Korištenje EU fondova na regionalnoj razini sve bolje

Prateći i usustavljujući regije na europskoj razini, Hrvatska je ulaskom u članstvo EU dobila mogućnost i pravo na korištenje sredstava iz EU fondova, kao instrumenata Kohezijske, odnosno regionalne politike. Ta politika jedna je od temeljnih i strateških politika EU te podupire konkurentnost, gospodarski rast, održivi razvoj, ali i kvalitetu života. Raznim projektima tijekom 2017. i 2018. godine na razini svih županija ugovoreno je ukupno 41,66 milijardi kuna, što će pridonijeti većem rastu gospodarstva županija, ali i ostvarivanju njenih razvojnih potencijala. Velika pažnja posvetila se spomenutim najnerazvijenijim hrvatskim županijama, odnosno slavonskim. Projektom Slavonija, Baranja i Srijem planira se osigurati 2,5 milijardi eura iz fondova EU isključivo za njihove razvojne projekte. Projekti bi se trebali provesti najkasnije do kraja 2023. godine.

Kada pogledamo dinamiku korištenja fondova na regionalnoj razini, potrebno je naglasiti da ona raste svakom godinom te pokazuje pozitivnu tendenciju rasta. Daleko najveći iznos ugovorenih sredstava fondova EU u 2017. i 2018. godini odnosio se na Grad Zagreb (ukupno 8,45 milijardi kuna), dok je na drugom mjestu bila Dubrovačko-neretvanska županija. Najmanji iznos ugovorenih sredstava fondova EU alocirat će se u Karlovačkoj županiji, samo 737 milijuna kuna. Slijede Ličko-senjska te Brodsko-posavska županija. Prilično dobar i koristan pokazatelj potencijalnog jačanja razvijenosti pojedine županije jest omjer broja ugovorenih sredstava fondova EU po stanovniku. Što je ugovoreni iznos veći, može se očekivati i veći utjecaj projekta na stanovništvo i gospodarstvo, a time i na razvijenost županije. Primat po ugovorenim sredstvima fondova EU po broju stanovnika jest Dubrovačko- neretvanska županija, čiji je ugovoreni iznos po stanovniku 36.637 kuna, a slijedi Ličko-senjska županija s 19.588 kuna po stanovniku. Slijede tri županije iz Slavonije, što govori u prilog zaključku da su se u promatranom vremenu intenzivirala ugovaranja EU projekata na tom prostoru. Posljedica provedbe Projekta Slavonija, Baranja i Srijem jest znatno veći iznos ugovorenih sredstava u pet slavonskih županija u odnosu na nacionalni prosjek. Sve većom alokacijom bespovratnih sredstava fondova EU, koja će se usmjeravati na županije koje ostvaruju niske stope rasta ili bilježe lošije rezultate, utjecat će se na minimiziranje razlika i potencijalno veće stope rasta, osiguravanjem novih radnih mjesta te poboljšanjem kvalitete života. EU fondovi, kao instrumenti Kohezijske politike EU, igraju vrlo značajnu ulogu u poticanju jačanja gospodarske razvijenosti regija. Gospodarska razvijenost regija jedna je od ključnih odrednica Regionalne politike Europske unije, stoga je za očekivati kako će Hrvatska i u sljedećem proračunskom razdoblju moći računati na visok iznos bespovratnih sredstava, što će utjecati na jačanje razvojnih potencijala hrvatskih županija. Time se mogu očekivati i veće stope rasta koje će se, potpomognute bespovratnim sredstvima, ostvarivati putem novih projekata, a oni će u potencijalnim županijama otvoriti mogućnosti stvaranja rad nih mjesta i poslovnih subjekata koji će generirati veće prihode.