Kako prepoznati ozbiljne ulagače i biti siguran da nije riječ o prijevari?

Kako se u posljednjih nekoliko desetljeća uvelike globalizira svijet, tako se globalizira i poslovanje, što podrazumijeva povećanje udjela međunarodnog poslovanja tvrtki. Razvoj komunikacijskih kanala i transporta te samo povećanje poslova povezanih s digitalnim dobom stavljaju pred sve tvrtke, pa tako i hrvatske, potrebu da se prilagode višem stupnju poslovanja sa stranim tvrtkama. Međutim, u svakom poslovanju, a posebno u poslovanju s poslovnim subjektima iz trećih zemalja, treba biti oprezan.

Provjera tvrtki iz zapadnih zemalja u pravilu nije problem jer one imaju javne registre u kojima je lagano provjeriti osnovne informacije o njima. Problem nastaje kada je potrebno provjeriti poslovnu ponudu iz trećih zemalja.

Hrvatske tvrtke često dobivaju različite ponude iz inozemstva te se provjera vjerodostojnosti nameće kao nužan uvjet. Tada je uobičajeno da hrvatske tvrtke obave samo preliminarnu provjeru pretraživanjem interneta i stranica koje nude različite provjere web-stranica i email-adresa. Iako se takvom pretragom ne mogu dobiti sto posto zadovoljavajući odgovori, takva pretraga može poprilično sigurno ukazati na to radi li se o prijevari. Podaci o starosti web-stranice, kontakt-telefonu, aktivnost na društvenim mrežama i jeziku na kojem su napisane slažu mozaik cjelokupnog odgovora.   

Hrvatskoj gospodarskoj komori na tjednoj se bazi javljaju tvrtke s upitima da se provjeri relevantnost strane tvrtke. U pravilu, pokušaji prijevare dolaze iz zemalja trećeg svijeta s kojima ne postoje odgovarajući komunikacijski kanali niti te zemlje posjeduju relevantne baze podataka o trgovačkim društvima.

Ante Perica / Foto: HGK 

Predobra ponuda

Čest je slučaj da se ne može niti službeno provjeriti je li ta tvrtka uopće registrirana, a dobiti potvrdu da je tvrtka sigurna za poslovanje potpuno je nemoguće. HGK putem dostupnih kanala koje ima u pojedinim zemljama provjerava relevantnost tvrtke. Putem predstavništava HGK u svijetu, partnerskih komora i drugih sličnih institucija, u suradnji sa stranim veleposlanstvima i hrvatskim veleposlanstvima u svijetu, kao i određenim privatnim izvorima iz poslovnog miljea, HGK najčešće dolazi do više informacija o tvrtki koja nudi poslovnu suradnju.

Prvi signal za uzbunu kada vas kontaktiraju poslovni partneri iz inozemstva jest logika "predobra ponuda (too good to be true)", a definitivni razlog za sumnju jest ako se ispostavi da prvo morate nešto platiti (ili isporučiti) kako bi se posao pokrenuo. 

Najčešće se hrvatske tvrtke javljaju pri pokušaju prijevara kod prodaje svojih roba. Iako je riječ o prodaji roba, obrazac prijevare opisan u nastavku primjenjiv je i na sklapanje ugovora o prodaji usluga, investicije i druge vrste poslovne suradnje: hrvatskoj tvrtki obratio bi se "agent" zainteresiran za njene proizvode i usluge, koji nudi unosne poslove. Komunikacija s "agentima" može trajati i po nekoliko mjeseci, sve dok se ne stekne povjerenje u "agenta" koji nakon završenih pregovora, a netom prije realizacije poslovnog aranžmana (npr. uplate predujma) traži novac za neočekivane potrebe koje nisu definirane sklopljenim ugovorom, koje po prirodi stvari snosi hrvatska strana: određeni certifikati, otkup dokumentacije, registracija tvrtke, odvjetničke usluge i slični troškovi. U pravilu je riječ o iznosima od nekoliko tisuća američkih dolara koje, s obzirom na vrijednost ukupnog posla, hrvatskim tvrtkama nije problem podmiriti, ali nakon čijeg primitka "agenti" nestaju.

Treba imati na umu da su različiti certifikati, otkup dokumentacije, registracija tvrtke, odvjetničke usluge i slični troškovi sastavni dio poslovanja te da nije svako takvo traženje prijevara, ali način na koji se usmjerava pribavljanje takvih dokumenata, najčešće uz posredovanje "agenta", snažno upućuje na pokušaj prevare.

Prilikom izlaska na strana tržišta najvažnije je pronaći pouzdanog partnera. U  tom smislu preporučujemo da se kontakti potencijalnih partnera pokušaju pronaći putem relevantnih izvora, poput različitih poslovnih udruženja i organizacija, komora, diplomatskih predstavništava i privatnih osoba od povjerenja. Izrada boniteta, provjere putem interneta, osobno upoznavanje, osobni posjet tvrtki partneru te ugovaranje avansnog plaćanja ili plaćanja putem akreditiva i sličnih financijskih instrumenta uvelike otklanjaju mogućnost prijevare.

Nažalost, zbog sve uvjerljivijih i domišljatijih načina, s vremena na vrijeme svjedoci smo da se prijevare događaju te da je tad u pravilu kasno za ispravke. Ako se prijevara dogodi, oštećenima savjetujemo da slučaj prijave policiji.

U svakom slučaju, bitno je imati na umu da čak i ako potpišete ugovor, zbog daljine trećih tržišta i drukčijih pravnih sustava, ako vam se dogodi prijevara, teško možete očekivati obeštećenje. Budite svjesni da prijevara nije isto što i nepoštena trgovačka praksa ili neizvršenje obveza vašega poslovnog partnera, situacije koje se znaju događati u suradnji i s domaćim i sa stranim poslovnim subjektima.

Na početku suradnje sa stranim partnerima pozivamo hrvatske tvrtke da kontaktiraju Sektor za međunarodne poslove HGK (eoi@hgk.hr ) radi provjere i dobivanja dodatnih informacija.

*Autor teksta je Ante Perica, samostalni savjetnik HGK, zadužen za tržišta Bliskog istoka, Afrike, Oceanije i ASEAN-a.