Za milenijalce i generaciju Z pandemija je prilika za novi početak

26. srpnja 2020.

Foto: Pixabay

Milenijalci i generacija Z odlučni su u namjeri da izgrade bolju budućnost unatoč neviđenim zdravstvenim i gospodarskim promjenama izazvanima pandemijom virusa COVID-19, pokazuje to Deloitteovo Globalno ispitivanje mišljenja milenijalaca u 2020.

Ovogodišnje se ispitivanje sastoji od dva dijela: 'prvog' ispitivanja 18 426 milenijalaca i pripadnika generacije Z u 43 države provedenog u razdoblju od studenoga 2019. do početka siječnja 2020. te 'drugog' ispitivanja 9102 pojedinaca u 13 država u razdoblju od travnja do svibnja 2020. u jeku svjetske pandemije. Brojna su pitanja iz prvog ispitivanja ponovljena kako bi se izmjerio utjecaj pandemije na mišljenje ispitanika.

"Pandemija virusa COVID-19 korjenito je izmijenila naš život – kako radimo, družimo se, kupujemo - posebno je utjecala na mlađe generacije”, izjavio je Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja, te napomenuo da unatoč nesigurnim i obeshrabrujućim uvjetima, milenijalci i generacija Z pokazuju zadivljujuću otpornost i odlučnost poboljšati svijet.

"Dok obnavljamo naša gospodarstva i društvo, mladi će ljudi imati ključnu ulogu u oblikovanju tog svijeta koji nastaje", rekao je Bazianec.

Zlatko_Bazianec_mala slika Zlatko Bazianec/ Foto:Deloitte

Izvješće pokazuje da su posljedice pandemije snažno utjecale na karijere mladih. U vrijeme provedbe ispitivanja, skoro 30  posto ispitanika koji pripadaju generaciji Z i približno četvrtina mlađih milenijalaca (25 – 30 godina) izjavilo je kako su izgubili svoje radno mjesto ili su poslani na privremeni, neplaćeni odmor. Samo su trećina milenijalaca i 38  posto ispitanika iz generacije Z koji su sudjelovali u drugom ispitivanju izjavili kako su njihov radni status i dohodak nepromijenjeni.

Zaključak utemeljen na ovogodišnjem ispitivanju složen je, ali ulijeva nadu: čak i usred krize, milenijalci i pripadnici generacije Z predani su poboljšanju društva i teže svijetu u kojem poduzeća i vlade dijele njihove želje.

Stres i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi

Prije pandemije, 52 posto pripadnika generacije Z i 50  posto milenijalaca u 13 država u kojima je ispitivanje provedeno dva puta izjavili su kako su pod stresom sve vrijeme ili većinu vremena. Ispitanici su naveli kako su glavni izvori njihova stresa zabrinutost za dobrobit svoje obitelji, dugoročne financije i poslovni izgledi.

Zanimljiv je podatak da je razina stresa ispitanika iz obje generacije pala u drugom ispitivanju, što je vjerojatno doprinijelo usporavanje života u izolaciji. Tomu u prilog ide i nedavno ispitivanje Deloittea u Velikoj Britaniji u kojem je sudjelovalo preko 2000 radnika i koje je otkrilo kako više od 48 posto zaposlenih i samozaposlenih ljudi u Londonu smatra kako je izolacija imala pozitivan ili vrlo pozitivan učinak na njihovu dobrobit.

Unatoč neznatnom padu u drugom ispitivanju, stres i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi mlađih generacija u radnom okruženju. Otprilike jedna trećina milenijalaca i pripadnika generacije Z uzela je slobodne dane zbog stresa, no skoro polovica njih je svojim poslodavcima navela drugi razlog odsutnosti. Dobra je vijest da fleksibilna organizacija rada, koja je sada vrlo zastupljena zbog pandemije, može biti jedno od mogućih rješenja. Čak se 69  posto milenijalaca i 64  posto pripadnika generacije Z složilo kako bi mogućnost rada od kuće u budućnosti smanjilo stres.

mladi čovjek, startup Foto:Pixabay

Analiza rezultata u drugom ispitivanju otkrila je kako 61 posto milenijalaca obilježava istovjetan nedostatak optimizma tijekom pandemije, što je skok od 7  posto u odnosu na prvo ispitivanje. Ipak, postojao je određeni kratkoročni optimizma jer je više od polovice milenijalaca u drugom ispitivanju i skoro polovica pripadnika generacije Z izjavilo kako su uštedjeli otprilike svoje tri plaće, što će im pomoći u suočavanju s financijskim posljedicama pandemije.

Želja za poboljšanjem svijeta 

Mlađe generacije pitanje društvene svrhe smatraju svojim pozivom. U drugom su ispitivanju sudionici naveli kako poduzimaju „društveno odgovorne” radnje za dobrobit planeta i društva. Kriza prouzročena pandemijom virusa COVID-19 možda je osnažila njihova nastojanja jer su skoro tri četvrtine ispitanika izjavile kako zbog pandemije imaju više suosjećanja za potrebe drugih ljudi te kako će poduzeti mjere za ostvarenje pozitivnog učinka na svoje zajednice.

Usredotočenost milenijalaca i generacije Z na činjenje dobra ogleda se i u njihovim kupovnim navikama. Skoro 60 posto ispitanika izjavilo je kako namjerava kupovati proizvode i usluge od velikih poduzeća koja su se pobrinula za svoje zaposlenike i pozitivno utjecala na društvo tijekom pandemije. Skoro tri četvrtine ispitanika poduzimat će dodatne napore kako bi proizvode i usluge kupovali od malih, lokalnih poduzeća.

Općenito, viđenje poduzeća diljem svijeta sve je lošije. U prvom je ispitivanju 51 posto milenijalaca izjavilo kako su poduzeća na strani dobra, što je pad u odnosu na 76 posto prije tri godine i 55 posto u 2019. Tijekom drugog ispitivanja ti su brojevi nastavili padati i dosegli vrijednosti od 41 posto kad je riječ o milenijalcima i 43 posto kad je riječ o generaciji Z.

Goran Gledić mala 700 Goran Gledić/Foto: Deloitte

"Rezultati pokazuju kako trgovačka društva moraju činiti više kako bi pokazala da pozitivno utječu na zaposlenike i društvo. Zadržavanje zaposlenika je u porastu jer poduzeća udovoljavaju potrebama zaposlenika, od raznolikosti i uključivosti do održivosti i prekvalifikacije”, dodaje Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala, koji je istaknuo kako je jasna poruka poduzećima da mladi ljudi vjeruju u društva sa svrhovitom strategijom, te da će takva društva predvoditi budućnost nakon pandemije.

 

 

P.hr/I.G