Kako upravljati intelektualnim vlasništvom u organizaciji?

20. siječnja 2023.

Foto: HGK

Gotovo svaki proizvod koji kupujemo ili usluga kojom se koristimo imaju neku vezu s intelektualnom vlasništvom. Ono je svuda oko nas i ima sve karakteristike imovine, pa je za sve organizacije koje stvaraju intelektualno vlasništvo svojim proizvodima ili uslugama iznimno važno kako njime upravljati, naglašeno je na okruglom stolu o intelektualnom vlasništvu i predstavljanju knjige "Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji", koji su održani u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Na skupu su predstavljeni primjeri dobre prakse i strategije upravljanja intelektualnim vlasništvom u organizacijama, temeljeni na znanju i inovacijama kako bi se poslovna i akademska zajednica potaknula na sustavnu brigu o zaštiti svojih izuma i drugih registrabilnih intelektualnih tvorevina te zaštitu autorskih djela i srodnih prava, osobito u digitalnom okružju koje nameće nova pravila, ali i brojne izazove u zaštiti intelektualnog vlasništva. Predstavljen je i sveučilišni udžbenik "Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji" grupe autora Romane Matanovac Vučković, Petra Miševića, Ivane Kanceljak, Matije Kikelj i Dominika Miševića.

Autor knjige, Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK, naglašava kako je važno istaknuti prednosti koje nudi regulativa putem postupka registracije patenata, žigova te zaštite industrijskog dizajna jer je to jedan od načina jačanja konkurentnosti gospodarstva i svih hrvatskih tvrtki na nacionalnom, ali i na međunarodnom tržištu.

"Ovo je udžbenik koji je u funkciji ne samo akademske zajednice i studenta već i poslovne zajednice i svih onih koji izravno ili neizravno stvaraju intelektualne tvorevine ili su njihovi korisnici. Svi zajedno trebamo surađivati, koristiti se kapacitetima institucija, ponajprije akademske zajednice i Državnog zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva, kako bismo onemogućili sivu ekonomiju i stjecanje nepripadajuće materijalne koristi. HGK je znakovima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta mnogo učinila u 30-ak godina na promociji hrvatskih proizvoda i usluga te time pridonijela konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva", rekao je Mišević.

Profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i autorica knjige Romana Matanovac Vučković naglašava kako je, kada je riječ o upravljanju intelektualnim vlasništvom u organizaciji, važno napomenuti da svako poduzeće, svaki poslovni subjekt u Hrvatskoj, Europi i svijetu, mora voditi računa o intelektualnom vlasništvu jer je to danas nezaobilazna grana kojom se mora pozabaviti i menadžment poduzeća. Upravljanje znači da se moraju imati strategije o zaštiti vlastite intelektualne tvorevine, o tome kako je plasirati na tržište, ali istodobno i kako se odnositi prema tuđim intelektualnim tvorevinama kako se ne biste našli u situaciji da vas netko tuži, što može generirati velike troškove organizaciji.

"Mi smo turistička zemlja, no ako u turizmu nema kvalitetnog brendiranja, ako nema dobre intelektualne zaštite vlastitih usluga i proizvoda, nećete se probiti na tržište i nitko vas neće prepoznati, niti ćete moći brendirati zemlju i tako privući potrošače. Intelektualno vlasništvo je pravna kategorija, ali način na koji se ono manifestira u svakodnevnom poslovanju jest da je prijemčivo za korisnika, odnosno potrošače koji poduzeća raspoznaju upravo po njihovu intelektualnom vlasništvu", rekla je Matanovac.

Na okruglom stolu posvećenom zaštiti intelektualnog vlasništva, uz moderiranje Elizabete Gojan, sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, potpredsjednik Atlantic Grupe za korporativne aktivnosti Neven Vranković, direktorica Podravke u Sektoru poslovne održivosti i zelene transformacije Nataša Mikuš Žigman, član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo te s Pravnog fakulteta u Zagrebu profesori Igor Gliha, Siniša Petrović i Romana Matanovac Vučković.

Na skupu je istaknuto i kako u Hrvatskoj nema prepreka u zaštiti intelektualnog vlasništva, ali se premalo ulaže u razvoj i istraživanja da bismo postali društvo znanja i inovacija po uzoru na razvijene europske zemlje. Vidljivo je to po broju patenata i inovacija po kojima, uz iznimku kreativnih industrija, zaostajemo za razvijenim državama. Ipak, raste udio nematerijalne imovine u ukupnoj vrijednosti poduzeća, u što su uključena i intelektualna prava, što je značajan resurs svake kompanije koji se može materijalizirati.

P.hr