Kreativne industrije trebaju biti pokretač nove slike gospodarstva

2. studenoga 2020.

Ivana Nikolić/Foto: HKKKI

Pandemija uzrokovana koronavirusom rezultirala je znatnim smanjenjem aktivnosti u svim sferama javnog i društvenog života. Posebno kad je riječ o kulturnim događanjima kao što su koncerti, izložbe te brojne kulturne manifestacije kojima prisustvuje veći broj ljudi. Predsjednica Hrvatskoga klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija te zamjenica predsjednika Zajednice kreativnih i kulturnih industrija HGK Ivana Nikolić ističe kako se u trenutnoj krizi pokazalo da je cijeli sektor kreativnih i kulturnih industrija mnogo ranjiviji negoli je primarno predviđeno.

"Naime, u ovo doba najviše smo usmjereni na sadržaje upravo sektora kreativnih i kulturnih industrija, a to su filmovi, glazba, računalne igre, vizualne umjetnosti, i da nije bilo tih sadržaja, vjerojatno bi nam bilo mnogo teže provesti najkritičniji dio lockdowna. Upravo u ovakvim trenucima, kada bi taj sektor trebao bio ključni pokretač nove slike gospodarstva, on jednostavno u svim područjima polako odumire i tjera mlade ljude na novi val iseljavanja. To je ulagatelj koji upućuje na to koliko smo slabo prihvatili svjetske trendove i promjene paradigme gospodarstva", kaže Ivana Nikolić.

Podaci Hrvatskoga klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija govore kako je riječ o sektoru koji godišnje generira oko 6,3 milijarde kuna prihoda, ima 2,3 posto udjela u BDP-u RH, zapošljava 124 tisuće osoba, a u ukupnom broju poslovnih subjekata ima udjel od 5,7 posto.

Kretivne industrije, filmFoto: Pixabay

Ministarstvo kulture izašlo je s javnim natječajem u vezi s poticajima poduzetništvu u kulturnim i kreativnim industrijama kako bi se tim bespovratnim sredstvima ublažile posljedice koronakrize, no na cijeli se sektor, kaže predsjednica Klastera, ne može se gledati selektivno, kako je postavljen ovaj natječaj, a niti su sredstva koja su dodjeljivana dovoljna za sanaciju štete koja je nastala.

"Uz to, taj se sektor ne može sagledavati iz aspekta Ministarstva kulture i medija, već iz Ministarstva gospodarstva. To je svugdje u svijetu poznata činjenica koju mi, čini se, teško prihvaćamo. Uostalom kada čovjek pretrpi srčani udar, teško ga možete izliječiti čajem od kamilice, a ovakve mjere, koje se uopće ne postavljaju s dubinskim razumijevanjem sektora, upravo su to", kaže Nikolić navodeći kako se u Hrvatskoj većina događanja otkazuje zbog teških financijskih uvjeta za realizaciju.

Važna je hrabrost onih koji financiraju kulturno-umjetničke programe

Dosta događanja koja su se održavala na otvorenom nisu otkazana i moguće ih je organizirati. Na taj je način s Kazalištem Gavella, Akademijom likovnih umjetnosti i HDLU-om realiziran Projekt Ilica: Q'ART, u sklopu kojeg se održao Festival zajednice, glazbeni nastupi vrhunskih jazz izvođača i autora, kazališne predstave Tesla Anonimus, premijera predstave Višnjik i umjetnički performansi.

"Drugim riječima, može se, ali je upravo sada važno da oni koji i inače financiraju kulturno-umjetničke programe pokažu hrabrost i posvećenost zajednici te ne odustanu od podrške tim projektima. Klasične industrije i tvrtke FMCG sektora, koje inače financiraju takve projekte, nisu u tolikom problemu da ne bi u nekome manjem obujmu mogli poticati takve programe. Ne smijemo zaboraviti da upravo kulturno-umjetnička događanja vraćaju prijeko potreban optimizam društvu, koji je sada važniji nego ikad", ističe Nikolić te dodaje da je upravo sada trenutak da svi pokažu koliko su solidarni i misle o svojoj zajednici.

Kulturne industrije, sviranje Foto: Pixabay

Isto tako, drži da će, s obzirom na to da u Hrvatskoj nemamo strategiju razvoja sektora kreativnih i kulturnih industrija, šteta koju će prouzročiti pandemija biti nesagledivo veća nego igdje u Europi jer Hrvatska jednostavno ne zna što bi s tim sektorom niti ga poznaje.

"Država niti do sada nije znala što i u kojem smjeru ići s ovim sektorom, osim manjih kozmetičkih zahvata, a sada će se isto, kao i kod potresa, pokazati koliko su malo javna uprava i javne institucije vodile brigu o ovome propulzivnom sektoru, koji ne samo da je sam potentan već prelijeva učinke na sve ostale sektore kroz suvremene modele gospodarstva, tzv. kreativne ekonomije", kaže Nikolić te navodi da Klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija o tome govori već sedam godina, poduzeli su sve moguće korake, međutim, nisu naišli na adekvatne sugovornike koji bi to razumjeli.

Ilijana Grgić