Hrvatski financijski direktori najoptimističniji oko rasta BDP-a

6. veljače 2021.

Foto: Pixabay

Nesigurnost je jedan od ključnih nalaza ovogodišnjeg izdanja izvješća Deloittea Srednja Europa o stavovima financijskih direktora, koje već 12 godina prati promjene u razmišljanjima financijskih direktora.

Tako 62 posto ispitanika očekuje da će ove godine porasti indeks potrošačkih cijena. Zanimljivo je i kako velika većina financijskih direktora očekuje da će broj zaposlenika u njihovim društvima ostati nepromijenjen ili narasti.

Najoptimističniji financijski direktori glede rasta BDP-a većeg od 2,5 posto jesu iz Hrvatske, Estonije i Slovenije. A uz Sloveniju, Slovačku i Litvu - Bugarska, Češka i Hrvatska zabilježile su najveći rast udjela financijskih direktora koji predviđaju veliku neizvjesnost, s 27 posto u 2020. na 54 posto u 2021. u Bugarskoj, od 31 do 57 posto u Češkoj te od 31 do 56 posto u Hrvatskoj.

"Kao i prošle godine, vidimo kako neprekidna nesigurnost zbog pandemije bolesti COVID-19 i dalje oblikuje način na koji financijski direktori planiraju sljedeću godinu. To smo opazili u nizu njihovih odgovora koje smo zaprimili. Međutim, nesigurnost nije nužno snažno utjecala na naš indeks povjerenja financijskih direktora, koji sada iznosi 10 posto, a prošle je godine iznosio devet. Premda su navedeni rezultati još uvijek daleko od rezultata izdanja prije pandemije, to je i očekivano s obzirom na to da nam u sljedećoj godini predstoji kontinuirana neizvjesnost", rekla je Marina Tonžetić, partnerica u Deloitteovu odjelu revizije i savjetovanja te voditeljica CFO programa u Hrvatskoj.

Marina Tonžetić Marina Tonžetić / Foto:Deloitte 

Financijski izgledi donose dašak optimizma

Financijski se direktori čine optimističniji kad je riječ o financijskim izgledima u nadolazećoj godini. Riječ je ustvari o najvećoj razini optimizma zabilježenoj u protekle četiri godine. Ove se godine 47 posto financijskih direktora osjeća optimističnije prema svojim financijskim izgledima. Financijski direktori iz EU-a i europodručja dijele slične razine optimizma. U Hrvatskoj je, u odnosu na taj čimbenik, 42 posto financijskih direktora jako optimistično, 44 posto ih ne očekuju neke promjene, dok ih je 14 posto manje optimistično.

U usporedbi s prošlogodišnjim izdanjem za 2020., ovogodišnji ispitanici izrazili su veću zabrinutost zbog razine nezaposlenosti. S obzirom na skok od 32 postotna boda u odnosu na prošlogodišnje izdanje, financijski direktori očekuju porast nezaposlenosti u sljedećoj godini. Predmetni je postotak (sada na 68 posto) sličan rezultatima u državama EU-a (71 posto) i europodručju (61 posto). Što se tiče nezaposlenosti, 58 posto hrvatskih financijskih direktora predviđa porast, dok smanjenje očekuje njih 28 posto. 

Interno financiranje i zajmovi i dalje glavni izvori financiranja

Financijski direktori i dalje smatraju interno financiranje i zajmove isplativim izvorima financiranja za svoje organizacije. Iako velika većina njih nijedan izvor financiranja nije ocijenila "privlačnim", važno je napomenuti kako više od 30 posto ispitanika nijedan izvor financiranja nije ocijenilo "neprivlačnim".

Korporativni dužnički vrijednosni papiri (47 posto) i vlasnički kapital (53  posto) imali su najveći postotak "neutralnih" odgovora. Hrvatski financijski direktori, kod navoda koji su načini financiranja značajni čimbenici rizika poslovanja, izjasnili su se kako su najmanji rizik vlasnički kapital (12 posto) i korporativni dužnički vrijednosni papiri (22 posto), zatim bankovni zajmovi (40  posto), a kao najveći rizik njih 58 posto istaknulo je interno financiranje.

P.hr/I.G.