RBA analiza: Koronakriza ostavit će gore posljedice od krize iz 2009.

25. lipnja 2020.

Foto:Pixaby

Očekivanja o cikličkom usporavanju gospodarstva tijekom 2020. godine vrlo brzo su zaustavljena naglim događanjima započetim u veljači. Epidemija koronavirusa, epidemiološke mjere, pa i njihove posljedice došle su iznenada. U najnovijem izdanju RBAnaliza, analitičari Raiffeisen banke navode kako će, bez sumnje, negativan utjecaj na gospodarstvo biti jednokratno snažniji od krize zabilježene 2009. godine.

"Prognoze dubine i duljine krize mijenjale su se ovisno o razvoju pandemije te procjeni duljine trajanja epidemioloških mjera koje su za posljedicu imale djelomično do potpuno zatvaranje većine djelatnosti. Naposljetku, zbog svjesnosti o visokoj ovisnosti o turizmu, vrlo je brzo postalo jasno kako će Hrvatska biti jedna od najpogođenijih europskih država. Stoga i ne iznenađuje da je najsnažnija stopa realnog pada BDP-a među državama srednje i jugoistočne Europe upravo u Hrvatskoj", stoji u analizi koju potpisuje direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA Zrinka Živković Matijević. 

Zrinka Živković Matijević /mala foto Zrinka Živković Matijević / Foto: RBA

Slijedom navedenoga, hrvatsko je dioničko tržište zabilježilo jedan od većih minusa među regionalnim indeksima. Također, imajući u vidu izrazitu sezonalnost hrvatskog turizma, veliki dio izgubljenih dolazaka, odnosno prihoda neće se moći nadoknaditi u kasnijim mjesecima 2020. godine.

"Stoga očekujemo značajan negativni utjecaj na poslovanje turističkih te kompanija svih povezanih sektora na godišnjoj razini. Na Zagrebačkoj burzi do kraja godine, slično kao i na inozemnim tržištima, očekujemo pozitivna kretanja, ali uz nešto slabiju izvedbu CROBEX-a u odnosu na svjetske i regionalne indekse", kaže se u analizi.

Analitičari Raiffeisen banke ističu kako su prognoze izložene isključivo negativnim rizicima i uvelike ovisne o ostvarenju turističke sezone.

Vrlo skoro započet će i pitanja o održivosti duga

"Odgovor kreatora ekonomske politike u svim europskim državama bio je izdašan paket fiskalne pomoći među kojima se Hrvatska u relativnim iznosima našla pri vrhu ljestvice. Cilj je bio ublažiti udar na gospodarstvo i tržište rada, dok će se posljedice očitovati u snažnom produbljivanju manjka državnog proračuna i jednokratno snažnom rastu javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod. Barem za sada navedeno nije utjecalo na promjenu dugoročnog rejtinga Hrvatske, ali vrlo skoro započet će pitanja o održivosti duga i mogućnostima vraćanja na stazu fiskalne konsolidacije", kaže se u analizi gdje se navodi kako će to biti povratak starih izazova novoj vladi jer su za početak srpnja najavljeni parlamentarni izbori na kojima zasigurno nećemo vidjeti jasnog pobjednika, već će se ponovno voditi pregovori za stvaranje koalicije.

"Nova vlada trebala bi Hrvatsku uvesti u predvorje prihvaćanja eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja jer je ključni preduvjet za ostvarivanje bliske suradnje s ESB-om ispunjen. Naime, sveobuhvatnom procjenom kvalitete imovine banaka i stres-testovima ESB je ocijenio da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka. Uz navedeno, potpora investicijskom rejtingu došla je s očuvanjem stabilnosti tečaja kune, čime je središnja banka potvrdila dosljednost dosadašnje politike, a neizravnu podršku dobila je sklapanjem ugovora o valutnoj razmjeni s Europskom središnjom bankom. Međutim, sam ulazak u ERM2 ne jamči skoro i brzo uvođenje eura", stoji u analizi.  

Pored pravnih i normativnih ekonomskih kriterija, među kojima je najizazovniji fiskalni, treba imati na umu da je i u posljednjem Izvješću o konvergenciji institucionalno okruženje u Hrvatskoj ocijenjeno među najlošijima u EU. Time se jasno poručuje da poslovno okruženje treba poboljšati kako bi se postiglo ne samo normativno usklađivanje i zadovoljavanje kriterija, već i realna konvergencija odnosno podizanje standarda prosječnoga građanina Hrvatske koji je već dva desetljeća na oko 60 posto prosjeka Europske unije.

"U ovu krizu ušli smo jači u usporedbi s velikom recesijom 2008. jer je zaduženost u dugom razdoblju pada gospodarstva zamjetno smanjena. Međutim, bitna realokacija resursa nije se dogodila, već smo povećali ovisnost o turizmu. Razvoj pojedinog društva temeljiti isključivo na jednoj djelatnosti nije preporučljivo jer cijena na kraju može biti previsoka. Uz to, privid ekonomskog rasta temeljen gotovo isključivo na renti guši ostale djelatnosti i gospodarstvo s obzirom na to da vodi prema stagnaciji znanja i vještina stanovništva, a upravo ono ključ je uspjeha i napretka svakog društva", zaključuje Zrinka Živković Matijević.

P.hr/I.G.