Nacionalni plan oporavka donosi pet milijardi kuna u energetiku

30. travnja 2021.

Foto: Pixabay/Ilustracija

Hrvatska gospodarska komora organizirala je predstavljanje Nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u dijelu Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo kako bi svoje članice podrobnije upoznala s novostima koje taj ambiciozni projekt donosi u sektoru energetike.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je kako nas očekuju velike investicije u sektoru energetike za koji su u sklopu NPOO-a predviđena sredstva u iznosu od 4,96 milijardi kuna.

"Plan predviđa ambiciozne investicije u područjima kao što su unaprjeđenje energetske infrastrukture, što se odnosi na izgradnju moderne i digitalno upravljive infrastrukture za električnu i toplinsku energiju, nastavak ulaganja u obnovljive izvore energije, ali i razvoj novih tehnologija, razvoj infrastrukture za proizvodnju i uporabu zelenog vodika te proizvodnja naprednih biogoriva. Jačanjem sustava toplinarstva i mjerama energetske učinkovitosti pridonijet će se kumulativnom postizanju ušteda do 2030., i u segmentu energetske učinkovitosti u industriji i u segmentu grijanja i hlađenja. Povećanje udjela iz obnovljivih izvora energije važan je dio paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ispunjavanje obvezujućeg cilja kad je riječ o obnovljivoj energiji za 2030.", rekao je Radoš dodavši kako vjeruje da će provedba NPOO-a donijeti nove investicije i potaknuti razvoj energetske tranzicije u Hrvatskoj te povećati otpornost na buduće krize.

Tomislav Radoš Tomislav Radoš / Foto: HGK

"Ovo je živi dokument; na njemu se još radi i radit će se sve do osmog mjeseca 2026., dok svi projekti koji su u njemu prijavljeni ne budu završeni i refundirani. Strateški je okvir  postavljen, ciljevi su jako ambiciozni i mogu se realizirati samo uz povećanje proizvodnje iz OIE, a za buduća energetska postrojenja postavljaju se iznimno zahtjevni kriteriji. Želimo imati što više zrelih i dobro izrađenih projekata, stoga vas pozivamo da nam se javite, a mi ćemo savjetovati što trebate kako bi domaći energetski sektor izvukao što više koristi od EU sredstava", naglasila je ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić.

Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, izjavio je kako je poanta Plana provedba reformi  investicijama. "Isplanirali smo reformu, odnosno dekarbonizaciju energetskog sektora, u četiri grupe investicija. Prva je revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sustava za dekarbonizaciju, druga je poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i OIE, treća uporaba vodika i novih tehnologija, a četvrta ulaganje u biorafineriju za proizvodnju naprednih biogoriva u Sisku. Vrijednost projekata je 7,94 milijarde kuna od čega je planirano nešto manje od pet milijardi bespovratnih sredstava, a sufinanciranje se kreće od 40 do 100 posto", pojasnio je Jukić.

Konkretnije, za elektroenergetski sektor osigurat će se 2,9 milijardi kuna bespovratno za investicije vrijedne 3,5 milijardi, u grupi projekata za energetsku učinkovitost i toplinarstvo bespovratno je osigurano 700 milijuna kuna za projekte vrijedne 1,25 milijardi (obnova velikih toplinskih sustava, projekti energetske učinkovitosti u industriji i uslužnim djelatnostima te IKT industriji koja je sve veći potrošač energije), a planirano je i sufinanciranje elektromobilnosti (punionice za električna vozila) te infrastrukture za vodik.

Za skladištenje CO2 100 milijuna kuna bespovratno

Predstavnici Ministarstva odgovorili su i na brojna pitanja poduzetnika koje su zanimali detalji iz njihovih poslovnih niša, poput iznosa predviđenih bespovratnih sredstava za geološko skladištenje CO2, mogućnosti sufinanciranja panela za jedinice lokalne samouprave te jesu li predviđena sredstva za geotermalno istraživanje Agencije za ugljikovodike.

Jukić je odgovorio kako je za skladištenje CO2 predviđeno 100 milijuna kuna bespovratno, da se ovaj segment NPOO-a odnosi isključivo na industriju, a ne javnu upravu kojoj su dostupna sredstva za energetsku obnovu zgrada u sklopu posebne inicijative Plana te da je uporaba geotermalne energije tema koja također nije pokrivena NPOO-om, ali će svakako biti adresirana drugim programima. 

Tvrtke su putem HGK već slale svoje prijedloge i zahtjeve nadležnom ministarstvu, od kojih je većina uvažena, a najavljeno je da će se takav model suradnje prakticirati i ubuduće kako bi se maksimalno iskoristila dostupna sredstva za energetsku tranziciju.

P.hr/I.G.