Konflikti u radnom odnosu: Gdje najviše griješe poslodavci, a gdje zaposlenici?

27. studenoga 2021.

Sukobi na radnome mjestu u Hrvatskoj prečesto se rješavaju na sudovima, za razliku od zapadnih zemalja gdje je uobičajno da i zaposlenici i poslodavci prije sudskog postupka problem nastoje riješiti medijacijom ili nekim drugim oblikom izvansudskog rješavanja sporova, kaže zagrebački odvjetnik Danijel Pribanić.

Najčešći predmet sudskih sporova iz radnog odnosa u Hrvatskoj jest osporavanje odluke otkaza ugovora o radu, a vode se i tisuće sporova zbog neisplate povećanja plaća i božićnica te drugih materijalnih prava. Samo u javnom sektoru zbog neplaćenog povećanja plaća oko 40.000 zaposlenika pokrenulo je postupke na sudovima jer je država prije 5,5 godina prestala s automatskim povećanjem plaća. U velikom su porastu i sporovi koji se vode zbog mobbinga ili diskriminacije na radnome mjestu, specifičnim sporovima koji se bave dostojanstvom radnika.

Kada su u pitanju sukobi na radnome mjestu, zagrebačkog odvjetnika pitali smo u čemu najviše griješe zaposlenici, a u čemu poslodavci.

"Iz moga iskustva te onoga što čujem u razgovoru s drugim kolegama, poslodavci najviše griješe u tome što nisu u stanju jasno staviti pred radnike konkretne ciljeve koje radnici trebaju postići - ti se ciljevi mijenjaju ili ovise o preferencijama prema nekom radniku, zapravo ne postoji jedan sustav vrijednosti koji se u kompaniji jasno prepoznaje i koji se onda slijedi do kraja. To je veliki problem jer dovodi do toga da se pojedini radnici osjećaju zapostavljeno ili imaju osjećaj da im kompanija nešto duguje, a što onda opet ne stvara pozitivne odnose koji se temelje na poštovanju dostojanstva svih radnika. Radnici se trebaju zapitati: 'što je to što želim?' Tržište rada se mijenja, sada je težište na radnicima, a njih je manjak, u odnosu na prije deset godina. Radnici trebaju biti mnogo oprezniji kada ih poslodavci žele privući na radno mjesto; nije uvijek naglasak na plaći. Kada nastanu problemi u komunikaciji ili izvedbi, primijetili smo da radnici zapravo izbjegavaju to adresirati na pravi način, izbjegavaju to reći svojim ukućanima ili pak smatraju da će, ako se budu dovoljno trudili, promijeniti tok radnje, da će se dokazati i pokazati kako su ipak uspješni, a zapravo cijelo vrijeme vode igru na psihološkom planu iz koje, kako je jasno svakom psihologu i onome tko se bavi radnim pravom, ne mogu izaći kao pobjednici. Što god da naprave, oni će na kraju biti krivi", kaže Pribanić.

I na bolovanju se može dobiti otkaz

U videoprilogu zagrebački odvjetnik pojašnjava i kako se definira i dokazuje mobbing na radnome mjestu, u kojim situacijama i radnik i poslodavac mogu posegnuti za izvanrednim otkazom te što zapravo znači kada poslodavac zaposleniku kaže "ne želim te više vidjeti".

Također ističe da, prema aktualnim zakonima, zaposlenik može dobiti otkaz uvijek, pa i dok je na bolovanju, osim ako se nalazi na bolovanju koje je uvjetovano ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.

Prema zakonima koji su na snazi, poslodavac ne smije od radnika tražiti da se uključuje u rad za vrijeme bolovanja, osim nekih situacija, primjerice, ako osoba koja je na bolovanju kolegama ili nadređenim nije predala neke šifre ili dokumente, kartice i slično. To su situacije koje opravdavaju da se radnika nakratko, na nekoliko minuta, telefonski ili SMS porukom, uznemiri kako bi prenio informacije ili dao podatke koji će omogućiti da se rad u tvrtki može nesmetano odvijati i dok njega nema.

U nekim pravnim sustavima to je drukčije, navodi Pribanić, postoji pravna gradacija, pa se i na bolovanju mogu raditi neki poslovi. Primjerice, ako zaposlenik ima nogu u gipsu, može odrađivati poslove na laptopu od kuće.

"Kod nas to ne postoji, no vjerojatno će se stanje promijeniti, pa će onda i opis bolovanja i uputa koju liječnik daje biti konkretnija, odnosno specificirana", kaže Pribanić.

 

Ivana Barać / Franjo Maltar