Nedostatak informacija i financiranje glavne prepreke uvođenju vodika

25. veljače 2021.

Foto: Pixabay

U prosincu 2019. EU je usvojila Europski zeleni plan kojim definira tranziciju tvrtki i cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovako ambiciozno postavljeni ciljevi u fokus stavljaju nove energente poput vodika, za postizanje čistog i održivog gospodarstva, kao rješenje za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora u kojima je smanjenje emisija teško postići.

Razmišljaju li distributeri prirodnog plina, toplinarske tvrtke i energetski intenzivna industrija u Hrvatskoj o uvođenju vodika u svoje poslovanje, bila je tema današnje stručne konferencije Vodik u sustavima plinskog centralnog grijanja, toplana i industrijskih kotlovnica, u organizaciji Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka i uz partnerstvo HGK, ujedno i tema ankete koju je na konferenciji predstavila Adriana Grzunov iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

U sklopu HGK djeluju Udruženje opskrbljivača i distributera plinom HGK, Grupacija za toplinarsku djelatnost Udruženja energetike HGK i Zajednica za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK, čije su tvrtke članice sudjelovale u anketi s prigodnim uzorkom od 19 tvrtki. Hrvatske su tvrtke djelomično upoznate s potencijalom uvođenja vodika, no potrebna je dodatna razmjena iskustava i informacija te rad na izvorima financiranja.

Prema rezultatima 47 posto ispitanika nije dovoljno upoznato s potencijalom korištenja vodika, 42 posto je djelomično upoznato, dok 11 posto aktivno prati novosti vezane uz vodik. Većina smatra da su glavne prednosti uvođenja vodika manje emisije, smanjenje utjecaja na okoliš i mogućnost financiranja projekata uvođenja vodika. Čak 63 posto ispitanika zainteresirano je za korištenje vodika u transformaciji poslovanja, no nedostaje im informacija. To je ujedno i glavna prepreka za njegovo uvođenje, slijedi financijski aspekt u kontekstu nedovoljno informacija o izvorima financiranja i tehničke prepreke kompatibilnosti energenta s opremom. Nerazvijena vlastita proizvodnja vodika također je faktor.

Grzunov je istaknula da su centralni toplinski sustav u RH ključni u tranziciji prema naprednim energetskim sustavima, povećanju energetske učinkovitosti i niskougljičnom gospodarstvu, no da je nužna intenzivna obnova i tehnološko unaprjeđenje sustava, povećanje udjela obnovljivih izvora energije te razvoj i korištenje novih, inovativnih i održivih tehnologija.

U HGK podsjećaju da se Hrvatska obvezala na ispunjenje cilja od 13,2 posto obnovljivih izvora energije u prometu do 2030. Udio vodika iznosio bi 0,3 posto i postavilo bi se šest pumpnih stanica do 2030. godine. HGK je u procesu izrade Nacionalnog klimatsko-energetskog plana tražila veću ambicioznost i veći udio vodika u prometu te predlagala da taj udio iznosi 0,5 posto.

Komora redovito surađuje s nacionalnim udrugama koje promiču upotrebu vodika, Hrvatskom udrugom za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka i Hrvatskom udrugom za vodik, a članica je i Europskog saveza za čisti vodik. U sklopu Zajednice obnovljivih izvora energije HGK osnovana je Grupacija za nove i inovativne tehnologije za OIE HGK.

P.hr