Nakon šoka hrvatski turizam brzo će se oporaviti – ali više neće biti isti

Što možemo očekivati u turističkoj sezoni koja je pred nama, hoće li koronakriza trajno promijeniti navike turiste i može li se situacija oko COVID-a 19 iskoristiti da se smanji visoka sezonalnost i poveća konkurentnost hrvatskog turizma – neka su od pitanja na koje smo odgovore tražili od Nede Telišman Košute, stručne suradnice na Institutu za turizam u Zagrebu.

Koje je sve promjene pandemija koronavirusa donijela turizmu?

Pandemija koronavirusa paralizirala je svijet i izazvala neviđeni pad turističke aktivnosti. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), na globalnoj razini u 2020. bilježi se 75-postotni pad međunarodnih dolazaka. U primicima pad iznosi 1,1 trilijun američkih dolara, što je deset puta gori rezultat u usporedbi s onima iz globalne recesije 2008. godine. U Hrvatskoj smo imali pad turističkih noćenja za 50 posto.

Kako je utjecala na obrasce ponašanja turista i njihove prioritete kod putovanja?

Promjene u 2020., kao prvo, odnosile su se na to da su turisti mnogo manje putovali, a oni koji i jesu putovali, stavljali su jako veliki naglasak na sigurnost, na čistoću, na dezinfekciju prostora, dakle, na higijensku sigurnost. Putovalo se automobilom, birale su se bliže destinacije gdje smo se osjećali zaštićenije, priroda, nautika, sve što je vani. U odabiru smještaja više su se birali apartmani, a sve to govori da smo htjeli biti zaštićeni u krugu obitelji i bliskih osoba.

Promjene se događaju i bez koronavirusa

Hoće li ova kriza trajno promijeniti prioritete kod putovanja?

Ovaj šok koji je globalan bitno je drukčiji od svih drugih šokova koje je turizam dosad doživio. Turizam će se sigurno oporaviti. A hoće li biti nekih trajnijih posljedica - s jedne strane, možemo reći da hoće. To nas je snažno globalno iskustvo učinilo mnogo osjetljivijima na vlastito zdravlje, mnogo ćemo više paziti na zdravstvene standarde i stremiti prema zdravstveno-turističkim proizvodima. Postali smo mnogo svjesniji okoliša, vidjeli smo koliko se okoliš u tom palom razdoblju ipak oporavio. U smislu društvene odgovornosti, kupci će se više zbližiti s lokalnom zajednicom i bit će još zainteresiraniji za autentične lokalne proizvode. No, promjena će biti bez obzira na epidemiju. Tržište i kupci mijenjaju se zbog promjena nekih društvenih vrijednosti, a pandemija ih je samo potaknula i ubrzala. Pomak prema društvenoj i okolišnoj odgovornosti, pomak prema zdravlju – sve su to trendovi uočeni i prije pandemije, ali sada su se aktualizirali.

Vidjeli smo da pandemija mijenja trendove. Tako su se, primjerice, za razliku od prijašnjih godina, u sezoni 2020. kampovi tražili više od hotela. Smatrate li da je riječ o nečem usko povezanom s jednom ili dvjema sezonama i situacijom pandemije ili bi tako moglo ostati i u budućnosti?

Dok se stvari ne vrate u normalu, bit će veća potražnja za prostorima koji su ili na otvorenom, kao što su kampovi, ili koji se doživljavaju kao zaštićeniji, poput apartmana. Hoteli su 2020. reagirali, a u 2021. još će više reagirati u smislu pooštrenja procedura i standarda čistoće i dezinfekcije. Hoteli će se truditi da bifea, gdje smo se svi gurali u redu i svatko je grabio istom žlicom, ne bude više i da se podigne osjećaj sigurnosti. Također, smatra se da će u ovom razdoblju smještaj na Airbnb-u imati porast potražnje.

Je li to dugoročan trend? Nisam sigurna. Ne samo zbog pandemije, već i zbog drugih razloga, u interesu hrvatskog turizma dugoročan je rast kvalitete smještajnih kapaciteta u hotelima, posebno malim i obiteljskim. U interesu cjelogodišnjeg turizma i složenijih turističkih proizvoda, rast hotelijerstva bitna je poluga.

Nakon zdravstvene krize slijedi recesija

Hoće li se turizam potpuno oporaviti nakon što se procijepi svjetsko stanovništvo?

Svjetska turistička organizacija prognozira da će za povratak na razinu globalne aktivnosti iz 2019. u optimističnom scenariju trebati tri godine, znači 2023., ili četiri godine, odnosno 2024. Zašto toliko dugo? Zato što ima dijelova turističke industrije kao što je MICE segment i daleke destinacije koji će se mnogo duže oporavljati, a to će se događati i s avionskom industrijom. Za destinacije kao što je naša, koje su vrlo usmjerene na ljetni odmorišni turizam, mislim da oporavak može biti znatno brži.

Foto: Neda Telišman Košuta

Koliko će hrvatskom turizmu vremena trebati za potpuni oporavak?

Ova će godina biti izazovna, a nakon toga možemo računati na relativno brz povratak na brojke iz 2019., ako se opet ne dogodi neki propust, ali s procijepljenošću stanovništva, šanse su za to manje. Veliki obiteljski odmor posljednji je od kojeg se odustaje, a to je upravo ono što mi nudimo. Također, na umu moramo imati i to da ovo nije samo zdravstvena kriza - nakon pandemije slijedi recesija. O tome se sad mnogo ne govori jer je u prvom planu zdravstvena slika, ali bit će pitanje raspoloživosti prihoda obitelji, odnosno hoće li se morati štedjeti na turizmu.

Prema Vašem mišljenju, koliko su se hrvatski turistički radnici uspjeli prilagoditi novoj situaciji; koje biste destinacije izdvojili kao one koje su u tome uspjele kreirajući drukčiju ponudu?

Dobro su se snašli i reagirali u hotelskim poduzećima, bilo u hotelima ili kampovima ili na razini obiteljskog smještaja. Snašli smo se i poduzimali ono što je u kratkom roku bilo moguće poduzeti. No suštinskih zaokreta nije bilo niti ih se realno moglo očekivati. Činjenica jest da je niz nedostataka Hrvatske u ovoj krizi postalo prednost: mi smo tradicionalno usmjereni na naša bliža tržišta, što je sada bila prednost; tradicionalna smo automobilska destinacija, što je ovdje također prednost; destinacija smo s većinskim udjelom obiteljskog smještaja, što se u ovoj situaciji tražilo; destinacija smo ljetnoga odmorišnog turizma, što je jedino i išlo ove godine. Kad naš turizam generira najviše prihoda i prometa, u sedmom i osmome mjesecu, tada je i bila najviša potražnja. Splet je okolnosti da smo relativno dobro prošli, a mogli smo proći i bolje da smo zadržali dobru epidemiološku situaciju tijekom cijeloga osmog mjeseca, odnosno da nam se epidemiološka situacija nije počela naglo pogoršavati i da nismo završili na crvenim listama Austrije i Slovenije. Mislim da će nam 2021., što zbog boljeg upravljanja situacijom, ali i zbog toga što će se naše stanovništvo, kao i ono na nama važnim tržištima u velikoj mjeri cijepiti, biti mnogo bolja od 2020. godine.

Pandemija kao prilika za zaokret

Može li se situacija s COVID-om 19 iskoristiti da se smanji visoka sezonalnost i da Hrvatska ne bude destinacija masovnog turizma? Može li to biti početak nekog zaokreta?

Da, sigurno da može biti poticaj za takav zaokret. Sve ono što se sada traži - spomenula sam da je naglasak na turističkim proizvodima u prirodi, aktivnom, avanturističkom turizmu, turizmu u ruralnim prostorima, različitim oblicima medicinskog turizma, wellness turizma - sve to nisu ljetni proizvodi, već oni produžuju turističku sezonu i disperziraju turističku potražnju, ne više na uski obalni potez, već i na kontinentalne dijelove zemlje. Ovo je godina izrade nove strategije razvoja hrvatskog turizma, gdje će teme poput proizvodne, vremenske i prostorne disperzije naglašene i u prošloj strategiji, još više doći do izražaja. Mi težimo zaokretu i produžetku sezone i bez pandemije, to je naš strateški plan.

I dalje se u najvećoj mjeri Hrvatska oslanja na tzv. kupališni turizam. Što bi trebalo učiniti da se podigne konkurentnost hrvatskog turizma?

Podizanje konkurentnosti povezano je s proizvodnom diverzifikacijom i podizanjem kvalitete, uključujući i ljetnoga kupališnog turizma, a onda i svih drugih oblika turističke aktivnosti odnosno proizvoda. To omogućuje orijentaciju i na neka nova turistička tržišta ili, konkretno, na nove segmente kupaca, ne nužno na nova geografska tržišta, već na segmente. Nama dolazi dva posto Nijemaca, a to golemo tržište, za nas najvažnije, mi još nismo dotaknuli. Proizvodnom diverzifikacijom i unaprjeđenjem kvalitete te promjenom segmenata možemo se kretati prema unaprjeđenju konkurentske pozicije Hrvatske. To će nam omogućiti da prestanemo 'raubati' prostor, da ponudimo sadržajno bogatiji turistički proizvod, s kompleksnijim lancem vrijednosti i da u tom kontekstu turizam stvarno ima utjecaja na druge uslužne ili proizvođačke sektore jer treba njihove inpute.

Što od turističke sezone možemo očekivati u sezoni 2021.?

Sve prognoze govore o tome da procijepljenosti stanovništva neće biti do ljeta, kad će se ljudi pokrenuti. Mislim da će predsezona opet biti upitna, no ljeto nam može biti dobro. Ako ne učinimo iste greške kao prošle godine, a vjerojatno nećemo, mogli bismo imati jako dobar sedmi i osmi mjesec, čak i posezonu, deveti mjesec, koji su za nas izuzetno bitni. Sigurno možemo poboljšati rezultate od prošle godine. Davanje brojčanih prognoza nije zgodno. Ako smo prošle godine bili na 50 posto prometa iz 2019., ove ćemo sigurno biti bolji, bit ćemo na oko 75 ili 80 posto, ali opet će to biti izazovno i opet tu za nas igraju naši tradicionalni nedostaci koji se pokazuju kao plusevi - usmjerenost na bliža tržišta, na automobilska tržišta i na smještajne objekte kakve mi nudimo.