Naše kuće i stanovi postat će najveći potrošači električne energije

4. lipnja 2022.

U 2019. godini 34 posto svih emisija CO2 došlo je upravo iz stambenog sektora. U bliskoj budućnosti očekujemo daljnji porast potrošnje energije zbog punjenja električnih vozila kod kuće i elektrifikacije grijanja, kaže Arthur Vašarević

Arthur Vašarević / Foto: Schneider Electric

Arthur Vašarević, koji je više od dvije godine na funkciji generalnog direktora kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, u intervjuu za Privredni govori o izazovima u poslovanju, tehnologijama budućnosti, pametnim zgradama te primjeni umjetne inteligencije u gotovo svim sferama života.

Što su pametne zgrade i kako nam one štede vrijeme i novac te kako možemo znati da je zgrada pametna?

Pametne zgrade odlikuju se samoodrživim sustavima koji svojim stanarima pružaju visoki stupanj automatizacije i komfora u življenju. Uz inovativne tehnologije upravljanje zgradama danas je sve jednostavnije i naprednije. U Schneider Electricu u mogućnosti smo tijekom životnog ciklusa optimizirati i nadzirati kompletan ekosustav zgrada.

Također, efikasnom uporabom energetskih resursa, primjerice isključivanjem rasvjete kada nije potrebna, upravljanjem temperaturom, vlagom, grijanjem i klimatizacijom, kvalitetom zraka, uporabom senzora i naprednih aplikacija optimiziramo resurse te ostvarujemo značajne uštede. Upravljanje ovim ključnim parametrima omogućeno je sustavom Building Management (BMS), koji može učiniti pametnim ne samo manje objekte već i cijele komplekse zgrada, poput hotelskih objekata, trgovačkih lanaca ili različitih zajednica u kohabitaciji.

Može li se 'obična' zgrada pretvoriti u 'pametnu' i o kojim je ulaganjima riječ?

Takav je sustav moguće uvesti u gotovo sve zgrade. Ulaganje je dosta individualno i ovisit će o tome koliko je predradnji na zgradi zapravo već napravljeno. Tu nije riječ samo o uvođenju sustava, pametnih senzora ili dodatnih električnih instalacija već i o tome koristi li se zgrada obnovljivim izvorima energije poput solarnih panela, grije li se električnom energijom ili još rabi grijanje na fosilna goriva i slično. Ipak, kad govorimo o pametnim zgradama, važno je otvoriti i pitanje održivosti.

Svakako su u prednosti novije zgrade i one koje se tek grade. Capex zgrade, odnosno kapitalno ulaganje u izgradnju zgrade, uključuju implementaciju hardverskih i softverskih rješenja, koja se pak najviše rabe i imaju najveći značaj u Opex (operativnom) dijelu poslovanja. Možemo reći da se tu radi okvirno o tri posto povećanja Capexa s povratom već tijekom nekoliko godina zahvaljujući značajnim operativnim uštedama. 

Najveći trošak predstavlja upravo to održavanje zgrade. Uz inovacije bazirane na IoT-u, operativne troškove možemo smanjiti i do 30 posto. Stoga ne čudi kako lokacija više nije jedan od glavnih prioriteta koji odrađuje vrijednost zgrade već se na sam vrh popela operativna učinkovitost. Cilj je današnjih poduzeća iskoristiti potencijal zgrada pretvarajući ih u vrijednu, pametnu i održivu imovinu prilagođenu potrebama korisnika. U Schneider Electricu predani smo upravo tome da, uz hrabre ideje i uporabu najnovijih tehnologija, podataka, analitike, umjetne inteligencije i aplikacija, zgrade pretvaramo u vrijedne i održive investicije.

U kojem će smjeru ići tehnologija, odnosno umjetna inteligencija kad je riječ o pametnim zgradama i što možemo u tom smislu očekivati u budućnosti?

Znamo kako ljudi svoje domove žele učiniti održivijima i energetski učinkovitijima, ali malo ih želi upravljati potrošnjom energije iz dana u dan. Umjetna inteligencija i strojno učenje već danas postaju sveprisutni alati za postizanje pametnih i održivih zgrada.

Umjetna inteligencija će iz podataka prikupljenih iz povezanih uređaja u našim domovima ili uredima naučiti i predvidjeti kada, gdje i koliko energije je potrebno za optimalnu rasvjetu, toplinu i snagu kako bi se zadovoljile potrebe stanara na učinkovit način.

Pametne zgrade moći će identificirati najbolji izvor energije koji će se rabiti u pravo vrijeme kako bi se smanjili troškovi. Zahvaljujući predviđanjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji, moći ćemo smanjiti potrošnju energije i troškove električnog grijanja do 50 posto bez kompromisa u udobnosti. Naravno, potencijal za nove tehnologije nije ograničen samo na pametnu potrošnju već će biti značajan za dodatne sustave za proizvodnju i skladištenje električne energije na samoj zgradi.

U Schneider Electricu naš je put do zgrada i kuća s nultom neto stopom emisija jasan – s pametnim sustavom upravljanja energijom u svojoj srži. Pomažući ljudima da bolje razumiju i nadziru energiju, približavamo se budućnosti u kojoj će moći generirati, pametno upravljati, nadzirati, skladištiti, pa čak i preprodavati energiju za veće dobro. Ta tehnologija već postoji, ali sad je na svima nama da prepoznamo doprinos koji možemo dati za postizanje održive budućnosti.

Potražnja za električnom energijom neprestano će rasti. Što će u tome biti najveći izazovi?

Naše kuće i stanovi postat će zapravo najveći potrošač električne energije na globalnoj razini. U 2019. godini 34 posto svih emisija CO2 došlo je upravo iz stambenog sektora. U bliskoj budućnosti očekujemo daljnji porast potrošnje energije zbog punjenja električnih vozila kod kuće i elektrifikacije grijanja.

Ostvarenje cilja postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine stoga će biti moguće jedino ako ćemo stvarati domove s nultom stopom emisija, učinkovitijim upravljanjem resursima i intenziviranjem elektrifikacije pomoću OIE-a.

Mnogi se pitaju je li to uopće realno postići tijekom našeg života?

U Schneider Electricu vjerujemo kako bi to moglo biti moguće već u sljedećem desetljeću. Za nas je svaki izazov prilika. Možemo postići to da naši domovi rade za nas tako što će biti istinski pametni, energetski učinkoviti i samoodrživi, istodobno zadovoljavajući naše potrebe za električnom energijom.

Kako bismo to postigli, potrebno je stvoriti što više mogućnosti za prikupljanje podataka o potrošnji energije svih uređaja iz naših domova, na temelju naših potreba i navika. Uz postojeće tehnologije, podatkovnim praćenjem potreba za energijom i predikcijom potrošnje omogućuje se učinkovito upravljanje resursima, uz istodobno stavljanje potreba korisnika na prvo mjesto.

Dvije ste godine na čelu kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu; kakve su te dvije godine bile?

Preuzimanje nove uloge u vrijeme pandemije svakako je bilo izazovno. Teške uvjete uspješno smo prebrodili međusobnim povjerenjem, ali i kontinuiranim usvajanjem novih znanja, bilo s internim timovima ili pružanjem edukacija prema partnerskoj mreži. Digitalna transformacija donijela nam je mogućnost za fokusirane odluke i još brže reakcije. Jedan od glavnih prioriteta u doba pandemije svakako su briga o sigurnosti i wellbeing svih naših zaposlenika.

Istraživanja pokazuju da zajedničko rješavanje problema dovodi do boljih rezultata. Pa tako i u našoj organizaciji rad u timu potiče osobni rast, povećava zadovoljstvo (poslom) i pridonosi kreativnim/inovativnim pristupom u svakodnevnim izazovima.

 

 

Ilijana Grgić