Ključne izmjene ZOR-a: Jednostavnije do dodatnog posla, light bolovanje...

23. srpnja 2022.

Foto:Shutterstock

Početak 2023. godine donosi značajne promjene u radnim odnosima. Tako ćemo po novome uz stalni posao moći imati i dodatni posao, do 16 sati tjedno, a za što, osim u iznimnim slučajevima, neće biti potrebna suglasnost matičnog poslodavca. Novost je i to da će tvrtka, ako poslodavac zapošljava 75 i više ljudi, trebati imati dva povjerenika za zaštitu dostojanstva, a uvodi se i tzv. light bolovanje, pa će radnici smjeti izostati jednom godišnje bez posebnih opravdanja, na trošak poslodavca. Ako rad od kuće traje duže od 15 dana u kontinuitetu, poslodavac će trebati odrediti i iznos naknade režijskih troškova radnika.

Tekst Prijedloga izmjena Zakona o radu u javnoj je raspravi, a svoje nezadovoljstvo nekim odredbama već su izrazili predstavnici poslodavaca. Jedna od njih je ona kojom se smanjuje broj ugovora o radu na određeno vrijeme.

U nastavku je devet najvažnijih promjena u ZOR-u te komentari zagrebačkih odvjetnika Dore Ljevar i Danijela Pribanića o tome što će te novosti značiti u praksi.

Ograničenje broja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri ugovora. Moguće će biti sklopiti samo tri ugovora o radu na određeno vrijeme ili aneksa kojima se određuje trajanje radnog odnosa kod istog poslodavca ili s njime povezanim poslodavcima. Pauza između ugovora o radu na određeno vrijeme više neće biti dva mjeseca nego šest mjeseci. Poslodavac će morati pisanim putem obrazložiti radniku zašto odbija sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako je radnik uspješno odradio probni rad i radi već duže od šest mjeseci.

"Ovime će se smanjiti broj radnika koji rade na određeno vrijeme, a posebno ako ih se prebacuje iz tvrtke u tvrtku koje sve imaju istu obitelj kao vlasnike ili ih se forsira da budu nezaposleni dva mjeseca dok ne istekne pauza do novog zapošljavanja na određeno vrijeme. Ne očekujemo da će ovo utjecati na smanjivanje broja ugovora o radu na određeno vrijeme. Razlog tome je to što i dalje postoji velik broj radnih mjesta koja su sezonska i gdje je takvo zapošljavanje uistinu potrebno. Tema zapošljavanja na određeno vrijeme imala je veće značenje kad na tržištu nije manjkalo radne snage. Svjedoci smo da je posljednjih godina jedna od prednosti koju su poslodavci nudili u oglasima za posao - upravo zapošljavanje na neodređeno vrijeme", komentira zagrebačka odvjetnica Dora Ljevar.

Poslodavac smije ulaziti u stan radnika koji radi od kuće. Poslodavci će trebati ugovoriti uvjete pod kojima će ulaziti u domove zaposlenika koji rade od kuće kako bi mogli kontrolirati uvjete rada. Rad od kuće bit će moguć ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljede na radu. Bit će moguće ugovoriti rad od kuće kao stalni rad ili kao povremen, a ako traje duže od 15 dana u kontinuitetu, poslodavac treba odrediti i iznos naknade režijskih troškova radnika.

"Ovime se omogućuje provjera radi li radnik uistinu iz mjesta koje je prijavio, što je bitno zbog poreznih razloga – plaćanje prireza, zaštite na radu i primjene hrvatskog Zakona o radu. Ovo će u praksi izazvati poteškoće zbog prebacivanja odgovornosti za poštovanje pravila zaštite na radu. Ako pretrpi neku ozljedu na radu zbog koje bi imao pravo na naknadu štete, radnik koji radi od kuće morat će dokazati da je cijelo vrijeme sjedio za radnim stolom, a ne radio, primjerice, s kauča", komentira odvjetnik Danijel Pribanić.

Danijel Pribanić

Danijel Pribanić/Foto: Privredni

"Naši poslodavci sada nemaju iskustva sa zaposlenicima koji rade iz stranih država, ali to će se mijenjati, pa će se u budućnosti postaviti niz pitanja o primjeni stranog prava na radni odnos s onim radnicima koji se na rad budu spajali, primjerice, iz Grčke, Španjolske, Portugala ili drugih lokacija gdje se radno pravo razlikuje od hrvatskoga", kaže zagrebački odvjetnik Danijel Pribanić.

Pojašnjava da se u našem sustavu na radni odnos uvijek primjenjuje pravo one države u kojoj radnik uistinu radi, a da su u drugim državama pravila radnog prava često mnogo opsežnija i radnici imaju više zajamčenih prava, primjerice, pravo na obrok, pravo na snošenje troškova za rad od kuće, duži godišnji odmor, širi opseg roditeljskih prava.

"Ako se radnicima počne uvjetovati da rade samo iz Hrvatske, to će smanjiti atraktivnost rada od kuće", smatra Pribanić.

Produženje probnog rada ako je radnik odsutan s rada. Probni rad i dalje će trajati najduže šest mjeseci. Ako je radnik bio odsutan tijekom probnog rada zbog bolovanja ili drugih prava, produžit će mu se probni rad za to vrijeme koje je bio odsutan.

"Ovo do sada nije bilo moguće u privatnom sektoru i poslodavci su bili prisiljeni otkazati radniku u prvih šest mjeseci rada ili riskirati pa nastaviti radni odnos iako se radnik nije imao prilike dokazati na probnom radu. Probni rad se do sada smio ugovoriti na šest mjeseci iako je sam ugovor o radu bio sklopljen na šest mjeseci ili godinu dana. Time se gubio smisao probnog rada pa će po novom zakonu trajanje probnog rada trebati biti proporcionalno trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme", pojašnjava Ljevar.

Ocjenjuje da će u praksi biti problematično odrediti što je to proporcionalno, te će radnici koji su radili tri mjeseca i dobili otkaz zbog nezadovoljenja na probnom radu moći osporavati taj otkaz tvrdnjom da je njihov probni rad bio predug za tako kratko trajanje ugovora o radu.

"Naš je prijedlog da na svakih šest mjeseci trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme probni rad traje najviše mjesec i pol do dva", slažu se zagrebački odvjetnici.

Radnik se smije zapošljavati za dodatne poslove slobodno. Do sada je za dodatni rad bilo potrebno da radnik dobije suglasnost od svojega matičnog poslodavca, što se mijenja i samo u rijetkim slučajevima matični poslodavac smije se usprotiviti tome da radnik u slobodno vrijeme ima dodatan posao. Povećava se i broj radnih sati s 8 na 16 sati tjedno ako je ugovor o radu za dodatni rad sklopljen na četiri mjeseca ili kraće.

Ovime se želi potaknuti radnike da u slobodno vrijeme voze taksije, rade dostave, obavljaju čišćenja i općenito da se zadovolji potreba za radnom snagom među domaćim radnicima. Već i sad velik broj dostavljača i taksista radi te poslove kao dodatne.

"S pooštravanjem kontrola takvog rada doći će i do većeg broja prijava tih radnika. U praksi će se pojaviti problem kod matičnih poslodavaca koji će trpjeti posljedice iscrpljenosti radnika koji rade dodatne poslove, organizacije godišnjih odmora i nespremnosti tih radnika na prekovremeni rad i izvanredne prilike kod matičnih poslodavaca. Uz to, pojavit će se i problem korištenja lažnih ID profila tih radnika i rada putem tuđih ID profila te time povećanja broja neprijavljenih radnika, lažiranja razloga za ozljede na radu, neprijavljivanja ozljeda na radu i zakidanja tih radnika za prava koja bi imali da rade legalno", upozorava Pribanić.

Light bolovanje i neplaćeni dopust za skrb o članovima kućanstva. Radnik će se smjeti koristiti neplaćenim dopustom za obiteljske potrebe u trajanju od pet radnih dana godišnje.

Predviđa se da će se taj dopust koristiti za skrb o starijima, što je već dugo potreba zbog koje se ne može otvarati bolovanje. Uvodi se i light bolovanje, pa će radnici smjeti izostati s posla jednom godišnje bez posebnih opravdanja, na trošak poslodavca.

"Poslodavac propisuje koliko će trajati light bolovanje, a zapadni standard je oko tjedan dana. U praksi ovo već i sad funkcionira samo kod nekih poslodavaca. Ne vjerujemo da će u javnom sektoru doći do promjene režima bolovanja, ali u privatnom će se ovo mnogo više rabiti", kaže Dora Ljevar.

Dora LjevarDora Ljevar/Foto:Privredni

Nema otkaznog roka ni otpremnine za radnike starije od 65 godina života i 15 godina staža.

"Ova će promjena omogućiti zapošljavanje starijih radnika koji već imaju mirovinu ili će je tek ostvariti jer će ih biti jednostavnije zapošljavati i otpuštati. S obzirom na manjak radne snage, ova promjena bit će korisna za poslodavce i starije radnike", pojašnjava Pribanić.

Dva povjerenika za zaštitu dostojanstva ako poslodavac zapošljava 75 ili više radnika.

Do sada je bio dovoljan jedan povjerenik za zaštitu dostojanstva u tvrtkama. Po novom modelu trebat će postojati dva povjerenika, muškarac i žena, kod svih poslodavaca koji zapošljavaju 75 ili više radnika.

"Promjena je dobra jer je jednostavnije i kvalitetnije provesti postupak u kojem sudjeluje komisija, a ne pojedinac", kaže Pribanić.

Prilagodba digitalnih platformi tijekom 2023. godine. Digitalne platforme, kao što su dostavne platforme, platforme za taksi-usluge i slično, morat će se upisati u posebnu evidenciju. Agregotori – lokalni posrednici u zapošljavanju radnika koji rade za digitalne platforme, dobivaju detaljnije obveze prema radnicima. Promjene će stupiti na snagu tek 2024. godine.

Diskriminacija radnika koji nisu članovi sindikata. Kolektivnim ugovorom bit će moguće dati veću božićnicu i slična materijalna prava samo radnicima koji su članovi sindikata. Ta dodatna prava ne smiju prijeći dvostruki iznos godišnje sindikalne članarine. Razlikovanje se ne odnosi na plaću.

"Ovo će potaknuti učlanjivanje u nezavisne sindikate i osnivanje novih sindikata u sektorima u kojima već postoje kolektivni ugovori", smatra Pribanić.

 

 

Ivana Barać