Končar D&ST najbolji veliki izvoznik u 2020. godini

1. rujna 2021.

Tvrtka Končar Distributivni i specijalni transformatori dobitnik je nagrade Zlatni ključ kao najbolji veliki izvoznik u 2020., vodnjanska IT kompanija Infobip kao srednja izvozna tvrtka, a softverska tvrtka Axilis u kategoriji najboljega malog i mikro izvoznika. Nagrade Udruženja  Hrvatskih izvoznika dodijeljene su po 14. put, pri čemu je u kategoriji najinovativnijeg izvoznika u prošloj godini nagrađena tvrtka Altpro, koja se bavi proizvodnjom signalno-sigurnosnih sustava za željeznička vozila i infrastrukturu.

Nagrade su dodijeljene i u više kategorija koje se odnose na izvoz na pojedina tržišta, pa je tako kao najbolji izvoznik u zemlju u koju Hrvatska najviše izvozi - Njemačku, nagrađena tvrtka Haix obuća, dok je nagrada za izvoz na tržište Italije pripala Cromarisu, tvrtki iz sektora marikulture, a za izvoz na tržište SAD-a nagrađen je HS Produkt.

Predsjednik HIZ-a Darinko Bago istaknuo je da izvoznici, koji čine 15 posto ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju 51 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 57 posto investicija te 67 posto prihoda od prodaje. Nadalje, 78 posto svih ulaganja u razvoj Hrvatskoj dolazi od izvoznika te 79 posto dobiti.

Bago je upozorio da je u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina prosječna udaljenost zemalja u koje se izvozi pala s oko 1.550 na 1.300 kilometara. 

Apostrofirajući da je jedan od temeljnih uvjeta za rast i prihvaćanje novih tehnologija obrazovna struktura građana, Bago je upozorio da bi Hrvatskoj za provedbu digitalne transformacije tako moglo nedostajati i IT stručnjaka.

Napomenuo je i da u Hrvatskoj dodana vrijednost proizvodnje stagnira od 2016. godine, a od 2018. počeo je padati i izvoz proizvoda visoke tehnologije. Tako je od zemalja iz okruženja - Bugarske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Rumunjske - Hrvatska po izvozu takvih proizvoda uspješnija tek od Srbije, naveo je, upozorivši i na pad izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku.

Istaknuo je da od Vlade očekuju da jasno definira i implementira novu vanjskotrgovinsku politiku. Također, rekao je, potrebno je harmonizirati izvoznike s dobavnim lancima najvećih zemalja partnera, dok digitalnu transformaciju i sustav za razvoj inovativnosti treba povezati s partnerskim zemljama.

Između ostalog, iz HIZ-a upozoravaju da treba povećati transparentnost rada institucija koje rade s EU-ovim fondovima, apostrofirana je i potreba fleksibilizacije NPOO-a, a tu je i potreba za novim modelima natalitetne i obrazovne politike te za reformom pravosuđa.

Bago je posebno apostrofirao mirovinske fondove, koji raspolažu s više od 100 milijardi kuna, kao one koje bi trebalo intenzivnije i ozbiljnije staviti u funkciju razvoja hrvatskoga gospodarstva. Pritom je prigovorio razini transparentnosti tih fondova. 

Izvoz kao izuzetno otporna kategorija 

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da je, iako je koronakriza imala negativne posljedice po gotovo sve segmente gospodarstva, izvoz pokazao izuzetnu otpornost, pri čemu je njegov pad u odnosu na 2019. bio znatno manji od pada BDP-a. Naime, dok je gospodarstvo lani palo za osam posto, izvoz je smanjen samo 0,8 posto.

O snazi i izdržljivost hrvatskih izvoznika, rekao je Ćorić, svjedoče i rezultati postignuti u prvih šest mjeseci ove godine. Tako u prvoj polovini ove godine vrijednost izvoza nadmašuje 65 milijardi kuna, što je za oko 11 milijardi kuna više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Doduše, Ćorić pritom napominje i utjecaj ovogodišnje inflacije na te rezultate.

Ministar gospodarstva naglasio je da izvoznici doista zaslužuju posebno mjesto u hrvatskom gospodarstvu, a da njihova efikasnost i konkurentnost na međunarodnom tržištu pokazuje snagu hrvatskoga gospodarstva.

Istaknuo je da će Vlada u nadolazećem razdoblju kroz različite omotnice, između ostalog i putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i novog Višegodišnjega financijskog okvira (VFO), na sve načine raditi na povećanju konkurentnosti te stvaranju pretpostavki za održivi razvoj poduzetništva i izvoznog sektora u Hrvatskoj.

Strateški planovi ulaska u eurozonu i Schengen definitivno su kompatibilni s budućim poslovanjem hrvatskih poduzetnika, ustvrdio je Ćorić, jer će primjerice ulazak u eurozonu eliminirati tečajni rizik, što će dodatno pridonijeti stabilizaciji i afirmaciji njihova poslovanja.

Hina/P.hr