Nedovoljno djelovanje glede klimatskih promjena gospodarstvu može nanijeti enormnu štetu

22. srpnja 2022.

Foto: Shutterstock

Novo Deloitteovo ispitivanje otkriva kako nedovoljno djelovanje glede klimatskih promjena može nanijeti štetu globalnom gospodarstvu u iznosu od 178 bilijuna američkih dolara do 2070. godine.

U najnovijem Deloittevu izvješće Globalna točka preokreta navodi se kako bi, u slučaju nedovoljnog djelovanja, klimatske promjene globalnom gospodarstvu mogle nanijeti štetu od 178 bilijuna dolara u sljedećih 50 godina, odnosno smanjiti globalni BDP za 7,6 posto samo u 2070. godini.

Ako globalno zatopljenje dosegne 3 °C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, stoga bi mogle rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini.

Deloitteovo izvješće Globalna točka preokreta temelji se na istraživanju koje je proveo Deloitte Economics Institute. Izvješće sadrži analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi, koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna američkih dolara u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 posto BDP-a 2070. godine.

Suradnja i propisi ključni za preobrazbu

Preobrazba gospodarstva u niskougljično zahtijeva sveobuhvatnu koordinaciju i globalnu suradnju svih sektora i na svim zemljopisnim područjima. Vlade će morati blisko surađivati sa sektorom financijskih usluga i tehnološkim sektorom, koji predvode u održivom napretku globalnih politika, većim ulaganjima u sustave čiste energije te uvođenjem nove mješavine zelenih tehnologija u sve sektore. Zajednički prelazak s gospodarstva koje se oslanja na fosilna goriva na gospodarstvo koje ponajprije pokreću obnovljivi izvori energije omogućit će nastanak novih izvora rasta i radnih mjesta. Suradnja i propisi na globalnoj razini ključni su za pokretanje uspješne preobrazbe.

"Globalno se gospodarstvo mora razvijati kako bi se uspješno suočilo s izazovima klimatskih promjena", izjavila je Karla Grgić, menadžerica u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja.

"Ova je analiza pokazala kako niskougljična budućnost nije samo društveni imperativ nego i gospodarski. Već posjedujemo tehnologiju, poslovne modele i politike za istodobnu borbu protiv klimatskih promjena i ostvarenje znatnoga gospodarskog rasta, no potrebna nam je usklađenost vlada, poduzeća i zajednica na globalnoj razini kako bismo ostvarili nultu stopu emisija u budućnosti", kazala je Grgić.

"Kako bismo pronašli nova i trajna rješenja za društvene izazove s kojima se suočavamo, moramo uspostaviti nove oblike suradnje i primijeniti višestrani, holistički pristup. U analizi su opisane gospodarske koristi i budući rast za donositelje odluka i ostale aktere kao temelj za prosperitet pojedinca i zajednice", smatra Grgić.

Karla Grgić

Karla Grgić / Foto: Deloitte

U izvješću su opisane četiri ključne faze dekarbonizacije na globalnoj razini:
1. Javni i privatni sektor ujedinjuju se te zajednički rade na djelotvornim, temeljnim okvirima i politikama za ostvarivu promjenu.
2. Poslovni i vladini rukovoditelji poduzimaju znatna ulaganja, potiču strukturne promjene u globalnom gospodarstvu čiji su prioritet sektori s niskim emisijama i ubrzanje prijelaza na nultu stopu emisija.
3. Različita se zemljopisna područja približavaju svojoj 'točki preokreta', trenutku kada koristi prijelaza na nultu stopu emisija premašuju troškove te u konačnici ostvaraju regionalni neto pozitivni rast i vrijednost.
4. Nakon točke preokreta, društvo će ostvariti zeleniju budućnost u kojoj će međusobno povezani, niskougljični sustavi biti temelj za čisto gospodarstvo koje raste brže nego gospodarstvo s intenzivnim emisijama ugljika.

Deloitteova analiza dokazala je kako ne postoje istovrsni putevi prema nultoj stopi emisija. Svaka će regija imati svoj put, ovisno o nizu čimbenika, kao što je struktura upravljačkih tijela i društava, izloženost klimatskim promjenama i sveukupni profil rizika te snage i kapaciteti tržišta. Slično tomu, svaka će regija imati svoju jedinstvenu točku preokreta. Na primjer, očekuje se da će Azijsko-pacifička regija koristi od prijelaza na niskougljično gospodarstvo ostvariti već u 2020-ima, dok će Europa povrat ulaganja ostvariti tek u 2050-ima. Tranzicija će se odvijati različitom brzinom, međutim, ako budu djelovale brzo, sve će regije točku preokreta dostići do 2070. godine te nastaviti ostvarivati koristi dugo nakon toga.

P.hr/I.B.