Mjerama pomoći i digitalizacijom do rasta vrijednosti ribarstva

1. siječnja 2022.

Foto:Shuttersock

Unatoč brojnim izazovima zbog širenja COVID-a 19, vrijednost ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. porasla je za 10,7 posto, na što je u najvećoj mjeri utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva (za 11,6 posto), do kojeg je došlo zbog porasta prodanih količina (za 11,1 posto). Putem Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo dodijeljene su 2,4 milijarde kuna javne potpore sektoru ribarstva, od čega su isplaćene 1,3 milijarde kuna. Samo za mjere pomoći zbog COVID-a 19 u hrvatsko ribarstvo isplaćeno je 250 milijuna kuna, a putem Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu od 2021. do 2027. na raspolaganju je više od 2,5 milijardi kuna, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.

U priopćenju ističu da je rastu hrvatskog ribarstva, uz ulaganja i mjere pomoći, pridonijela je i digitalizacija sektora.

Hrvatsko ribarstvo već je godinama unatrag prepoznalo važnost digitalizacije podataka, koja značajno olakšava zaprimanje i uporabu podataka, poboljšava dostupnost, povećava točnost podataka, unaprjeđuje analizu i izradu izvještaja te olakšava kontrolu i nadzor ribarstva. S tim ciljem razvijen je Geoinformacijski sustav ribarstva (GISR), a oko 650 plovila ima ugrađene elektroničke očevidnike putem kojih ribari šalju redovito podatke o ribolovu, kažu u Ministarsvu poljoprivrede.

Navode da oko 750 plovila posjeduje VMS uređaje za praćenje aktivnosti plovila i jedan su od najbitnijih mehanizama kontrole ribarstva. Podsjećaju i na web shop na stranicama Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, u kojemu korisnici sami mogu kupiti dozvole koje izaberu, a godišnje se prodaje između 40.000 i 50.000 dozvola za rekreacijski i sportski ribolov na moru.

Također, navode da je izrađen i Portal gospodarskog ribarstva (PGR), središnje mjesto na kojemu korisnici mogu elektroničkim putem dostavljati podatke o transportu proizvoda ribarstva, službene podatke o vaganju i prvoj prodaji, a godišnje se ispuni između 60.000 i 75.000 dokumenata. Uporabom modernih tehnologija danas se više od 95 posto ukupnog ulova u gospodarskom ribolovu bilježi i dostavlja elektroničkim putem, tj. putem aplikacije elektroničkog ili mobilnog očevidnika. Izrađena je i mobilna aplikacija mTunaRek kojom se koriste plovila s dodijeljenom kvotom za lov plavoperajne tune u rekreacijskom ribolovu.

Početkom 2020. godine uveden je i sustav sljedivosti za plavoperajnu tunu i igluna putem bar-kodova kojima se označava riba. Sustav se bazira na označavanju ribe bar-kodom (QR kodom) u koji svaki sudionik lanca, od ribara koji ulovi ribu do krajnjeg restorana ili ribarnice koja je prodaje, upisuje svoje podatke, a potrošač sve podatke može pregledati skeniranjem bar-kôda mobilnim uređajem. Skeniranjem bar-kôda kupac se preusmjerava izravno u web-aplikaciju HRiba na mrežnoj stranici www.ribarstvo.hr/HRiba, gdje mu se otvaraju podaci o ribi koju je kupio. Nakon uvođenja sustava za tunu i igluna, planirano je uvođenje označavanja i drugih vrsta, a krajnji je cilj potpuna sljedivost svih proizvoda ribarstva bar-kodovima.

U Ministarsvu poljoprivrede podsjećaju da je krajem 2020. godine digitaliziran i sustav prodaje dozvola za slatkovodni ribolov, izrađen je portal na kojemu ovlaštenici ribolovnog prava i sportska ribolovna društva mogu prodavati dozvole ribičima za ribolov. Putem novog portala samo je u 2021. godini dosad prodano 77.000 dozvola. Izrađena je i mobilna aplikacija mRibič u kojoj ribiči mogu popunjavati podatke o ribolovu, podsjećaju u resornom ministarsvu.

P.hr/I.B.