Uvođenje eura ne smije biti nepovoljno za potrošače

Potrošači nakon uvođenja eura u Hrvatsku ne smiju doći u nepovoljniji položaj u odnosu na stanje prije uvođenja zajedničke europske valute, rekao je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone".

Na skupu koji su organizirali Večernji list i Vindija, Marić je rekao da, bez obzira na trenutnu situaciju i izazove s kojima se suočava, Hrvatska mora gledati prioritete na kojima je radila dugo godina, a uvođenje eura je jedan od njih.

"Smatram da Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura, nego potencijalnih nedostataka i mana. Promjene i prilagodbe koje trebamo provesti trebaju sve te koristi naglasiti i materijalizirati, a strahove i nedostatke svesti na najmanju mjeru", izjavio je Marić, navodeći kako potrošač odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj u odnos na razdoblje prije eura.

Marić je podsjetio da će konverzija kreditnih obveza u euro ići automatski 1. siječnja 2023., a slična je situacija i s depozitima. Kod gotovog novca, prvih godinu dana od uvođenja eura, kune će se za eure moći bez naknade zamijeniti u poslovnicama komercijalnih banaka, Fine i pošte. Nakon toga tri godine kovani novac će se moći zamijeniti u HNB-u, a novčanice neograničeno.

Predsjednik uprave Vindije Nenad Klepač rekao je da uglavnom očekuje koristi od ulaska Hrvatske u eurozonu. "To će doprinijeti dugoročnom rastu standarda hrvatskog stanovništva. Vidimo puno novih prilika, prije svega na tržištima eurozone, u 19 država s 340 milijuna stanovnika", kazao je Klepač.

Predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak važnom u procesu procesu uvođenja eura smatra poljoprivredno-prerađivačku industriju kojoj država po njegovim riječima treba pomoći da postane konkurentnija, dok je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck o uvođenju eura istaknuo kako je to izuzetno zahtjevno i skupo za bankarski sustav u Hrvatskoj, a procjene govore o 80 do 100 milijuna eura, što su ipak jednokratni troškovi.