Najvažnije dobrobiti novog zakona o zaštiti 'zviždača'

23. svibnja 2022.

Silvija Vig / Foto: Privatni album
Autor: Silvija Vig

Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti stupio je na snagu 23. travnja 2022. godine, čime je stari zakon istoga imena prestao važiti. Novim se Zakonom u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije od 23. listopada 2019. godine o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije te su ujedno poboljšana i određena rješenja na koja je uputila praksa.

Zakon uređuje postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava osoba u postupku i obveze tijela javne vlasti te drugih pravnih i fizičkih osoba koje sudjeluju u postupku. Svrha je Zakona učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti i osiguravanje dostupnih te pouzdanih načina prijavljivanja.

Jedna od većih izmjena u novom Zakonu jest područje njegove primjene. Tako su zaštićeni prijavitelji nepravilnosti koji su obuhvaćeni područjem primjene akata Europske unije, a odnose se na područja javne nabave, financijskih usluga, proizvoda i tržišta te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, sigurnosti i sukladnosti proizvoda, sigurnosti prometa, zaštite okoliša, zaštite od zračenja i nuklearne sigurnosti, sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlja i dobrobiti životinja, javnog zdravlja, zaštite potrošača, zaštite privatnosti i osobnih podataka te sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava.  

Silvija Vig Silvija Vig / Foto: Privatni album 

Također, područje primjene odnosi se i na područja koja utječu na financijske interese Europske unije uključujući povrede pravila Europske unije o tržišnom natjecanju i državnim potporama te kršenju pravila o porezima.

Nadalje, prema novom Zakonu, prijavitelji nepravilnosti mogu biti osobe u radnom odnosu, osobe koje imaju položaj samozaposlenih osoba, imatelji dionica i poslovnih udjela, kao i osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, uključujući neizvršne članove te volontere i plaćene ili neplaćene vježbenike, osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja i dobavljača, osobe koje na bilo koji način sudjeluju u djelatnostima pravne ili fizičke osobe.

Zakon također štiti i povezane osobe koje mogu biti pomagači prijavitelja nepravilnosti ili srodnici, kolege i sve druge osobe povezane s prijaviteljem nepravilnosti koje bi mogle pretrpjeti osvetu u radnom okružju.

Prema novom Zakonu, prijaviteljima nepravilnosti, koje javnost naziva 'zviždačima', na raspolaganju stoje tri kanala za prijavu nepravilnosti – unutarnji kanal koji trebaju uspostaviti poslodavci koji zapošljavaju najmanje 50 ljudi te, neovisno o broju zaposlenih, poslodavci u područjima izričito definiranih Zakonom; vanjski kanal - gdje je nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti pučki pravobranitelj te javno razotkrivanje u medijima što si sigurno ni jedan poslodavac ne priželjkuje. Upravo bi o tome poslodavci trebali voditi računa kada budu izgrađivali unutarnje sustave za prijavu nepravilnosti. Prema Zakonu imaju obvezu imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika te donijeti interni akt.

Za učinkovito funkcioniranje sustava za prijavu nepravilnosti to nije dovoljno. Potrebno je izgraditi kulturu povjerenja te kulturu progovaranja (speak-up kulturu) u kojoj se zaposlenici osjećaju dovoljno sigurni da slobodno prijavljuju nepravilnosti te da u tome imaju potporu poslodavaca.

Implementacija ovog Zakona ne može se prepustiti isključivo pravnom odjelu, odjelu usklađenosti ili povjerljivoj osobi, ovo je Zakon na čijoj bi implementaciji uprave trebale surađivati s odjelom za ljudske resurse jer njegova implementacija u velikoj mjeri ovisi o razvoju organizacijske kulture, izgradnji povjerenja, otvorenosti i provedbi edukacija koje nisu isključivo vezane za Zakon, a među kojima su one unaprjeđenja socijalnih i komunikacijskih vještina.

O autorici: 

Silvija Vig poslovnu je etiku doktorirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnju karijeru na menadžerskim pozicijama u korporacijama i velikim tvrtkama zamijenila je savjetodavnom u području poslovne etike. Specijalizirala se za savjetovanje i edukacije u područjima usklađenosti, etike, antikorupcije i izgradnje sustava za zaštitu zviždača. Danas tome poučava tvrtke i druge organizacije u zemlji i svijetu.