Mljekari negoduju zbog birokracije i manjka radnika

24. siječnja 2024.

Foto: Shutterstock

Na stručnom skupu Hrvatske mljekarske udruge, koji je održan u srijedu u Križevcima, nagrađeni proizvođači istaknuli su da je od otkupne cijene još veći problem zahtjevna birokracija koja oduzima dragocjeno vrijeme, a nedostaje i radnika.

Na okupljanju mljekara i stručnjaka iz područja stočarstva nagrada "Mliječna farma 2023. godine" uručena je OPG-u Emine Burek iz sela Mostari nedaleko od Vrbovca.

Nagrada "Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2023. godini" dodijeljena je Krunoslavu Srbljinoviću iz Gorice u Općini Rasinja.

Nagrade dodjeljuju Hrvatska mljekarska udruga i Mljekarski list s ciljem prepoznavanja najuspješnijih proizvođača mlijeka u Hrvatskoj.

Emina Burek i Krunoslav Srbljinović složni su u tome da bez modernizacije i stručnog pristupa proizvodnji mlijeka opada konkurentnost proizvođača. Stoga su spremno prihvatili automatizaciju staja u čemu se služe subvencijskim novcem, ali, kako je govoreći na skupu naglasio Eminin otac Josip koji se aktivno počeo baviti stočarstvom prije 30 godina, najveća su im kočnica ispunjavanje neprohodnih dokumenata.

Nagrađena Emina Burek, diplomirana agronomkinja, kazala je za HINA-u da se mnogo toga promijenilo u mljekarstvu u 30-ak godina otkako se njezina obitelj počela baviti stočarstvom. Kaže da je situacija sve teža, o čemu svjedoči broj nestalih gospodarstava. Ostalo je manje od 3.000 gospodarstava koja se bave mljekarstvom, a to je, smatra, alarmantan podatak.

Razlog takve situacije sve su veći zahtjevi za proizvođače i način trženja stokom. Cijene proizvoda mljekara padaju, dok su istodobno ulazni troškovi znatno veći, kažu mljekari.

Hrvatska pokriva 40 posto potreba za mlijekom

S druge strane, kaže Burek, Ministarstvo poljoprivrede radi na očuvanju stočnog fonda, ali situacija ostaje teška, i u Hrvatskoj i u cijeloj Europi gdje također traje trend zatvaranja farmi.

OPG Burek brine se o 500 grla, a od toga je 200 muznih krava. Trenutno ne planiraju širiti svoj stočni fond, a farma je u fazi robotizacije.

Krunoslav Srbljinović, koji je naslijedio obiteljski posao pa se danas brine o 100 grla stoke, od čega 60 muznih krava, novinarima je rekao da mu u poslu nedostaje radnika, pa i njemu automatizacija proizvodnje olakšava posao.

Ovogodišnje priznanje najboljoj farmi uručio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, koji je rekao da na području Hrvatske danas ima otprilike 70.000 krava muzara.

Ministarstvo priprema program potpora s namjerom da za dvije do tri godine poveća broj mliječnih krava za 20 posto, rekao je Tušek.

Osvrnuo se na molbu Josipa Bureka da se što prije izgradi regionalni centar za meso u Zagrebačkoj županiji. "Regionalni centar za razvoj stočarstva ušao je u planove Ministarstva poljoprivrede", kazao je Tušek.

Hrvatska svojom proizvodnjom pokriva tek 40 posto vlastitih potreba za mlijekom. Broj proizvođača i proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj smanjuje se iz godine u godinu, pa je u 2022. godini proizvodnja mlijeka dotakla povijesno najnižu razinu od 405 milijuna kilograma, unatoč činjenici da je otkupna cijena mlijeka na razini Hrvatske rasla, čulo se na skupu.

 

 

Hina/P.hr