Najveći problem su viškovi loše robe iz drugih zemalja

21. veljače 2020.

Tvrtka Rajska, naš najveći proizvođač sorti cherry, shake i cocktail, ove godine na tržišta u regiji plasirat će oko četiri milijuna komada pakirane rajčice

Zvonimir Belić, direktor tvrtke Rajska

U Kerestincu pored Svete Nedelje, tvrtka Rajska, najveći domaći proizvođač manjih sorti rajčica, u pet staklenika površine pet hektara ima ih zasađenih 140 tisuća komada. Zvonimir Belić, jedan od vlasnika i direktor tvrtke, još prije 20 godina biznis je započeo s jagodama, da bi se 2007. specijalizirao isključivo za uzgoj rajčica sorti cherry, shake i cocktail. Te je godine podignut prvi staklenik površine 1,3 hektara, 2009. godine kapacitet je proširen za još 1,3 hektara, a potom je investicijski ciklus nastavljen tek 2018. Kako pojašnjava Belić, za vrijeme trajanja IPARD-a nisu mogli aplicirati na natječaje za sredstva iz EU fondova, a tada resorno ministarstvo nije nudilo programe namijenjene financiranju izgradnje staklenika. "Nažalost, bili smo jedina država koja je pristupila Europskoj uniji, a nije imala potpore predviđene za staklenike", prisjetio se Belić.

Udvostručena proizvodnja

Zahvaljujući posljednjoj investiciji u iznosu od pet milijuna eura, od čega je oko 2,5 milijuna iz europskih fondova, proizvodnja se udvostručila. Danas se u modernim staklenicima rajčice uzgajaju tehnologijom hidroponije što omogućuje berbu tijekom devet mjeseci u godini. Rastu u vrećama s kompostom, vodom dobivaju potrebne hranjive tvari, oprašuju ih bumbari, a biljke štite insekti, prirodni neprijatelji štetočina paradajza. Ovaj uravnoteženi sustav osigurava biološku zaštitu biljaka, čime se izbjegava prskanje pesticidima. Tijekom svoga jednogodišnjeg vijeka jedna biljka rodi oko 40 kilograma ploda.

Rajska, koja se donedavno zvala Zarja grupa, ove godine planira proizvesti oko četiri milijuna komada pakirane rajčice i uprihoditi oko 28 milijuna kuna prihoda, što je gotovo dvostruko više negoli je bilo prije posljednje investicije. Rajčice brenda božanskog naziva prodaju se u gotovo svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i Sloveniji, a od ove godine bit će dostupne i na policama trgovina u Srbiji.

Rajska, staklenik, rajčice

Nelojalna konkurencija i nejasno deklariranje

Tržišta i kupaca ne nedostaje, ali kao i većini drugih domaćih proizvođača, i ovom uvoznici niskim cijenama stvaraju nelojalnu konkurenciju.

"Ako vi nešto što ste kupili za desetinu cijene, ovdje prodajete za prvu klasu, tada domaći proizvođač mesa, koji proizvodi nešto što košta pet puta više, jednostavno ne može raditi ni s nulom, a kamoli ostvariti dodatni profit. Ako to radite dovoljno dugo, naravno, vi ćete uništiti svu domaću proizvodnju. Slične se stvari događaju i s ostalim proizvodima. Naravno, ja mogu reći za rajčicu, najveći problem nam stvaraju velike količine koje dolaze iz drugih zemalja, a koje nisu iste kvalitete, dok jesu cjenovno. Oni imaju viškove i ne znaju kud bi s njima, i umjesto da ih bace i plate, dovezu ih na tržište za desetinu cijene", pojašnjava Belić kako funkcioniraju stvari.

Upozorava da još uvijek nije napravljen red ni u pitanju deklariranja roba te da to stvara svojevrsni nered na hrvatskom tržištu. "Imate robu koja je druge, treće ili četvrte klase i koja se stavlja na naše police i predstavlja kao da je prva ili druga klasa. Naravno da su te cijene mnogo niže i da je ta roba mnogo nekvalitetnija i tada, u usporedbi s našim proizvodima koji su možda kvalitetniji, kupac to ne može uočiti, odnosno stavlja ga se u zabludu i samim time i nama se umanjuje dodana vrijednost kvalitete, lokalnog i svježeg proizvoda", kaže Belić.

Trećina radnika iz Indije i Nepala

Poput većine drugih poslodavca u Hrvatskoj, i tvrtka iz Kerestinca posljednjih godina dosta energije ulaže u potragu za radnicima.

"Ljudi nema, sada da damo i duplu plaću, ja ih neću naći. Jednostavno nema ljudi koji bi radili taj posao", kaže Belić ističući da od 130 tisuća ljudi, koliko ih je sada prijavljeno na Zavodu za zapošljavanje, nitko ne želi raditi. Još 2016. osjetili su ovaj problem, a vrhunac krize doživjeli su u ožujku prošle godine kada nisu mogli pronaći radnike ni u Hrvatskoj ni u našem susjedstvu - BiH i Srbiji. Sreća je što su se tada otvorile kvote za strane radnike u poljoprivredi, što im je omogućilo da radnu snagu potraže na svjetskom tržištu. Brzo su reagirali i doveli radnike iz Indije i Nepala, a oni danas čine trećinu od ukupno 100 zaposlenih u ovoj tvrtki.

Belić je mišljenja je da novac nije jedino zbog čega ljudi odlaze iz zemlje, već i društvena, politička i socijalna situacija te da je sve dio procesa koje su zemlje na zapadu već prošle i gdje sada većinu poslova, posebno u poljoprivredi, ne radi domicilno stanovništvo. "Mislim da će to jednostavno biti praksa koju ćemo morati prihvatiti", dodaje.

Rajska, Nepalci, Indijci

Na osnovi dosadašnjeg iskustva s radnicima iz Indije i Nepala, naš sugovornik ocjenjuje da većina njih želi u Hrvatskoj ostati duže te da neki žele ovamo dovesti i svoje obitelji.

"Naravno, za njih je dolazak bio kulturološki šok, privikavanje prehrani, odvojenost od obitelji... Oni su, nažalost, vrlo udaljeni od svojih obitelji i ne mogu se posjećivati. U svakom slučaju, pretpostavljam da će jedan dio njih sigurno ostati ovdje", kaže Belić.

Bez jasne strategije

Uz sve navedene izazove u poslovanju, vlasnik Rajske planira dodatno širenje proizvodnje, što je u Hrvatskoj u sektoru poljoprivrede veliki izazov. Da je teško raditi i opstati, upozoravaju i brojke o znatnom padu proizvodnje gotovo svih vrsta povrća, pa tako i rajčice, čija je proizvodnja u 2018. u odnosu na 2017. pala za gotovo 25 posto.

"Najveće probleme vidimo tijekom godina kad se vlade mijenjaju; ne pratimo određenu strategiju, strategije i smjerovi se mijenjaju, a tada se mi moramo prilagođavati njima umjesto da država odredi neki smjer i da se lakše prilagodi nama", zaključuje Zvonimir Belić.

Rajska, staklenik, rajčice

Ivana Barać