Na istoku se otvara velika perspektiva za hrvatske tvrtke

26. kolovoza 2019.

Hrvatska sigurno može produžiti sezonu ako bude razvijala sportski turizam, odnosno ako nogometni klubovi budu dolazili na pripreme u Hrvatsku, kaže Ivica Pirić, predsjednik Ukrajinske gospodarske komore za Hrvatsku

Foto: Privredni.hr

Nekadašnji profesionalni nogometaš Ivica Pirić, predsjednik Ukrajinske gospodarske komore za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, počasni konzul Republike Ukrajine u Hrvatskoj te direktor tvrtke Kazah invest, jedan je od najangažiranijih lobista koji povezuje hrvatske poduzetnike i poduzetnike iz Ukrajine, Kazahstana, Azerbajdžana, Uzbekistana  i Turkmenistana. Sudeći prema njegovim riječima, radi se očito o vrlo perspektivnim tržištima. Tvrtka Kazah invest koju zastupa ima zadatak privlačenja investicija u Kazahstan te pomaganja potencijalnim kazahstanskim investitorima u Hrvatskoj. Uz ove funkcije, Pirić će uskoro biti imenovan predsjednikom Udruženja trgovina i šport: Azerbajdžan – Hrvatska. Pirić je i vlasnik nogometnoga kluba Kaspi iz Aktaua i Arsenala iz Kijeva u kojem rade hrvatski treneri i igraju igrači s ovih prostora. Smatra da je razvoj sportskog turizma velika prilika za Hrvatsku.

Pripremate novi, četvrti Ukrajinsko-hrvatsko gospodarski forum. Kada će se održati?

Vrlo brzo znat ćemo precizan datum održavanja. Sigurno je da će biti krajem listopada i da će se održati u Kijevu. Pomoć u organizaciji pružaju nam Vlada RH i Hrvatska gospodarska komora. O tome sam razgovarao s gospodinom Lukom Burilovićem, predsjednikom HGK, i sada smo u fazi operativnog rada na organizaciji. Forum će svakako biti prigoda da na to tržište uđu i neke hrvatske tvrtke koje nisu tamo poslovale, a one koje jesu moći će učvrstiti i osnažiti svoje pozicije. Velike su mogućnosti na tom tržištu, a mi ćemo osigurati prezentaciju hrvatskih proizvoda i hrvatskih tvrtki i skupno i pojedinačno te ih povezati s ljudima koji odlučuju. Očekujem najmanje oko 70 hrvatskih tvrtki i najmanje dvostruko više ukrajinskih na tom forumu. U jednom od najznačajnijih maloprodajnih ukrajinskih lanaca Fozzy grupi organizirat ćemo Dane hrvatske kuhinje i na taj način predstaviti hrvatske proizvode i gastronomiju.

Na koji način povezujete poduzetnike?

Lobiram u oba smjera. Znači, lobiram za hrvatske tvrtke u ovih pet zemalja te dovodim potencijalne investitore iz tih zemalja u Hrvatsku predstavljajući mogućnosti ulaganja.

Kakva je sada pozicija hrvatskih tvrtki na ukrajinskom tržištu?

Pozicija hrvatskih tvrtki sve je bolja - u posljednjih nekoliko godina. Tome je znatno pridonio zaokret hrvatske politike prema tim zemljama, što se kod njihovih čelnika i građana jako cijeni. A pravi rezultati došli su nakon što smo organizirali tri poslovna ukrajinsko-hrvatska gospodarska foruma, kojima su nazočili predsjednici i premijeri obiju država. Na forumima su sudjelovale velike i ozbiljne tvrtke, ali i neke manje tvrtke sa specifičnim proizvodima. Poduzetnici su se uvjerili i shvatili kakav  potencijal imaju na ukrajinskom tržištu. Pogotovo se dobro pozicioniraju tvrtke iz prehrambenog i prerađivačkog, obrambenog ili IT sektora. Neke tvrtke iz Hrvatske napravile su vrlo značajne ugovore. No ne mislimo stati na ovome, nego ćemo se još više truditi jer ima prostora za mnogo veću suradnju. Poticajno jest to da naše tvrtke podižu promet na ukrajinskom tržištu, i to me svakako čini zadovoljnim. Uostalom, neka sami gospodarstvenici govore o tome, moje je da im pomognerm. Hrvatske građevinske tvrtke imaju veliku prigodu u Ukrajini.

Kakav je interes s ukrajinske strane?

Ukrajinski poduzetnici, koji su prvi put došli na Forum ili u sklopu nekog drugoga poslovnog posjeta, oduševe se i zaljube u hrvatsku obalu. Svi su iskazali volju ulagati, ali naravno, uz ljepotu, važne su i druge stvari da bi se posao realizirao.  Bogati ljudi traže eksluzivnost i visok stndard, a to kod nas nije još postignuto - iako napredujemo. Izdvojio bih kao pozitivan primjer svojeg prijatelja Andriju Matiukhija, vlasnika najvećeg lanca kladionica u Ukrajini, koji je preuzeo lanac kladionica Favorit, ulaže u niz ugostiteljskih i turističkih objekata u Hrvatskoj, a ima ambicije i vrlo je blizu ulaganja i u proizvodne pogone. Sada zapošljava 400 radnika u Hrvatskoj, a kada mu se svi projekti finaliziraju, zapošljavat će ih više od 1.200. Hrvatska takvim ulagačima treba otvoriti vrata. U Ukrajini ima gospodarstvenika koji imaju vrlo ozbiljan kapital. Kada se investira, onda se podiže standard, a i puni proračun.

Kakav je standard stanovnika Ukrajine?

Standard je bio pao zbog rata, ali se u posljednjih godinu i pol podiže. To osjećaju i naše tvrtke, osobito one iz prehrambeno-prerađivačkog sektora. Osjete po rastu prodaje unatoč tome što naši proizvodi i nisu cjenovno najpovoljniji.

Kažete da je velika prigoda za suradnju u brodogradnji.

Od samog početka imao sam cilj povezati ukrajinska i hrvatska brodogradilišta. Osobito zbog toga što su u Ukrajini vlasnici brodogradilišta ujedno i vlasnici jedne od najvećih svjetskih kompanija u industriji metala Metinvest. Kako je metal sirovina za brodove, kada bi se polovica broda izgradila u Ukrajini, a polovica u Hrvatskoj, mogli bismo biti konkurentni na svjetskom tržištu. Vjerujem da će ti ljudi ući barem u jedno brodogradilište u Hrvatskoj te da ćemo potom krenuti.

Dakle, moglo bi doći do nekih preuzimanja u brodograđevnom sektoru?

Da nije ovakva politička situacija i rat, vjerujem da bi se to već dogodilo. Posjet Vadima Novinskog, ukrajinskog milijardera i partnera Ahmetova, Hrvatskoj organizirao sam nekoliko mjeseci. Iskazao je interes za hrvatska brodogradilišta i, koliko znam, još je uvijek zainteresiran. Bio je kod nas i gledao je, no kako je kod njih u Ukrajini u to vrijeme bila specifična politička situacija, nije realizirao zamisli. Kao vlasnik Smart Holding grupe, Novinski ima dva brodogradilišta u Ukrajini, ali ni ona nisu mogla raditi punim intenzitetom zbog rata, no u posljednje su vrijeme pojačala aktivnost. Nedavno su isporučili jedan veliki tanker u Norvešku.

Ivica PirićFoto:Privredni.hr

Dosta radnika iz Ukrajine radi u Hrvatskoj, kakve su povratne informacije o njima?

To je točno. Ne samo da rade u Hrvatskoj nego rade u čitavoj Europi. Radi se o kvalitetnim i vrijednim radnicima, a takve svi trebaju.

Kakva je situacija s hrvatskim tvrtkama u Kazahstanu i što ih tamo očekuje?

Kako sam posredovao oko dolaska Ine u Ukrajinu, sada bi na red trebao doći Kazahstan i Uzbekistan gdje sam također vodio Inu jer se radi o zemljama bogatim plinom i naftom. Siguran sam da bi u ovim zemljama Ina mogla napraviti odličan posao. Ini sam mnogo pomogao s kontaktima u tim zemljama, uostalom, tamo sam ih odveo, ali još uvijek nisam dobio obećani ugovor za zastupanje. Vjerujem da će i te formalnosti uskoro biti riješene jer bez ugovora to baš ne ide. Mogu samo reći da su mogućnosti na tom tržištu za Inu velike.

Što je s drugim hrvatskim tvrtkama?

U Kazahstanu posluje oko 30 hrvatskih tvrtki, ta zemlja daje velike pogodnosti investitorima. Kao predstavnik Kazah investa, tražim hrvatske tvrtke koje bi tamo ulagale. Perspektivno je to tržište jer se radi o strateški vrlo dobro pozicioniranoj zemlji. Od hrvatskih tvrtki očekuje se know how i inženjering, a partneri iz Kazahstana gotovo bi 80 posto novca investirali, osigurali radnu snagu i ostalo. Mnogo povlastica i pogodnosti omogućavaju ulagačima kako bi se pojačala proizvodnja. Kazah invest je kao kazahstanska državna tvrtka za investicije zainteresiran i za dovođenje investitora iz Kazahstana u Hrvatsku. Međutim, posljednji naš zajednički poslovni forum bio je prije 15 godina, tako da nema većeg kontakta. Zato će u skoro vrijeme doći na red organizacija zajedničkoga gospodarskog foruma, to će svakako biti prigoda da se još nešto konkretno napravi.

Što je ključno za intenzivniju suradnju Hrvatske i Kazahstana?

U posljednje dvije godine postignut je veliki rezultat u suradnji naših dviju zemalja. Otvaranje hrvatskog veleposlanstva u Kazahstanu veliki je iskorak u tom smislu. U posljednje vrijeme značajno se promijenila politika Hrvatske prema ovim zemljama i to u tim zemljama jako cijene. Vidljiv je rad Veleposlanstva Kazahstana i Konzulata u Splitu, a konačno je otvoreno i hrvatsko veleposlanstvo u Kazahstanu. Otvorila ga je tadašnja potpredsjednica Vlade RH Marija Pejčinović Burić u travnju ove godine. Njezin posjet u Nur Sultan bio je izuzetno uspješan i plodan, dogovoreno je da se stvori međuvladina komisija za ekonomsku suradnju.

Koliko dobro poznaju  Hrvatsku?

Poznaju, i to iznenađujuće dobro. Cijene nas i to su preduvjeti za mnogo bolju razmjenu i suradnju.

Kakva je situacija u Azerbajdžanu?

Azerbajdžan je država također bogata naftom i plinom. Povezani smo s veleposlanicima i imamo podršku njihove vlade. Lobira se za ulazak naših tvrtki u Azerbajdžan, a uskoro u Hrvatsku dolazi jedna njihova velika tvrtka. Nekoliko ulagača zainteresirano je za hrvatski turizam. Organizirat ćemo hrvatsko-azerbajdžanski poslovni forum. Kako je 9. rujna nogometna utakmica između naše dvije reprezentacije u Bakuu, bit će to prigoda da se sastanem s njihovim ministrom sporta, a vrlo izgledno i s ministrom gospodarstva. Jasno, uz nazočnost veleposlanika. Tada ćemo konkretizirati neke započete inicijative.

Razvili ste suradnju u sportu s tim zemljama. Kakvi su vam planovi?

Imamo nogometnu akademiju s 450 djece. Otvaranjem naše akademije za mjesec smo dana dobili 450 djece. Sada ćemo u Kazahstanu otvoriti nogometnu akademiju. Preuzeli smo klub iz druge lige i sada ga nastojimo plasirati u prvu ligu. Dva dječja nogometna kluba iz Kazahstana ove su godine bila u Hrvatskoj na turniru i na moru. Ja vodim nogometni klub Kaspi iz Aktau, čiji trener je Grgica Kovač, a u njemu igra Čubrilo. Planiramo otvoriti priličan broj nogometnih akademija jer je to put za bolju suradnju. Putem akademije, koja okuplja 450 djece, prvi put su u Hrvatskoj sudjelovala dva kazahstanska kluba. Uskoro otvaramo akademiju i u Azerbajdžanu, a moja je velika želja da razvijemo mrežu u tih pet zemalja.

Koliko je isplativo otvaranje tih akademija?

Hrvatska sigurno može produžiti sezonu ako bude razvijala sportski turizam, odnosno ako nogometni klubovi budu dolazili na pripreme u Hrvatsku. Konkretno znam da su dva kluba čiji sam vlasnik, Arsenal iz Kieva i Kaspi, morala samo za osnovne troškove priprema u Turskoj izdvojiti po 200.000 eura. Ti klubovi bi radije došli u Hrvatsku na pripreme da imamo infrastrukturu. Hotele već imamo, ali nam  nedostaju stadioni. Da bismo mogli privući klubove na pripreme, nužna nam je izgradnja sportske infrastrukture. Za relativno prihvatljiv novac može se izgraditi stotinu nogometnih igrališta od Vukovara do Dubrovnika i taj sam projekt predstavio premijeru Plenkoviću. Primjer kako se to radi jest Antalija, koja je izgradnjom nogometnih igrališta i sportske infrastrukture popunila hotele u mrtvoj sezoni sportskim klubovima iz Europe, Azije i ostatka svijeta.

 

 

Jozo Vrdoljak