Magazin
Zakon o radu uskladiti s novom digitalnom ekonomijom
Ove 2019. kraj godine poklapa se s ulaskom u predizborno vrijeme koje tradicionalno obilježavaju brojni ustupci politike na vlasti različitim skupinama u nastojanju da s darovima koje dijeli kao pozitivnim vjetrom u leđa uđe u predizbornu kampanju i na biralištima osigura što veći broj glasova. Prvo ćemo birati tko će u narednim godinama biti predsjednik države, a potom i novi saziv parlamenta, a time i vlade, s time da ćemo u međuvremenu biti zemlja koja predsjeda Vijećem Europske unije. Svima nam je jasno da u takvim okolnostima niti jedna od naših dosadašnjih vlada ne bi, pa neće ni ova aktualna, započinjati bilo kakve ozbiljnije promjene i donositi teške ili hrabre odluke. Premda je upravo to ono što Hrvatskoj i dalje treba, suštinskih promjena u dobro poznatim neuralgičnim područjima poput javnog sektora, pravosuđa ili zdravstva još nismo vidjeli niti ih očekujemo u 2020. Možemo se samo nadati da bi 2021. mogla biti godina kada će neka konkretna i prava reforma konačno biti provedena. No, pitanje je možemo li mi do tada čekati? Dolazi li nova recesija uskoro, teško je reći, ali usporavanje rasta već je vidljivo, uključujući usporavanje na našim važnim izvoznim tržištima. Nesposobnost politike da na pravi način reagira na prošlu krizu bila je razorna za našu zemlju što se danas vidi i po tome koliko je građana iz nje otišlo u potrazi za boljim životom nekamo drugamo. Tek smo u 2019. opet na razini BDP-a iz 2008. Proračun je zato osjetno veći, a mi uvijek iznova razočarani; iz godine u godinu pratimo kako rashodna strana raste bez volje ijedne vlade da je svede u razumnije i za naše gospodarstvo primjerenije okvire. Što u takvim okolnostima možemo mi poslodavci i HUP kao najveća nezavisna udruga poslodavaca? Prije svega zasukati rukave i nastaviti poboljšavati i transformirati naše tvrtke kako bi uhvatile korak s digitalnom revolucijom te dodatno jačale svoju konkurentnost. Za razliku od države, svi mi koji smo na tržištu nemamo izbora: ili se mijenjamo i prilagođavamo ili nestajemo. Kada to moramo raditi u uvjetima poslovanja kakve ima Hrvatska, to je još teže, ali i još važnije. Što se države tiče, iako svjesni malih šansi da se išta ozbiljnije promijeni u narednih godinu dana, ni HUP ni poslodavci koje zastupamo ne smiju i neće odustati od zagovaranja onoga što je dobro, ne samo za nas već i za sve građane ove zemlje. Nemamo u svojim rukama alate kakve redovito koriste sindikati javnog sektora da bi zadržali velikim dijelom privilegirani položaj svojih članova i izborili rast plaća koji nema veze s kvalitetom rada ili učinkovitošću ni ustava u cjelini ni pojedinaca koji u njemu rade. Ali možemo i moramo nastaviti svakodnevno upozoravati i upućivati na ono što nije dobro ili nije dovoljno dobro, na ono što se mora transformirati, na dobre primjere drugih i uspješnijih koji potvrđuju da se može kad se zna i hoće, na prilike koje propuštamo, a ne bismo trebali. Bilo bi nekorektno reći da baš nikakvih pomaka nema. Problem je samo to što su promjene preslabe u odnosu na stanje u kojem se nalazimo. Kao socijalni partner nismo zadovoljni razinom socijalnog dijaloga. Duboko vjerujemo da kvalitetnim i konstruktivnim socijalnim dijalogom unutar GSV-a svi zajedno možemo napraviti više, da Vlada na taj način može doći do boljih rješenja i podrške socijalnih partnera za ozbiljnije i kvalitetnije promjene. No, i s takvim „šepajućim“ socijalnim dijalogom i ove smo godine došli do prihvaćanja barem dijela mjera i zakonskih izmjena koje je predlagao HUP, a koje će djelomično olakšati poslovanje. Primjerice, mogućnost neoporezivog plaćanja smještaja i toplih obroka radnika ili troškova stanovanja i vrtića za djecu itekako će iskoristiti poslodavci, osobito u turizmu i ICT industriji. Konačna promjena procedure angažmana stranih radnika važna je i turizmu i građevini, ali i svima drugima koji se bore s nedostatkom radnika. Jedna od važnih stvari koje smo izborili odnosi se na zaustavljanje žurnih izmjena zakonskih rješenja u vezi s reguliranjem prava za odlazak u mirovinu. Poslodavcima je prijetilo novo znatno opterećenje koje je lako moglo poništiti sve dobro napravljeno u prethodnom razdoblju. HUP će i u narednoj godini biti aktivan u traženju pozitivnih promjena koje mogu olakšati poslovanje i otvoriti prostor za snažniji rast tvrtki, a onda i gospodarstva u cjelini. Dvije teme bit će nam u fokusu: troškovi bolovanja i modernizacija radnog zakonodavstva. Država priznaje da je čak 40 posto bolovanja lažno i neopravdano, ali manje-više ne poduzima ništa da se ta situacija koja stvara ozbiljne troškove i poslodavcima, ali i svim drugim poreznim obveznicima, promijeni. Kad govorimo o Zakonu o radu i drugim regulativama radnog zakonodavstva, krajnje je vrijeme da otvorimo odgovornu i konstruktivnu raspravu na tu temu i uđemo u izmjene koje će ih uskladiti s današnjim svijetom i novom digitalnom ekonomijom. Imamo zakon koji je krut i anakron te otežava poslovanje. I promjene radnog zakonodavstva važne su za ubrzanje digitalne transformacije u kojoj već zaostajemo za najboljima. A kada bismo je ubrzali, dobili bismo jedinstvenu priliku da potrčimo brže i konačno počnemo smanjivati zaostatak, makar za zemljama s kojima smo se nekad mogli uspoređivati, ako ne i onima koje su uvijek bile ispred nas. U svakom slučaju, i potencijala i prilika za rast ima, a poslodavci moraju učiniti što god mogu da ih iskoriste te uvjere prije svega socijalne partnere, ali i druge dionike, da ćemo od stvaranja uvjeta koji će to olakšati i ubrzati svi profitirati.
Magazin
Potreban konsenzus o suzbijanju sive ekonomije
Godina koja je na izmaku donijela je važne novine hrvatskim obrtnicima. Zabilježen je rast broja obrta, što je manifestacija kontinuiranoga gospodarskog rasta i oporavka domaćeg tržišta. Iako ta tendencija vraća optimizam u poduzetničku aktivnost, pred nama stoji još izazova koje je potrebno riješiti kako bi se maksimalno rasteretilo poslovanje malih i srednjih gospodarstvenika. Očekivane izmjene i dopune Zakona o obrtu predstavljaju napredak, posebno u području strukovnog obrazovanja. Hrvatska obrtnička komora još je od izmjena Zakona o obrtu iz 2013. godine upućivala na to kako će umanjivanje uloge gospodarstva u strukovnom obrazovanju dovesti do ozbiljnih posljedica i za gospodarstvo i za obrazovanje. Sadašnjim izmjenama spona obrazovanja i gospodarstva trebala bi biti ponovno uspostavljena, što će omogućiti usklađenost kvalifikacija s tržištem rada. Međutim, već nastalu ozbiljnu štetu morat ćemo dugo i ustrajno popravljati. Od svoje ponovne uspostave 1994. godine Hrvatska obrtnička komora zalaže se za aktivnu ulogu obrtništva u osmišljavanju i provedbi strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja. Ovim izmjenama vraća nam se ingerencija nad važnim naučničkim ispitima, kojima se jamči veća kvaliteta strukovnog obrazovanja. Porezna reforma ostvarena u 2019. godini u određenim dijelovima ide u smjeru rasterećenja obrtnika, pa su tako npr. izmjene Pravilnika o porezu na dohodak donijele povećanje neoporezivih naknada čime se povećavaju primanja radnika bez dodatnoga poreznog opterećenja obrtnika, što je ujedno doprinos pokušaju zadržavanja radnika. Također, izjednačena su prava obrtnika glede naknada i nagrada. Procjene za 2020. u gospodarstvu pozitivne su, a proporcionalna su tome i naša očekivanja. No, za održiv sustav potrebno je još mnogo rada, posebno na područjima koja su dugoročni problem i hrvatske ekonomije i društva u cjelini. Siva ekonomija jedan je od tih problema. Nelojalna konkurencija izravan je pritisak na one koji posluju u skladu sa zakonima. Ona stvara dodatna opterećenja na registrirane gospodarske subjekte zbog izostanka davanja u proračun onih neregistriranih. Nulta stopa tolerancije na sivu ekonomiju jest imperativ oko kojeg mora postojati društveni i politički konsenzus koji će iznjedriti sustavno rješenje ovog problema. Hrvatska obrtnička komora godinama je upozoravala kako će nedostatak radne snage postati goruće pitanje domaćega gospodarstva. Naša su se predviđanja, nažalost, ostvarila. Razmjeri problema postali su posebno vidljivi u turističkoj sezoni kad je manjak radne snage stvorio ozbiljne poteškoće u poslovanju obrtnika, a u pojedinim slučajevima neki su bili prisiljeni zatvoriti vrata svojih obrta. Povećanje broja kvota za uvoz stranih radnika, koje je došlo kao spas u zadnji čas, spriječilo je trenutnu katastrofu, no nije zatvorilo ovo poglavlje. Prijedlogom novog zakona o strancima kvote se ukidaju, ali se propisuju uvjeti i postupak koji neće uvijek biti ni brzi ni jednostavni. U objavljenom Prijedlogu usvojena su dva traženja Hrvatske obrtničke komore: da u uvjet od najmanje jednog zaposlenoga ulazi i sam obrtnik te da se postupak zapošljavanja stranaca olakša tako da se dio dokumentacije pribavlja po službenoj dužnosti tj. izravnom komunikacijom između tijela i institucija. No, stav Hrvatske obrtničke komore od početka je jasan - zapošljavanje stranaca kratkoročna je mjera. Potreban je sustavan pristup kojim bi se ovaj problem riješio dugotrajno, a rješenje se nalazi u adekvatnom obrazovanju domaćega kadra. Kvalitetno strukovno obrazovanje temelj je funkcionalnog tržišta rada. Naravno da ne smiju biti izostavljene ni druge mjere, poput stvaranja okvira koji će poslodavcima omogućiti da radnicima isplaćuju veću plaću, što će svakako biti razlog da dobri i kvalifi cirani radnici ostanu u Hrvatskoj. Hrvatska obrtnička komora, svjesna stvarnih potreba u poslovanju svojih članova, trudi se brzim i kvalitetnim inputima utjecati na zakonodavni okvir, nastojeći na taj način stvoriti poticajno poslovno okruženje. Obrtništvo je vrlo raznoliko. Stoga je zadatak izuzetno složen i zahtijeva mnogo truda da se sve uskladi, a zatim još i koordinira s mjerama gospodarske politike i pravnom regulativom. Ipak, postoje segmenti koji su važni svim obrtnicima bez obzira na djelatnost kojom se bave i za koje će se Hrvatska obrtnička komora nastaviti aktivno zalagati. Kako bi se položaj obrtnika dodatno unaprijedio, a njihova prava izjednačila s ostalim gospodarskim subjektima, u 2020. potreban je nastavak smanjenja administrativnih barijera te poreznog opterećenja. Prvu polovicu 2020. godine obilježit će hrvatsko predsjedanje Vijećem Europe. Kako je jedna od prioritetnih premisa u razdoblju predsjedanja održivo i uključivo gospodarstvo, otvara nam se jedinstvena prilika za promociju i snažnije zastupanje hrvatskih interesa. Vjerujemo da će u toj priči svoju ulogu pronaći i hrvatsko obrtništvo, za koje su zemlje članice Europske unije nezaobilazno izvozno tržište.
Magazin
Što očekivati od istraživanja tržišta?
Istraživanje tržišta kao organizirani i standardiziran postupak prikupljanja tržišnih informacija najčešće je poprilično skup, a zahtijeva i posebna stručna znanja. Za takvu poslovnu avanturu trebate imati jasnu viziju o tome što uopće želite doznati jer, u suprotnom, vjerojatno vam istraživanje neće previše pomoći u razvoju poslovanja. Izvaredni profesor i glavni direktor studija Effectus, ujedno konzultant i stalni sudski vještak za marketing i tržište te autor knjige Marketing vina Đuro Horvat smatra da postoje određene predrasude prema istraživanju tržišta koje su često prisutne kod proizvođača. “Na primjer, kod proizvođača vina možemo to i potvrditi. Prije svega, proizvođači vina misle da istraživanje tržišta moraju provoditi sami, iako za to nisu stručno osposobljeni. Smatraju da je istraživanje tržišta dugotrajno i jako skupo te da si taj ‘luksuz’ mogu priuštiti samo veliki proizvođači vina, koji naravno imaju i velika financijska sredstva. I, naposljetku, neki od proizvođača vina misle da će istraživanjem potvrditi ono što već iskustveno znaju. Niti jedna od ove tri predrasude nema realnu osnovu”, ističe Horvat dodajući da su proizvođači vina, osobito oni manji, mnogo bliži, pa tako i prisniji sa svojim potrošačima i mogu najjednostavnije, pa time i na jeftiniji način, dobiti od njih potrebne tržišne informacije. Naglašava kako proizvođačima vina najčešće nije dovoljno da dobiju odgovor na pitanje koliko su boca vina prodali oni, a koliko njihovi konkurenti, već ih, vjerojatno, daleko više zanima zašto određeni broj potrošača kupuje vino kod konkurenata, odnosno u čemu oni imaju određenu prednost. Prema Horvatovom iskustvu, kao temeljna područja istraživanja tržišta vina moguće je istaknuti: utvrđivanje potreba i potražnje za vinom i potrošnje vina, utvrđivanje potencijalnog tržišta vina, utvrđivanje budućeg tržišta i buduće prodaje vina, utvrđivanje položaja vina na tržištu, utvrđivanje budućega proizvodnog programa te utvrđivanje želja, namjera, miš-ljenja i pobuda, odnosno ponašanja potrošača vina. “Prema obuhvaćenosti sadržaja istraživanja, istraživanje tržišta vina možemo podijeliti na makroistraživanje koje se, načelno, odnosi na istraživanje cjelokupnoga tržišta vina u zemlji te na mikroistraživanje koje se odnosi na istraživanje tržišta vina konkretnoga proizvođača vina. Makro i mikro istraživanja tržišta predstavljaju jedinstvenu istraživačku cjelinu i ponajčešće se u istraživačkoj praksi zahtijeva integrirani pristup istraživanju”, ističe Horvat dodajući da se razgraničenje istraživanja tržišta može podijeliti i na kvantitativno istraživanje, u kojem se ponajčešće želi dobiti odgovor na pitanje “koliko” i zapravo se, u pravilu, odnosi na prošlost, te na kvalitativno istraživanje tržišta vina, u kojem se ponajčešće želi dobiti odgovor na pitanje “zašto” i zapravo se, u pravilu, odnosi na budućnost. “Istraživanje može vinarima inducirati ideje za nove marke vina ili novu ambalažu i može generirati reakcije potrošača na njih dok su još u razvojnoj fazi. Ako je potrebno, moguće je, primjerice, testirati i različite varijante vina i izabrati onu koja je najvjerojatnije uspješna. Istraživanje može ponuditi odgovor kakvo vina treba biti (ambalaža, dizajn, okus, količina alkohola i sl.) u odnosu na stavove potrošača i procijeniti potencijalna prodaja novih marki vina”, pojašnjava Horvat. Koji odgovori na pitanja bi mogli zanimati vinare koji žele istražiti tržište? Tko su moji potrošači, a tko su potrošači konkurentskih vina?Što je presudno prigodom donošenja odluke o kupnji mojih i konkurentskih vina?Gdje potrošači kupuju moje vino, zašto ih kupuju i kada ih kupuju?Što potrošači misle o cijenama mojih vina?Znaju li potencijalni potrošači za moje vino?Na koji oblik promocije potrošači vina reagiraju?Koje su primjedbe potrošača na moje vino?Koliko će biti moje tržište u budućnosti?Koje su osobine moje konkurencije?
Magazin
10 ključnih područja modernog marketinga
Content marketing Fama oko content-marketinga gradi se već godinama i s dobrim razlogom – ljudi žele da im se pomogne i informira ih se, a ne da im se prodaje i ometa. Glavna je zamisao iza content-marketinga da se stvori sadržaj koji potencijalne kupce informira o onom što ih već zanima i što može riješiti probleme koje imaju. Ovakav tip marketinga dolazi u različitim oblicima, primarno kao web-stranice i blogovi, ali može uključivati i mail, društvene mreže, video ili e-knjige, odnosno sve digitalne forme. Naravno, može doći i u tiskanom obliku, kao brošura ili magazin. e-mail Marketing Kad je riječ o konverziji, email-marketing teško je pobijediti. Različite studije pokazuju različite brojke, ali općenito je prihvaćeno da je povrat na investiciju email-marketinga između 3.800 i 4.200 posto, odnosno da na svaki uloženi dolar zaradite između 38 ili 42 dolara. Marketing preko društvenih mreža Organski doseg putem popularnih društvenih mreža poput Twittera i Facebooka polako pada, ali to je još uvijek daleko od potpunog zamiranja. Društvene mreže odličan su alat za izgradnju zajednice, brenda i predstavljanje proizvoda novoj publici. Online videomarketing Jeste li znali da se više od 400 sati videozapisa digne na YouTube svake minute? To je ujedno i druga najveća svjetska tražilica, ali nije jedina videoplatforma koju marketingaši koriste. Tu je i Wistia koja je praktički industrijski standard za hosting ugrađenih web-videa, a i Vimeo je fantastično mjesto za kreativce. Uz to, društveni video na Facebooku (a u određenoj mjeri i Twitteru) također postaje sve važniji. Oglašavanje i plaćanje po kliku Jeste li ikada vidjeli oglase na vrhu rezultata online-pretraživanja? To su oglasi koji se plaćaju po kliku (PPC), koji marketingašima daju izvrsnu priliku za prodaju proizvoda izravno ljudima koji već traže nešto slično. Također omogućava i točno praćenje troškova u odnosu na prihod koji ostvaruju vaši oglasi. Optimizacija tražilica Malo koja taktika ili kanal donose više prometa od SEO-a. Riječ je o procesu strukturiranja sadržaja i izvršavanja drugih zadataka koji pomažu u rangiranju vaše web-stranice na tražilicama. Time privlačite publiku koja je zainteresirana za teme koje vaša weblokacija pokriva i proizvode koje vaša tvrtka prodaje. Odnosi s javnošću Čak i u doba ispunjenom novim i blistavim kanalima i taktikama, dobra staromodna izgradnja odnosa s klijentima i dalje je presudna za učinkovit marketing. PR se odnosi na upravljanje percepcijama i vezama zbog kojih ljudi pozitivno razmišljaju o vašem brendu. Influenceri Zašto se mučiti promocijom kad to umjesto vas mogu odraditi drugi? Upravo to i jest poanta infl uencera. Morate pronaći slavnu osobu unutar određene niše ili industrije i dati joj da predstavlja vaše proizvode svojim pratiteljima.
Magazin
Iskustva stručnjaka: U marketingu je važan jedinstven pristup
„Brigada kreira jedinstvene priče i doživljaje koje naši klijenti mogu osjetiti, a taj doživljaj ne može se ispričati oglasom. Stoga ne ulažemo u klasične marketinške kampanje i uobičajeni media mix, već koristimo one alate kojima možemo ispričati priču o tome što radimo i potvrditi stručnost koju ugrađujemo u svaki projekt. Često sudjelujemo u radionicama, predavanjima i panelima, a za najbolju prezentaciju svoga rada kreirali smo jedinstven izložbeni štand koji sam pripovijeda priču o Brigadi, predstavlja što radimo i kako razmišljamo”, kaže voditeljica strategije i poslovnog razvoja u kreativnoj tvrtki Brigada Ivana Validžić. O izboru kanala ova marketinška stručnjakinja ističe kako oglašavanje na društvenim mrežama, koje je posljednjih godina snažno raslo, dolazi pomalo do zasićenja i promjene trendova. Pada utjecaj influencera jer svaštarenje utječe na vjerodostojnost i korisnici se sve teže poistovjećuju s pričama koje im serviraju na svojim profi lima. Zbog zasićenja porukama putem društvenih medija, kvalitetan sadržaj postaje imperativ. „Spomenuli bismo stalno rastuću popularnost Pinteresta koji ima više od 250 milijuna aktivnih korisnika koji traže ideje i inspiraciju, povezuje ljude prema područjima interesa i kao takav i nama je zanimljiv kanal za promociju. Također, redovno koristimo analitiku“, kaže Validžić navodeći kako je imati jasan uvid u rezultate svojih aktivnosti sigurno nešto što nikada neće izaći iz trenda.
Magazin
Uspješne reklame inspiriraju poput dobrog filma ili glazbe
Bruketa & Žinić & Grey jedna je od najnagrađivanijih i najuspješnijih kreativnih agencija u ovom dijelu Europe, čiji je Davor Bruketa kreativni direktor i suvlasnik. Za Bruketu se u punom smislu riječi može reći kako je kreativac s dobrim smislom za biznis jer je u poslovne vode krenuo prije gotovo 25 godina. U suvremenom se svijetu traži kreativnost u svim aspektima života. Što za vas znači biti kreativan? Kreativnost se može izvježbati. Vjerujem da je svaki čovjek kreativan, a kao i kod svake ljudske osobine, treba je ‘zalijevati’ da bi rasla. Kreativni mišić, nabildan u agencijama, ne koristi se više samo za izradu reklama nego i kao važan čimbenik u različitim poslovnim procesima. Doista, kreativnost je sve važniji resurs. Je li danas teško biti kreativan i koje to sve izazove nosi? Predrag Grubić jednom je rekao ‘Adris grupa svjesno je izložena riziku kreativnosti’. Raditi nešto što se nije radilo prije uvijek je riskantno. Kao vrsta prirodno težimo sigurnosti iako smo istodobno svjesni da oni koji ostanu u zavjetrini ne dobiju najbolji komad hrane. Ljudi koji su se odlučili izložiti ‘riziku kreativnosti’ izloženi su kritici zajednice jer su, u slučaju uspjeha, proglašeni vizionarima, a u slučaju neuspjeha – budalama. Ipak, stvari nikad nisu tako jednostavne kad se kreće na put u nepoznato. Sreća je važan faktor. Kao i upornost i dosljednost. Mnoge su uporne i sretne budale uspjele u svojim naumima. I obratno. Već gotovo 25 godina u samostalnim ste poslovnim vodama; što današnji klijenti traže od vas? Nosi li novo vrijeme i nove pristupe? Klijenti nam ponekad dođu i kažu da trebaju reklamnu kampanju, no mi ih pitamo koji je zapravo njihov problem. I tada, zajedničkim snagama, dolazimo do srži problema i mogućih smjerova za njihovo rješavanje. Rješenja, naravno, ovise i o resursima kojima se raspolaže, no važno je doći do optimalne taktike koja je drukčija za svaki brend, pa katkad nekome samo jedna objava na Instagramu može riješiti problem, a katkad je to lansiranje potpuno novog proizvoda ili usluge. Na tom tragu treba reći i da je daleko iza nas vrijeme kada su naručitelji u kreativne agencije dolazili samo po kreativni koncept za novu kampanju. Danas se svi odjeli kompanija, zajedno s agencijskim kreativcima, slikovito rečeno, a ponekad i doslovno, okupe na jednome mjestu i tijekom potrebnog vremena zajedničkim znanjima i iskustvima rade na rješenjima. A kada se rješenje i lansira, u realnom se vremenu prilagođava na temelju dostupnih podataka, zahvaljujući digitalnim alatima. Stoga se mi danas zapravo bavimo kreativnom transformacijom poslovanja, a ne samo oglašavanjem. Kada ovo shvatimo, mogućnosti su neograničene. Ova promjena paradigme zapravo je najveća i najvažnija promjena koja se dogodila u marketingu kao struci u posljednje vrijeme, i uspješni brendovi to znaju. Budući da je danas komunikacija s krajnjim korisnicima trenutačna, koliko to olakšava kreiranje uspješnog brenda? Druga važna paradigma, koja je zapravo već dugo činjenica, ali o njoj je još uvijek važno govoriti, jest izlišnost podjele na tradicionalnu i digitalnu komunikaciju. Danas svaki uspješan brend o komunikaciji promišlja integrirano. Sve dodirne točke brenda s potrošačem, bile one u fizičkom ili virtualnom prostoru, trebaju biti usklađene i s porukom i formatom prilagođene stadiju u kojem se potrošač nalazi i, naravno, njegovim navikama. Uz to, digitalni kanali imaju svoja pravila i formate i k tome se jako često mijenjaju. Samo na Instagramu, Snapchatu i Facebooku imamo zaista velik broj oglasnih formata koji se neprestano nadopunjuju novima, pa se onim brendovima koji ih među prvima testiraju na inovativan način to dobro vrati. S druge strane, mogućnosti su s alatima kao što su chatboti, aplikacije ili neki gadgeti - beskrajne. Omnichannel, dakle, podrazumijeva integraciju fizičkih i digitalnih kanala radi pružanja jedinstvenoga korisničkog iskustva, a ono je ključan element diferencijacije u odnosu na konkurenciju. Koliko je dobro korisničko iskustvo važno, pokazuju istraživanja prema kojima postoji izravna korelacija između poboljšanja korisničkog iskustva i povećavanja vrijednosti dionice kompanije. Kako su danas brendovi i njihove poruke na svim mogućim platformama, na što je tu posebno važno paziti? Ljudi su danas više nego ikada izloženi brendovima i njihovim porukama na svim mogućim platformama. Zato je treća važna paradigma u tome da ključ uspješnosti komunikacije leži u proizvodnji sadržaja koji rješava problem ljudi koje želite doseći i inspirira ih. Oglašavanje tako nije samo uvjeravanje ljudi da nešto treba kupiti. Može biti i to, ali uspješne su reklame one koje inspiriraju, poput dobrog filma ili glazbe ili koje se usuđuju baviti stvarnim društvenim problemom. Takve sadržaje nije potrebno ljudima ‘nabijati u facu’, već ih oni sami odabiru gledati jer su im korisni ili zabavni. Uz to što im je važno da brend rješava njihov problem, ljudi danas žele znati što kupuju i za što se taj brend zalaže, odnosno zastupa li iste vrijednosti kao i oni. Zato je važno da su brendovi konzistentni i da čine (ne samo da govore) ono za što se zalažu. Koliko je važna kreativnost? U svemu ovome kreativnost je temelj jer bez nje vaši će sadržaji proći nezamijećeno. Kreativnost nije samo pitanje što ćete kreirati već i kako ćete to učiniti, pa kreativni trebaju biti svi sudionici u procesu. Kreativnost dokazano povećava učinkovitost komunikacije, odnosno kreativnošću je lakše, i dugoročno jeftinije, postići željene rezultate. Jer u konačnici, kreativnost sama po sebi ne znači ništa ako ne rješava konkretan problem, a da bi se to postiglo, potrebno je uložiti vrijeme. Ono je potrebno kako bi se dobro istražio proizvod, tržište, konkurencija, cjelokupni kontekst. Dobro istraživanje više je od polovice posla jer iz njega dobivamo važne informacije koje će nam pokazati smjer u kojem trebamo razmišljati. Kvalitetni podatci temelj su učinkovite kreativnosti. No, za dolazak do njih potrebna je uska suradnja s naručiteljem, a prije svega njegov kvalitetan brief. Kreativnost zbog kreativnosti niti jedan pametan investitor neće prihvatiti, zato ju je potrebno argumentirati, znati objasniti zašto je ideja takva kakva jest i dokazati njenu isplativost. Svaki poslovan čovjek prihvatit će ludu ideju ako ona ima dobro opravdanje. Na kraju krajeva, on najbolje poznaje svoj proizvod ili uslugu. Stoga kreativni projekti proizlaze iz zajedničkog rada jedne i druge strane, velikog povjerenja i otvorene komunikacije bez zadrške te dobre argumentacije s obje strane.