključujući i gubitke koji nastaju na polju te nudi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje gubitaka i otpada od hrane, što će smanjiti troškove i pozitivno utjecati na okoliš.

Vodič za smanjenje otpada od hrane u proizvodnji i preradi hrane namijenjen je prehrambenoj industriji kao pomoć u prepoznavanju i razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane po pojedinim fazama tehnološkog procesa te preporuka za njegovo smanjenje.

Iz Ministarstva ističu da je namjera sektorskih vodiča omogućavanje stvarnog mijenjanja stavova u vrednovanju i rukovanju hranom, a uz spomenuta dva vodiča već su objavljeni sektorski vodiči za smanjenje otpada namijenjeni sektorima trgovine te ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama.

Otpad nije hrana foto 750  Foto: Ministarstvo poljoprivrede

U Hrvatskoj svaki stanovnik stvara čak 71 kilogram otpada od hrane

Rezultati statističkog istraživanja o otpadu od hrane, koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, pokazuju da godišnje u Hrvatskoj u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku.

Oko 76 posto takvog otpada nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji te dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane. U kućanstvima 60 posto otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40 posto, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Kada bi se u potpunosti spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanoga komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio bi se za četiri posto.

Po masi se u kućanstvima najviše baca meso, iza kojeg slijedi voće, zatim povrće te posebno krumpir. Najčešći je razlog bacanja taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava kao glavni razlog bacanja hrane navelo je preveliku količinu kupljene i/ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je uništena/nejestiva, dok su drugi razlozi manje zastupljeni.

U Europi više od 53 posto čini otpad od hrane

Dosadašnji podaci o količinama otpada od hrane po zemljama Europske unije značajno se razlikuju zbog donedavnog nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina. U skladu s postojećim podacima procjenjuje se da na razini Europske unije u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane, 53 posto. S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udio iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

Tijekom 2018. i 2019. doneseni su novi europski propisi kojima se regulira otpad od hrane kako bi se dobili usporedivi podaci te pridonijelo ostvarenju globalnog cilja njegova smanjenja. Novim propisima uspostavljena je zajednička metodologija i minimalni zahtjevi glede kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane.

U novom Zakonu o gospodarenju otpadom prenesene su odredbe novih propisa Europske unije o otpadu te je u skladu s tim odredbama i odlukama Europske komisije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo projekt Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj, kako bi se dobili relevantni podaci.

 

P.hr/I.G.