Mladim ljudima bit će teže nego njihovim roditeljima

2. svibnja 2021.

Foto: Pixabay

Mladi ljudi danas imaju bolji pristup obrazovanju, mentalnom zdravlju i mogućnostima putovanja u odnosu na prijašnje generacije, ali suočavaju se s izazovima kao što su rast troškova stanovanja i obrazovanja, posljedice klimatskih promjena, ali i sve zahtjevniji natječaji za posao. Također, u odnosu na prijašnje generacije, velike su razlike između bogatih i siromašnih, velikim dijelom uvjetovane obiteljskim nasljeđivanjem.

Udio milenijalaca u vrijednosti kućanstva i dalje je značajno nizak u usporedbi s generacijama baby boomera. Prošle su godine milenijalci u ranim 30-ima posjedovali samo tri posto ukupnog bogatstva kućanstva. S druge strane, baby boomeri ušli su u svoje 30-e posjedujući 21 posto bogatstva kućanstva tijekom 1990-ih, pokazuje najnovije istraživanje Financial Timesa čiji je zaključak da mladi, pogotovo oni ispod 35 godina, osjećaju manje optimizma smatrajući da će im u životu biti teže nego njihovim roditeljima. Primjerice, američki milenijalaci zarađuju manje njego njihovi roditelji kada su bili te dobi.

Velika gospodarska kriza iz 2008. dodatno je pogoršala položaj mladih. Prema podacima Eurostata, u krizi su mlade osobe (15 - 24 godine) najviše bile pogođene padom zaposlenosti, što je uglavnom posljedica vrlo raširenog rada na određeno vrijeme kod mlade populacije. Primjerice, 2008. godine 40 posto mladih od 15 do 24 godine radilo je na određeno vrijeme, a u populaciji od 25 do 64 godine ovaj je udio iznosio 11 posto. Nema sumnje da će na život i financije mladih negativne posljedice ostaviti i kriza koju je izazvala pandemija koronavisrusa, ali statistike i prije ove krize upućuju na negativne trendove.

Sve više mladih bez posla

Istraživanje koje je provela Međunarodna organizacija rada (ILO), objavljeno prošle godine, pokazuje da opada udio mladih u zaposlenosti. Na globalnoj razini je u 2019. godini bilo zaposleno 35,6 posto mladog radno sposobnog stanovništva, dok ih je 1999. bilo 46,4 posto. Znatan pad broja zaposlenih mladih ljudi može se tek djelomično objasniti porastom za oko dva posto mladih koji u promatranom razdoblju studiraju.

Razvoj novih tehnologija koje transformiraju mogućnosti na tržištu rada donosi nove izazove. Danas mnogi mladi ljudi odgađaju svoj ulazak na tržište rada vjerujući da bi razvoj tehnologija mogao stvoriti nova, sada nepostojeća zanimanja, a koja će biti bolje plaćena i imati pozitivan učinak na društveno-ekonomski razvoj. Istodobno, oni mladi ljudi koji su već ušli na tržište rada, i dalje se suočavaju s brojnim izazovima u smislu dostupnosti i kvalitete poslova.

Koliko će roboti "krasti" radna mjesta?

Tehnološki napredak, posebno u područjima automatizacije, robotike, umjetne inteligencije, strojnog učenja i blockchaina, stvorit će potpuno nove industrije, proizvode i usluge, a onda i radna mjesta. S jedne strane, to će dovesti do povećanja produktivnosti, a s druge, stvoriti velikih nerazmjer u mogućnostima mladih ljudi u razvijenim zemljama koje imaju jaku tehnološku bazu, ali i onih u nerazvijenim zemljama.

Primjena robota, ponajprije u proizvodnji i transportu, također otvara brojna pitanja u vezi s njihovim utjecajem na tržište rada. Primjerice, u Južnoj Koreji na 10.000 zaposlenih sada ima 710 robota, a procjenjuje se da će se njihov broj u sljedećih nekoliko godina znatno povećati, u prvom redu u zemljama u razvoju.

Istraživanje koje se bavilo utjecajem robotizacije na zapošljavanje u industriji odjeće i obuće, elektronike i maloprodaje te u pozivnim centrima u brojnim zemljama u razvoju, pokazalo je da nema većeg utjecanja na istiskivanje ljudi, odnosno "krađe" radnih mjesta. Istraživanje objavljeno 2018. i provedeno u 17 zemalja (14 europskih zemalja, Australija, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države) utvrdilo je da je povećana uporaba robota dovela do povećanja produktivnosti, ali i da roboti smanjuju udio zaposlenosti niskokvalificiranih radnika.

 

 

P.hr/B.S.