Sve što trebate znati o kriptoimovini i blockchainu

23. svibnja 2021.

Filip Šaravanja/Foto: Privredni

Baš kao što je trend u svijetu, i hrvatski građani pokazuju sve veći interes za kriptoimovinu iako ih većina ne zna kako funkcionira blockchain-tehnologija. Dobra zarada je izazov, pa veliki rizik trgovanja kriptovalutama s obzirom na njihovu visoku volatilnost, odnosno svakodnevni pad i rast, često zanemare. Uz to, prepreka je i nepoznavanje računalne tehnologije, cijelog sustava i pojmova koji su isključivo na engleskom jeziku. Koordinator Inovacijskog huba HANFA-e Filip Šaravanja za Privredni pojašnjava terminologiju i procese, zakonodavni okvir, ali, s obzirom na to da je riječ o volatilnom i špekulativnom ulaganju, upozorava na opasnosti kojima su izloženi ulagači.

Što je kriptovaluta?

Računalni program (softver), za koji dio njegovih korisnika tvrdi da bi trebao biti alternativa postojećim fiducijarnim valutama.

Što je kriptoimovina i zašto se upotrebljava? Koja je razlika između kriptovalute i kriptoimovine?

Kriptoimovina je računalni program koji predstavlja digitalni prikaz neke vrijednosti ili prava. Ovaj digitalni prikaz vrijednosti i prava čini posebnim uporaba blockchaina, odnosno DLT tehnologije, koja osigurava da se taj digitalni prikaz ne može kopirati, odnosni krivotvoriti. Osiguravanje nemogućnosti kopiranja i krivotvorenja financijske imovine u digitalnom obliku ključno je za postojanje digitalnih financijskih usluga, a do sada je za 'jedinstvenost' neke digitalne imovine i pouzdanost njena digitalnog prikaza morao jamčiti posrednik na financijskom tržištu.

Takozvane kriptovalute jedan su od oblika kriptoimovine. Mislim da ovaj naziv nije najspretniji te da često djeluje zavaravajuće na ulagatelje i korisnike.

Koje su razlike između najpoznatijih vrsta kriptoimovine?

Tehnologija je neutralna glede vrijednosti ili prava koje možemo prikazati u digitalnom obliku. Šta ćemo prikazati u digitalnom obliku uz uporabu blockchaina, ovisi o tržištu te tehničkim i regulatornim okolnostima.

Najpoznatiji primjeri kriptoimovine, kao što su BTC i ETH, svoju svrhu i vrijednost dobivaju u kontekstu računalnog protokola u kojem nastaju i čijem održavanju služe, te se zato često nazivaju native tokeni. Njihova svrha i vrijednost inherentne su svrsi i vrijednosti konkretnog blockchain-protokola unutar kojega postoje.

Ostali oblici kriptoimovine mogu imati različitu svrhu te o tome i ovisi kako ćemo ih klasificirati. Najčešća razdioba bila bi na korisničke tokene koje trebate za pristup nekim digitalnim uslugama i investicijske tokene koje po ekonomskoj svrsi možemo usporediti s tradicionalnim financijskim instrumentima. Uz to, možemo spomenuti i tokene koji služe u upravljanju decentraliziranim autonomnim organizacijama (takozvani DAO tokeni), nefungibilne tokene (NFT-i) koji se često rabe za prikaz digitalne umjetnosti ili društvene tokene kao digitalna imovina temeljena na ugledu neke marke, pojedinca ili zajednice.

Naravno, ovaj popis nije konačan. Kriptoimovina je računalni program jednako kao računalne i mobilne aplikacije te nam svi ovi primjeri pokazuju da o aktivnostima tržišnih sudionika ovisi koje ćemo sve vrste kriptoimovine još vidjeti i koje će od njih zaista i zaživjeti.

blockchainFoto: Shutterstock

Što je blockchain i kako funkcionira?

Blockchain je tehnologija koja nam omogućuje distribuiranu kontrolu nad financijskim uslugama i posljedično financijskim sustavom te pomaže u izbjegavanju centraliziranih posrednika na financijskim tržištima. Uporaba blockchaina jest pseudonimizirano (gotovo anonimno), ali i transparentno jer svi sudionici mogu pratiti stanje u vezi s transakcijama i stanje na računima. To je tehnologija koja omogućuje da je pojedini digitalni prikaz nemoguće kopirati, da je on programibilan, a tehnologija u pravilu slobodna za pristup svim korisnicima.

Svaki digitalni zapis na blockchainu zapisuje se u slijedu, jedan blok dolazi iza drugoga te tako stvaraju lanac blokova temeljen na kriptografiji i djelovanju distribuirane mreže računala koji međusobno komuniciraju i mogu imati različite uloge u mreži ovisno o konkretnom blockchainu.

Koje vrste blockchaina postoje?

Primarna razlika jest ona između javnog (eng. public) i privatnog (eng. private) blockchaina. Kod privatnog blockchaina samo autoriziranim subjektima dopušteno je sudjelovanje u mreži. Takav blockchain u pravilu ima jasnog vlasnika koji ima pravo nadjačati, urediti ili izbrisati potrebne unose na blockchainu prema potrebi.

U suštinskom smislu, privatni blockchain nije decentraliziran i djeluje kao zatvorena baza podataka koja se temelji na konceptima kriptografije. Tehnički gledano, ne može svatko pokrenuti računalni program za sudjelovanje u mreži privatnog blockchaina niti izvršavati transakcije ili potvrđivati/provjeravati autentičnost promjena na tom blockchainu.

S druge strane, kod javnog blockchaina svatko se može pridružiti i sudjelovati u aktivnostima blockchain-mreže. Drugim riječima, svatko može čitati, pisati i revidirati tekuće aktivnosti na takvoj mreži u skladu s pravilima protokola koja su jednaka za sve.

Česta je i podjela između zatvorenog (eng. permissioned) sustava u kojem administrator kontrolira broj računala u mreži koja će konsenzusom donositi odluke, dok se u otvorenom (eng. premissionless) bilo koji sudionik može priključiti i sudjelovati u donošenju konsenzusa po određenim pravilima.

U posljednje vrijeme u kontekstu komercijalne aktivnosti i razvoja ipak se najčešće spominju javni i otvoreni blockchain-sustavi, čak i od strane reguliranih financijskih institucija. Javni i otvoreni blockchain najčešće dijelimo prema načinu postizanja konsenzusa, odnosno načina određivanja prava na upisivanje informacija u novi blok u lancu blokova. Tu najčešće razlikujemo Proof of Work (dokaz rada) i Proof of Stake (dokaz udjela).

Što je rudarenje kriptovaluta?

'Rudarenje' je proces potvrđivanja i dodavanja novih transakcija, a relevantano je samo za sustav Proof of Work (PoW, dokaz rada). Konkretnije, rudarenje je postupak u kojem računalni program uporabom hardvera pogađa kombinacije koje dovode do otkrića odnosno potvrđivanja/validacije novog bloka u kojem se upisuju transakcije na blockchainu.

Rudarenje PoW troši velike količine struje, a što je jedna od najčešćih kritika bitcoina. Ekološki otisak (eng. ecological footprint) bitcoin-mreže u jednoj godini veći je od onih koje imaju mnoge države. Mnogi kritičari tvrde da je ovisnost bitcoina o velikim količinama električne energije neodrživa, dok neki drugi sudionici tržišta kriptoimovine navode da to samo potvrđuje sigurnost bitcoin-mreže te da se sve više koriste čišćim izvorima energije za postupke rudarenja.

Filip ŠaravanjaFilip Šaravanja / Foto: Privredni

Koliko je ulaganje u kriptoimovinu sigurno?

Izravno ulaganje u kriptoimovinu u pravilu je neregulirano te ne postoje zaštitni mehanizmi i kontrole za ulagatelje koji su svojstveni tradicionalnim financijama. Drugim riječima, radi se o iznimno volatilnom i špekulativnom ulaganju koje nosi cijeli niz tržišnih rizika.

Ulagatelji i korisnici posebno trebaju obratiti pozornost na rizike svojstvene kriptoimovini kao što su:

- Krađa identiteta (tzv. phishing)

Ulagatelji u kritpoimovinu vrlo su često izloženi različitim pokušajima krađe identiteta putem interneta. Osobe koje se lažno predstavljaju kao pružatelji usluga pokušavaju navesti ulagatelje da otkriju osobne informacije, posebice lozinke ili privatne ključeve (private key, seed words) njihovim upisivanjem na lažiranoj internetskoj stranici, poveznici danoj na društvenoj mreži ili putem poruke.

- Nedovoljna dostupnost pouzdanih informacija

Tržište kriptoimovinom obilježava velika razina asimetrije informacija, odnosno na takvim tržištima uglavnom ne postoji jasna pravna obveza informiranja svih sudionika o informacijama značajnim za formiranje cijene proizvoda kojima se trguje.

- Narušavanje integriteta tržišta

Značajan broj indikacija upućuje na raširenu pojavu manipulacija ili pokušaja manipulacija na tržištima virtualnih valuta, što je posebno vidljivo u tzv. pump & dump grupama na različitim servisima za razmjenu poruka. Također, na tržištu kriptoimovine često su izražene sumnje u istinitost značajnih informacija te postojanje lažnog volumena u trgovanju na tržištima.

- Sigurnosni rizici informacijskih sustava

S obzirom na narav kriptoimovine, sveprisutni su sigurnosni rizici informacijskih sustava na kojem su one kreirane, na kojem se pohranjuju i na kojima se njima trguje. Ulagatelji moraju biti dobro upoznati s tehničkom stranom informacijskih sustava koje sami rabe te s tehničkom i pravnom sigurnošću koju im nude pružatelji usluga.

Koji je regulatorni okvir kriptoimovine u Hrvatskoj?

Ne postoji posebna regulativa kriptoimovine ni u većini država svijeta i EU-a ni u Hrvatskoj. Svaka nova pojava na tržištu u pravilu se regulira počevši od najkritičnijih dijelova tog sustava. Tako se i kriptoimovina u regulatorni okvir u Hrvatskoj uvela prvo putem Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Konkretno, subjekti koji obavljaju djelatnosti pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika dužni su postupati u skladu s odredbama navedenog Zakona. HANFA ne licencira te subjekte, ali su se oni dužni javiti HANFA-i radi praćenja njihova ispunjavanja zakonskih obveza.

BitcoinFoto: Shutterstock

Koja je razlika između transakcije kripotovalutama i kreditnim/debitnim karticama?

Kod transakcije debitnim/kreditnim transakcijama uvijek postoji treća strana koja pruža uslugu posredovanja u provedbi transakcije između dvije strane. Drugim riječima, krajnji korisnici svoje povjerenje daju nekoj trećoj strani te provedba transakcije ovisi o postupanju te treće strane.

Nasuprot tome, kod kriptoimovine provedba transakcije kontrolira određeni distribuirani računalni protokol (ovisno o vrsti blockchaina), a svatko može provjeriti koliko kriptoimovine ima određeni račun u sustavu te gdje je i kada poslan određeni iznos. U takvom sustavu korisnici mogu međusobno izvršavati transakcije bez posredovanja treće strane.

 

Ivana Barać