Konstantni rast broja zaposlenih, najviše u građevini i IT sektoru

Već šesti mjesec zaredom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi kontinuirani porast broja osiguranika, kojih je prema prvim podacima na dan 31. srpnja bilo 1.606.533. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,36 posto, odnosno za 52.203 u odnosu na isti dan 2020. Ako se broj osiguranika usporedi s istim razdobljem 2019. godine, odnosno godinom prije pandemije, tada je zabilježeno 1.600.405 osiguranika, što je 6.128 osiguranika manje nego danas.

U usporedbi s rekordnom 2008. broj zaposlenih manji je za oko 33.000.

Najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju srpnja 2021. evidentiran je u prerađivačkoj industriji (246.149) i trgovini na veliko i malo (244.888). U odnosu na lipanj najveći porast (8.177) bilježi se u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine najveći porast broja osiguranika vidljiv je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8.968), građevinarstvu (6.776) te prerađivačkoj industriji (4.985).

Ako se brojke usporede s onima iz srpnja 2019., najveći rast zaposlenosti bilježe građevinarstvo i IT sektor. U odnosu na 2019., sada je 11.763 osiguranika više u građevinarstvu, dok ih je u djelatnosti informacija i komunikacija 5.798 više nego 2019. i 3.734 više nego u 2020., pokazuju podaci HZMO-a.

Foto: HZMO

Uvozom radne snage do veće zaposlenosti

Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK, kaže kako statistika potvrđuje da se nazire oporavak domaćega gospodarstva.

"Pitanje je hoćemo li doista gurati one stvari koje su vrijedne, a to je proizvodnja, izvoz, više dodane vrijednosti i kako ćemo se odnositi prema zapošljavanju naših ljudi. Vidimo da je ovaj rast zaposlenih velikom mjerom postignut uvozom radne snage i tu moramo imati jasan strateški cilj i poziciju u koje sektore ćemo uvoziti radnu snagu", kaže Jurčić za HTV.

Foto: HZMO

Brojni poslodavci muku muče s pronalaskom radne snage, a u špici sezone najkritičnije je u turizmu. I prije pandemije stručnih kadrova je nedostajalo, a sada još i više jer je tijekom lockdowna dio radnika koji su radili u turizmu posao pronašao u drugim sektorima.

I Indeks slobodnih radnih mjesta OVI već treći mjesec zaredom pokazuje da je potražnja za radom nadmašila pretpandemijsku razinu, što potvrđuju i podaci za srpanj ove godine u kojem je potražnja za radom za 29 posto viša u odnosu na srpanj 2019., objavio je u Ekonomski institut Zagreb.

Najveći oporavak bilježe jadranske županije, dok se najmanji oporavak primjećuje na istoku Hrvatske. Podaci EIZ-a pokazuju da potražnja za zanimanjima poput konobara, kuhara i hotelijera znatno raste u odnosu na srpanj 2019. godine.