Komora smatra cijene javnobilježničkih usluga preniskima

Nedavno je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu. Njime su dodatno unaprijeđene zakonske osnove djelovanja javnobilježničke službe u RH i njezina efikasnost rada. Pojedini se zastarjeli instituti brišu, a terminologija Zakona usklađuje se s recentnim stanjem. Novost je i to što cijenu javnobilježničkih usluga određuje ministar pravosuđa, uz prethodno mišljenje Hrvatske javnobilježničke komore.

U nastavku teksta donosimo osnovne promjene koje će imati najveći značaj za rad javnobilježničkih ureda i primjenu u svakodnevnom radu s pravnim i fizičkim subjektima.

Elektronička javnobilježnička isprava

Prema novom Zakonu, u javnobilježničku službu uvodi se pojam 'javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku', uz mogućnost rada na daljinu uporabom sredstava elektroničke videokonferencijske tehnologije. Riječ je o daljnjem razvoju digitalizacije poslovanja u javnobilježničkim uredima na način da javni bilježnici imaju mogućnost sastavljati isprave u elektroničkom obliku kada je to posebno propisano. Hrvatska javnobilježnička komora bit će zadužena za vođenje jedinstvenoga elektroničkog arhiva svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku. Komora će također propisivati način vođenja, pristup i korištenje arhivom isprava.

Novim Zakonom definira se i sadržaj ispisane javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku kao prikaz vanjskog obrasca koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Kako se pojašnjava u priopćenju Hrvatske javnobilježničke komore, ovom izmjenom detaljno su propisani postupci prema kojima će javni bilježnici postupati kada sastavljaju elektroničke javnobilježničke isprave. Poseban naglasak stavlja se na iznimno visoku i strogu razinu sigurnosti pri sastavljanju isprava. Propisano je da u slučaju postojanja sumnje u istovjetnost sudionika, javni bilježnik mora postupak nastaviti osobnim pristupom, tj. fizičkim putem.

Ostale novosti su dodatno uređenje postupka imenovanja, ali i razrješenja te privremenog udaljenja javnih bilježnika. Na temelju tih izmjena, u postupak imenovanja javnih bilježnika uvodi se novo tijelo. Riječ je o Povjerenstvu, koje imenuje ministar pravosuđa, a koje provodi analizu i odabir prijavljenih kandidata te detaljno provjerava sve ključne aspekte koji se odnose na dosadašnji rad i aktivnosti kandidata. Ujedno, kod utvrđivanja broja javnobilježničkih mjesta, Ministarstvo pravosuđa i uprave rukovodilo se idejom osiguranja dostupnosti javnobilježničke službe u manjim mjestima, gdje će se odrediti da susjedni javni bilježnici održavaju uredovne dane. Ujedno, broj prisjedničkih i savjetničkih mjesta u pojedinome javnobilježničkom uredu povećan je, pa tako prema novom Zakonu mogu biti zaposlena do tri javnobilježnička prisjednika i dva javnobilježnička savjetnika.

Cijenu javnobilježničkih usluga određuje ministar 

Veliku promjenu donosi članak kojim je izmijenjena dosadašnja odredba o javnobilježničkoj tarifi. Prema novom Zakonu, tarifu donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Komore. Iako je stari zakon propisivao da tarifu donosi Komora uz suglasnost Ministarstva, ta odredba imala je samo formalnopravno značenje, dok je tarifu ustvari donosilo Ministarstvo.

U priopćenju Komore posebno se ističe problem nominalne privremenosti temeljnoga javnobilježničkog podzakonskog propisa koji određuje tarifu, odnosno Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi. Kako nakon donošenja Zakona slijedi usklađivanje podzakonskih propisa (pogotovo i radi skorog uvođenja valute eura), naglašava se kako je spomenuti Pravilnik potrebno osuvremeniti ne samo normativno već i "u skladu s ekonomskim čimbenicima koji su itekako varirali tijekom vremena nakon prvog donošenja tarife". Tako se ističe kako je Pravilnik prvi put donesen 1994. godine, kojim je propisano da nagrada za ovjeru potpisa bude 50 kuna. Nakon toga, izmjenom Pravilnika 1995. godine, nagrada za ovjeru potpisa smanjena je na 30 kuna i od tog dana do danas se nije mijenjala.

Usporedbom rasta cijena i troškova prema fiksnim javnobilježničkim tarifama, u Komori kažu da su tijekom vremena cijene javnobilježničkih usluga pojeftinile za 70 posto. Usporedbe radi, navode kako je u vrijeme kada je nagrada za ovjeru potpisa bila 50, litra benzina koštala je samo oko 3,5 kuna, a isto toliko i 650 grama bijeloga kruha.

Iz Hrvatske javnobilježničke komore zaključuju kako bi bilo poželjno "da i podzakonski propisi slijede recentne izmjene Zakona o javnom bilježništvu, da budu na tragu vremena u kojem se donose te pripadajućih društvenih i gospodarskih čimbenika".