Moramo početi rabiti vlastite izvore energije

S Julijem Domcem, ravnateljem Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, razgovarali smo o radu Agencije i projektima. Najavljuje da će resornom ministru predložiti niz zakonskih, regulativnih i tehničkih poboljšanja kako bi Hrvatska postala vodeća zemlja u Europi u korištenju energije sunca.

Jeste li zadovoljni položajem Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske?

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske nakon 11 godina rada doista je lijepo pozicionirana i u Hrvatskoj i u Europi. Do sada imamo odrađeni niz investicija vrijednih 110 milijuna eura. Zapošljavamo 36 djelatnika u tri ureda, prisutni smo i uspješni u mnogim europskim projekatima.

Na što ste fokusirani u posljednje vrijeme?

U posljednje vrijeme imamo sve više projekata povezanih s ugradnjom fotonaponskih elektrana. Prije nekoliko dana puštena je jedna naša projekt-elektrana snage pola MW koja je postavljena na krov Opće bolnice Zabok. Razrađujemo program da zajedno s privatnim partnerima realiziramo takve projekte na krovovima domova zdravlja, bolnica, industrijskih objekata. U sljedećih šest mjeseci očekujemo veliku ekspanziju takvih investicija. Pored toga, savjetujemo Grad Zagreb koji dovršava veliki projekt rekonstrukcije javne rasvjete za Grad Zagreb, investicije vrijedne oko 26 milijuna eura. Niz je investicija u obnovu zgrada. REGEA je u ovom trenutku angažirana na tridesetak gradilišta u sjevernozapadnim županijama, a vrijednosti tih investicija pojedinačno se kreću od pet do 30 milijuna kuna. Na pomolu su nove investiciju u kotlovnice na biomasu.

Kakva je suradnja s privatnim investitorima?

Sve više radimo s privatnim sektorom, pogotovo kod ugradnje fotonaponskih elektrana i kotlovnica na biomasu. Pripremili smo i javno zagovaramo veliku nacionalnu platformu za poticanje javnoprivatnog partnerstva koja se zove Izgradimo Hrvatsku. Želimo potaknuti i investicije u Hrvatskoj i Europi, uključivanje privatnoga kapitala jest imperativ. Značajne se mogućnosti otvaraju padom cijena fotonaponske opreme. Sada se investicija u fotonaponsku opremu i njenu ugradnju, u situaciji kada možete sami potrošiti proizvedenu energiju, može isplatiti u roku od pet-šest godina. Činjenica je da je fotonaponska oprema povoljnija za najmanje 30 posto nego prije godinu dana.

Hoće li najavljeni novi premijski model rezultirati jačim intenzitetom investicija u fotonaponske i druge elektrane?

O novom premijskom modelu već se dugo razgovara i navodno je u pripremi. Nisam upoznat s detaljima modela, ali moje je mišljenje da bi se trebalo isključivo fokusirati na uklanjanje pravnih zapreka i nepotrebnih procedura. U Hrvatskoj se veliki projekti obnovljivih izvora energije ne događaju, i to je najbolji znak što treba poduzeti. Od koncesija, uvjeta priključka, reguliranja odnosa... Dakle, manje treba voditi računa o financijskim potporama jer je cijena energije iz fotonapona i vjetra već sada konkurentna. Premijski model je u osnovi i zamišljen tako da se ponudi održiva cijena na tržištu, odnosno da tržište regulira cijenu energije.

Mogu li veće kompanije koje se bave distribucijom električne energije razraditi pakete kojima bi potaknule investiranje?

U svakom slučaju. Pozdravljam inicijative koje su objavljene u medijima da će HEP i RWE nuditi pakete u vrijednosti od oko 30.000 kuna elektrana s obročnom otplatom u roku od pet ili šest godina, namijenjene za ugradnju fotonaponskih elektrana na krovove obiteljskih kuća. Veliki potencijal leži u ravnim krovovima višestambenih zgrada. Danas u Hrvatskoj naprosto nije moguće realizirati investiciju; zamislite koliki se potencijal propušta npr. u Splitu, Rijeci i drugim gradovima! Ovakvi projekti uspješni su u Sloveniji i širom EU, pa ne vidim razloga zašto to ne bi bilo moguće i u Hrvatskoj. Hrvatske energetske agencije izrađuju jedan dokument koji ćemo pokušati predstaviti ministru Ćoriću, kako bismo uklonili te zapreke. Sustav mora biti postavljen tako da omogući proizvodnju energije sunca svima – građanima, upraviteljima zgrada, vlasnicima poslovnih zgrada i proizvodnih pogona.

Što ćete konkretno predložiti ministru?

Predložit ćemo niz zakonskih, regulativnih i tehničkih poboljšanja kako bi Hrvatska postala vodeća zemlja u Europi u korištenju energije sunca. Moramo doći do takve situacije da je elektranu moguće izgraditi na bilo kojoj lokaciji. To je uostalom najbolji mogući dodatak na mirovinu koji Vlada može omogućiti svojim građanima a da ne opterećuje javne financije. Moramo početi rabiti vlastite izvore energije, a ne pogodovati uvoznomu plinskom lobiju, ali i početi brendirati Hrvatsku kao pametnu i odgovornu zemlju. Naravno da je to mnogo jednostavnije reći nego napraviti, ali sigurno je moguće.

Kako u takvoj situaciji održati stabilnost sustava opskrbe?

Zahvaljujući smart-tehnologijama možemo gotovo na savršen način optimizirati proizvodnju i potrošnju. Naravno da u to treba uložiti nešto novca i znanja. Novca bismo trebali imati na raspolaganju jer se upravo radi na programiranju sljedeće financijske omotnice EU fondova. Dakle, koliko god budemo trebali uložiti u distributivnu mrežu, novac se može pronaći. Takav investicijski ciklus trebao bi biti prvi interes svake vlade jer će to za sobom povući cijeli niz novih investicija. A investicije su nam prijeko potrebne, zar ne?

Postoji mišljenje da je bolje ići u smanjenje broja potrošača nego investirati u mrežu. Što mislite o masovnome energetskom osamostaljenju potrošača?

Već je izvjesno da će s razvojem fotonaponske tehnike i tehnike razvoja baterija brzo biti postavljeno pitanje - jesu li kabeli isplativi ili se treba ići na nova rješenja. Naravno da će kabeli još neko vrijeme ostati, ali će primjenom takozvane tehnologije brzog odziva i novim načinima skladištenja energije postati sve lakše ujednačiti proizvodnju i potrošnju. I lokalno i nacionalno. Tehnički to očito neće biti problem.

Zašto?

Zato što se u baterije i razvoj sustava skladištenja energije ulažu velika sredstva. Baterije su velika tema Europske unije koja u tom dijelu želi držati korak s Kinom, unatoč tome što se to u ovom trenutku čini teško. Siguran sam da ćemo u sljedećem razdoblju sve više viđati baterije po kućanstvima, u poslovnim zonama, u javnim zgradama. Isto tako naši su automobili idealne baterije jer od 24 sata dnevno naš automobil miruje barem 20 sati. Znači da je kao takav idealna baterija, što očito otvara velika vrata električnim vozilima.

Kada će to doći?

Sve se to vrlo brzo razvija. Mislim da će to doći mnogo prije nego što mi očekujemo.

A otoci? Mogu li otoci biti energetski održivi?

Hrvatska bi baš u tome dijelu mogla pokazati posebno jaku inicijativu prema EU. Skoro predsjedanje EU i doprinos u borbi protiv klimatskih promjena mogu biti dobra hrvatska tema. Možemo biti mali lider u Europi i dokazati da možemo biti odgovorni, učinkoviti i napredni. Moramo se brendirati kao pametna nacija, a ne kao zemlja u koju se samo dolazi spavati i odmarati.

Kakvo je vaše mišljenje o nabavi autobusa za javne prijevoznike na dizelski pogon?

Mislim da je to u ovom trenutku šteta. Naravno da je taj proces trajao i da u tom trajanju mogu tražiti opravdanja jer je bilo potrebno vrijeme dok se projekt pripremio, napisao te potom prijavio za dobivanje EU sredstava. Ipak, već tada se trebalo pripremati za nabavu autobusa na električni pogon, a Grad Split trebao je ulagati u infrastrukturu. Znači, nije trebalo kupovati autobuse na dizelski nego na električni pogon, kupnja stare tehnologije europskim sredstvima ne može biti pametna ideja. Diljem Europe električni pogon autobusa bit će dominantan. Lako je zamisliti da ćemo i mi tada zbog nekog razloga vrlo brzo morati prijeći na autobuse na čisti pogon. Moguće je zamisliti da ovi novi autobusi tada neće biti do kraja amortizirani, a bit ćemo prisiljeni nabavljati nove autobuse na električni pogon. Da ne govorimo da bismo električnim autobusima našim građanima uštedjeli buku i zagađenje, a još i pomogli u obuzdavanju klimatskih promjena.

Je li pogon na plin mogao biti tranzicijsko rješenje?

Plin se često navodi kao tranzicijsko gorivo i treba ga ozbiljno razmatrati, ali stvari se brzo razvijaju i ne vidim mnogo potrebe za njegovo korištenje u prometu. U Splitu je nužno razviti novu infrastrukturu jer će sve više turista dolaziti automobilima na električni pogon. Mi imamo staru tehnologiju i zagađenje i morat ćemo napraviti drastičan zaokret. Poznato je i kako sve više europskih gradova ograničava ulazak automobila na dizelski pogon u centar grada zbog zagađenja.

Koliko je održiv prijedlog splitskog vijećnika Čikotića da se na prostor Karepovca izgradi velika fotonaponska elektrana kako bi se napajala vozila u javnom i ostalom prijevozu?

Ne znam detalje prijedloga, ali to je sigurno odlična ideja. Nije nikakva novost da su takve elektrane napravljene na odlagalištima otpada. Imamo niz takvih primjera u Europi. U Dalmaciji nema smisla graditi fotonaponske elektrane na zemljištima koja mogu imati drugu namjenu, ali na odlagalištu otpada treba. To bi trebalo biti nešto sasvim normalno, a projekte čiste energije ne treba suditi prema političkoj opciji koja ih predlaže.

Julije Domac od 1997. do 2007. godine bio je zaposlen u Energetskom institutu Hrvoje Požar na položaju zamjenika voditelja Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. U dosadašnjem radu bio je voditelj Nacionalnoga energetskog programa BIOEN, tehnički urednik i nacionalni direktor projekta za FAO, voditelj projekata za Međunarodnu energetsku agenciju – IEA, nacionalni koordinator projekata za UNIDO, konzultant na projekatima za Svjetsku banku i Vladu Republike Irske. Domac je 2004. godine doktorirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a od 2005. radi kao evaluator projekata pri Europskoj komisiji za 6. i 7. Okvirni program i program Inteligentna energija za Europu. Objavio je više od 60 znanstvenih i stručnih radova u vodećim svjetskim publikacijama i časopisima. Od 2013. godine predsjednik je i FEDARENE – Europskog udruženja regija i energetskih agencija sa sjedištem u Bruxellesu. Nakon aktivnog sudjelovanja u osnivanju Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, ovu agenciju vodi od 2008. godine.