Građevinari poručuju: Ne mogu nam turističke zajednice krojiti sudbinu

Hrvatska gospodarska komora zatražila je od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja da lokalnoj samoupravi preporuči ukidanje zabrane izvođenja građevinskih radova u ljetnom razdoblju, radi bržeg oporavka građevinskog sektora nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa. Vlasnici građevinskih tvrtki pozdravljaju tu inicijativu i poručuju da bi po njima nepravednu odredbu o privremenoj zabrani radova od 15. lipnja do 15. rujna za zemljane i konstrukcijske radove trebalo trajno ukinuti.

"Potpuni prekid svih zemljanih i konstrukcijskih radova otežao bi oporavak građevinskih tvrtki i doveo u pitanje realizaciju zakazanih radova. To bi nanijelo dodatnu financijsku štetu građevinskim tvrtkama i posljedično dovelo do otpuštanja velikog broja radnika. Prema Zakonu o gradnji, lokalna samouprava može samostalno donositi odluke o zabrani radova, ali mi u HGK smatramo da su zbog pandemije nastali iznimni uvjeti te da se uz ishođenje potrebnih odobrenja i suglasnosti lokalnih vlasti mora omogućiti nastavak projekata. Toga su poduzetnici svjesni, pa smo mi podnijeli zahtjev u njihovo ime", kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.

Čagalj podsjeća da je od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zatraženo da priobalnim gradovima i općinama preporuči ukidanje zabrane radova u sezoni jer bi se time znatno pomoglo graditeljstvu i srodnim granama, a pri tom ne bi ozbiljnije ugrozilo turističku sezonu koja će zbog pandemije COVID-a 19 biti lošija od prošlogodišnje.

Mirjana Čagalj / Foto: HGK

Upitna ustavnost zakonske odredbe

Inicijativu HGK podržavaju vlasnici građevinskih tvrtki s kojima je Privredni razgovarao. Željko Krstičević, direktor tvrtke Dalkoning iz Splita, smatra kako je postojeći Zakon o gradnji nepravedan za čitavu graditeljsku djelatnost. Ograđuje se rekavši da nije pravni stručnjak, ali smatra da takav zakon možda nije ni usklađen s Ustavom RH stoga što jednoj djelatnosti, i to samo na određenom prostoru, ne dopušta rad.

"Zakonom o gradnji donesena je zakonska podloga za to da jedinice lokalne samouprave imaju pravo, na osnovi mišljenja turističkih zajednica, donijeti odluku o privremenoj zabrani radova od 15. lipnja do 15. rujna za zemljane i konstrukcijske radove. Ta odluka, koja je, istina, zakonita, potpuno je pogrešna jer onemogućava jednoj djelatnosti rad. Smatram da je čak i ustavnost tog zakona dvojbena. Zato smatram da bi tu zakonsku odredbu trebalo trajno, a ne samo privremeno, ukinuti. Ako tu odredbu uvažimo kao činjenicu, jer ona postoji, bilo bi pošteno da u trenutačnoj situaciji, zbog pandemije, treba imati sluha barem za ovu godinu. Zato tu odredbu treba staviti izvan snage", smatra Željko Krstičević.

Mišljenja je da je to prvi razlog što su građevinari za vrijeme koronakrize imali bitno smanjenu aktivnost i otežane uvjete rada.

"Kao i svi poduzetnici, imali smo strašnih problema i tehnoloških poteškoća. Učinak poslovanja, unatoč tome što smo radili, bio je zanemariv. Radili smo čitavo vrijeme zbog održavanja kontinuiteta, što je u našoj djelatnosti jako važno. Sada kada su mjere ublažene, radovi su se počeli normalizirati. Došli smo na otprilike istu razinu odvijanja radova kakvu smo imali prije krize. A sada bismo se opet trebali vratiti na početak, i to zbog odredbe zakona po kojoj moramo prekinuti radove na tri mjeseca. Praktički, zbog te odredbe ova bi nam godina bila bez značajnije aktivnosti. Razumijem potrebe turističkog sektora, ali postoji niz primjera u svijetu kako se može funkcionirati i raditi. Onemogućavanje radova u ovakvoj situaciji stvara nam ogroman problem, a možda će za neke kolege biti i nepremostiv", kaže Krstičević.

Stari problem

Goran Morović, vlasnik tvrtke Mark-ing iz Splita, pozdravlja inicijativu i zadovoljan je što se otvorila tema, kako kaže, o nerazumnim odredbama zakona koje godinama nanose štetu građevinskim tvrtkama.

"Godinama upozoravam na ovaj problem, ali upozorenja nailaze na zid i nitko ništa ne poduzima. Rad nije samo u interesu graditeljskog sektora, nego u interesu svih nas. Nije isto hoće li novac namijenjen investicijama ostati u Hrvatskoj ili će otići u neku drugu zemlju. Ostavljati na volju nekoj manjoj turističkoj zajednici da odlučuje o tako važnom poslu, nije nimalo mudro. Netko bi u ovoj zemlji trebati razmišljati mnogo šire", kaže Morović i dodaje kako je sada turizam i cijelo gospodarstvo u problemu, unatoč pomoći države koja je, smatra, bila iznad očekivanja gospodarstvenika.

"Priznajem, to je bilo dobro, ali ne mogu razumjeti zašto ne možemo raditi ljeti - od pamtivijeka su se za vrijeme ljeta odvijali građevinski radovi. Jednostavno, za vrijeme zime nije moguće obavljati neke građevinske radove. Apsurdno je da je u Zakon o gradnji, a ne u Zakon o turizmu, netko ugradio odredbu o zabrani rada građevinarima za vrijeme ljeta, i to bez ikave naknade građevinskim tvrtkama. Bilo bi normalno da vas, kada vam zabrane rad, onaj tko to zabranjuje obešteti. A da ne govorim o tome koliko je apsurdno da taj prijedlog o zabrani radova ide na inicijativu turističke zajednice", nezadovoljan je Morović.

Pravila moraju biti jednaka za sve

Napominje da država zbog zabrane rada građevinarima ostaje bez znatnog prihoda. Mišljenja je da Hrvatska nema snage ni kapaciteta da posloži logičan slijed u kojem bi bilo mjesta za sve i u kojem bi jednaka pravila vrijedila za sve. Ističe kako je apsurdno da se investitorima na taj način otežava realizacija investicija, a stalno se govori o tome koliko su takve investicije važne.

"Uz to, ta odluka dodatno komlicira realizaciju investicija financiranih iz EU fondova. A turistička zajednica ima toliku moć da čak može ugroziti realizaciju projekta koji je financiran iz EU-a. Dakle, ako nemamo pravo na rad, onda bi morali naći sredstva da nas obeštete. Nije rijetkost da hotel u Beču ili nekome drugom turističkom sjedištu renovira kat po kat i u isto vrijeme prima goste. Napišu ispriku gostima i to je to. A kod nas se ne može napraviti logičan suživot. Ne znam kako gradilište radi veću buku od, recimo, malog brodogradilišta. Pored toga, nema razloga da neki gradovi dopuštaju izvođenje radova za vrijeme ljeta, a neki ne. Pravila moraju biti jednaka za sve. Nije logično da se za vrijeme ljeta izvode radovi u Zagrebu, a u Splitu ne", kaže Morović.

Splitski Tromont trenutačno je angažiran na nekoliko projekata gradnje hotela na Hvaru i u Splitu. Predsjednik Uprave ove građevinske tvrtke Ivan Parčina kaže da je svim građevinskim tvrtkama važan kontinuitet u poslovanju.

"To je jedan od razloga zašto nam je važno da možemo raditi za vrijeme ljeta. Zato je inicijativa HGK da nam se dopusti rad ljeti jako dobra. U ovom trenutku Tromont radi na nekim projektima koji nisu u fazi izvođenja grubih radova. Izvodimo takozvane finije radove koji su inače dopušteni radovi za vrijeme turističke sezone, ali narednih godina imat ćemo i takvih izvedbi gdje će biti nužni grubi radovi za vrijeme ljeta. Uglavnom, pozdravljamo ovu inicijativu", zaključuje Parčina.  

Povratak građevinara iz inozemstva

Zbog posljedica pandemije koronavirusa i gubitka radnih mjesta u zapadnim europskim državama u Hrvatsku su se posljednjih mjeseci vratile tisuće Hrvata. Koliko je među njima građevinskih radnika, nije poznato.

Željko Krstičević, direktor tvrtke Dalkoning, potvrđuje da ih ima, ali kojeg je to intenziteta, kaže da je teško procijeniti.

"Postoje naznake povratka jednog dijela radnika, ali do toga će sigurno proteći određeno vrijeme", kaže Ivan Parčina.

Goran Morović mišljenja je da odluka o zabrani građevinskih radova na obali u ljetnim mjesecima može onemogućiti i povratak naših radnika iz inozemstva.

"Ova je odredba možda potaknula dio naših radnika da ode u inozemstvo jer ovdje ne mogu raditi. Tamo imaju posla cijele godine, a kod nas nemaju", kaže Morović zaključujući kako je nedopustivo da mnoga radna mjesta ovise o volji i procjeni turističke zajednice.