Kreativna industrija zbog pandemije izgubila trećinu prihoda

4. veljače 2021.

Foto: Pixabay

S prometom od 643 milijarde eura u 2019. godini, kulturne i kreativne industrije u smislu ukupnog prometa predstavljale su 4,4 posto BDP-a Europske unije. Međutim, zbog COVID-a 19 dogodio se nagli pad, te je u 2020. godini kulturno i kreativno gospodarstvo izgubilo oko 31 posto svojih prihoda. Pokazali su to rezultati najnovije studije koju je provela revizorsko-konzultantska tvrtka EY za Europsku udrugu društava autora i skladatelja.

Jedna od najsnažnijih industrija prije pandemije

O dosadašnjem značaju kulturne i kreativne industrije za EU više nego dovoljno govori podatak da su od 2013. godine njihovi ukupni prihodi porasli za 93 milijarde eura, za gotovo 17 posto. U tom su razdoblju kulturna i kreativna industrija u EU otvorile otprilike 700.000 novih radnih mjesta, uključujući autore, izvođače i druge kreativne radnike, te su na kraju 2019. zapošljavale više od 7,6 milijuna ljudi.

"Kreativne i kulturne industrije su, što je i studija potvrdila, važan čimbenik u ekonomijama EU-a. Ne samo što je to industrija s visokim potencijalom izvoza nego ostvaruje i dodanu vrijednost i podržava sve ostale industrije. Ako gledamo psihološke elemente, onda je to industrija koja utječe i na blagostanje ljudi", rekla je Ida Pandur, starija menadžerica u EY-u Hrvatska.

O važnosti kulturnog sektora govori i podatak kako više od 90 posto tvrtki predstavljaju mala i srednja poduzeća, dok je 33 posto radne snage samozaposleno. To je više nego dvostruko u odnosu na cjelokupno europsko gospodarstvo, u kojem je 14 posto radne snage samozaposleno. Zahvaljujući ovakvim uspjesima, kulturne i kreativne industrije u 2019. godini, prema broju radnih mjesta, našle su se uz bok prijevoza i logistike (10,3 milijuna), turizma (10,7 milijuna) i građevinarstva (12,1 milijun).

Težak udarac u 2020.

Prema studiji EY-a, koja je obuhvatila 10 temeljnih kulturnih i kreativnih sektora, u 2020. godini promet kulturne i kreativne industrije u EU smanjen je na 444 milijarde eura, što je neto pad od 199 milijardi eura ili 31 posto u odnosu na 2019. godinu. Shodno tome, kulturno i kreativno gospodarstvo jedno je od najsnažnije pogođenih u Europi. Tek je nešto bolje prošlo od avioprijevoza, ali je zato značajnije pogođeno od turizma, koji je imao gubitke od 27 posto te automobilske industrije s gubitkom od 25 posto.

"Kulturna industrija, nažalost, u očima investitora nije na prvome mjestu, a velikim dijelom se oslanja i na fizičku prisutnost, pa je samim time za vrijeme krize COVID-a 19 teško pogođena", kaže Pandur.

Udarni valovi COVID-a 19 osjećaju se u svim kulturnim i kreativnim sektorima, a ponajviše u izvedbenoj umjetnosti s padom od 90 posto u odnosu na 2019. godinu, potvrdilo je istraživanje. Izrazito je pogođena i glazba s padom od 76 posto, dok su vizualne umjetnosti, arhitektura, oglašavanje, književnost, novinski nakladnici i audiovizualni sektor pali za 20 do 40 posto. Pri tome je industrija videoigara jedina koja se održava unatoč pandemiji.

"Razumijevanje digitalnih mogućnosti u sklopu industrije, a samim time i edukacija dionika industrije i jačanje kompetencija te suradnja i podrška ostalih sektora, osigurat će nastavak rasta industrije i razvoj otpornosti na bilo koju vrstu nadolazećih izazova. Brža veza, visoka rezolucija i daljnji razvoj AR i VR tehnologija i svako novo iskustvo poput koncerata u sklopu videoigara može to iskustvo činiti još konkretnijim, a ujedno i otpornim na pandemiju", zaključuje Pandur.

Obnova kulturne i kreativne Europe

Koronakriza imat će snažan i dugotrajan utjecaj na čitav vrijednosni lanac kulturne i kreativne industrije. U nedostatku značajnog nastavka off-line proizvodnje, distribucije i promocije u 2021. godini, sposobnost kulturne i kreativne industrije da održi i poveća ulaganja u nove projekte, stvaranje i inovacije bit će ozbiljno ugrožena. Mnogo govori i podatak iz nedavnog izdanja EY Future Consumer Indeks, gdje je 46 posto ispitanika odgovorilo kako se još mjesecima neće osjećati ugodno otići na koncert, a čak 21 posto i godinama.

Kao rezultat detaljnog istraživanja i intervjua koje je proveo EY, a na temelju mišljenja stručnjaka i organizacija koje predstavljaju kulturnu i kreativnu industriju, utvrđena su tri izazova kao prioriteti za oporavak i rast kreativne ekonomije.

Prvi izazov nazvan je Financije, a podrazumijeva osiguravanje snažne javne financijske potpore i promicanje privatnih ulaganja u kulturna i kreativna poduzeća, organizacije, poduzetnike i kreativce. Drugi je izazov Osnaženje, a odnosi se na promoviranje raznolike kulturne ponude EU-a osiguravanjem čvrstoga pravnog okvira koji omogućuje razvoj privatnih ulaganja u proizvodnju i distribuciju. Ovaj okvir pri tome pruža poslovnim subjektima potrebne uvjete za adekvatan povrat ulaganja investicija i jamči odgovarajući prihod za autore i kreativce.

Treći izazov je Utjecaj, koji predstavlja upotrebu kulturne i kreativne industrije te umnožene snage milijuna njihovih individualnih i kolektivnih talenata, kao glavnog pokretača društvene tranzicije u Europi.

P.hr/I.G.